Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović bila je prošlog tjedna gošća na podcastu One Decision bivšeg direktora britanske vanjsko-obavještajne službe MI6, Sir Richarda Dearlovea. U intervjuu od 47 minuta dala je neke prilično zanimljive, pa i neobične izjave na temu rata u Ukrajini i pomoći toj zemlji, ali i odnosa Rusije i Hrvatske, uključujući stavove njenog nasljednika Zorana Milanovića i odnos Vladimira Putina prema njoj.

Bivša hrvatska predsjednica rekla je kako putuje u Ukrajinu redovito i da se “prošli petak vratila s posljednjeg putovanja” u Kijev, gdje se zračne uzbune oglašavaju svakih nekoliko sati. “Osim što pokušavaju iscrpiti Ukrajince, Rusi pokušavaju iscrpiti našu podršku”, naglasila je.

Ruski utjecaj u balkanskoj regiji

Najzanimljiviji dio intervjua svakako je bio onaj u kojem su se dotakli ruskog utjecaja u balkanskoj regiji i njenih iskustava u razgovorima s Putinom. Grabar-Kitarović je upozorila kako “oni koji se protive ulasku Bosne i Hercegovine u NATO i EU” koriste izlike kako se to ne bi dogodilo i da je trebalo iskoristiti trenutak prije nekoliko godina kada se cijelo vodstvo BiH slagalo oko pristupanja akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u – “uključujući (predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika) koji je danas tako proruski i proputinovski nastrojen” i “prima instrukcije od Putina ili nekog drugog iz Rusije”, po njenim riječima.

“Dajući MAP Bosni i Hercegovini, imali bi značajan stupanj kontrole nad tim kamo BiH ide u sigurnosnom i vojnom pogledu. Nažalost, izgubili smo priliku jer RS sad jasno daje do znanja da ne želi NATO ni EU”, konstatirala je bivša predsjednica, koja je u lipnju postala supredsjednica panela Global Preparedness Monitoring Board (GPMB) koji su osnovali Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija, a koji je zadužen za pružanje sveobuhvatne procjene globalne spremnosti za hitne zdravstvene situacije.

Upozorila je i da Putin “rekreira sfere utjecaja, odnosno sfere kontrole”, ali pritom “ide mnogo dalje od sfere utjecaja koju je Rusko Carstvo, na primjer, imalo na Balkanu”, jer to carstvo “nikad nije bio zainteresirano za Hrvatsku i BiH, uvijek je imalo interes istočno od Drine”.

“Ali Putin mi je vrlo otvoreno rekao, u jednom od otvorenih razgovora koje smo imali, da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu i postanu članice EU i NATO-a, ali da neće dopustiti druge zemlje da odu. To je bilo prije ulaska Crne Gore u NATO, što je bilo znakovito jer su doslovno pokušali izazvati puč prije nego se Crna Gora pridružila”, otkrila je Grabar-Kitarović.

Umiješanost Rusije u hrvatske izbore

Pritom je iznijela najozbiljniju optužbu na račun Rusije u hrvatskom kontekstu za koju doduše, nije predstavila nikakve dokaze – da se umiješala u predsjedničke izbore na kojima je izgubila od Milanovića: “Taj LNG terminal je bio najveća sporna točka s Rusijom i vjerojatno je bio razlog za hibridne akcije tijekom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020.”

Na pitanje o tome kako ju je Putin osobno tretirao kao ženskog poglavara države, Grabar-Kitarović je dala do znanja da je “danas u modi demonizirati Putina, ali da se u tom smislu ne može požaliti”, ali i da je bilo zanimljivo pratiti njegovu ideološku transformaciju od 2007., kada ga je prvi put susrela kao ministrica vanjskih poslova. Pri susretu u Sočiju 2017. dočekao ju je, kaže, s buketom cvijeća: “Nije uopće bio mizogin i ponašao se vrlo diplomatski.”

Fortenova

Nije pritom spominjala razgovor koji je s njim imala o dugu tada posrnulog hrvatskog prehrambenog diva Agrokora, danas Fortenove, prema ruskoj banci Sberbank. Prema izvještaju Financial Timesa iz lipnja Putin je bio bijesan zbog tog duga, ali Grabar-Kitarović je naknadno za Jutarnji list demantirala da je bio bijesan i dodala da mu je “objasnila da Hrvatska nije i ne želi nacionalizirati Agrokor te detaljno objasnila stanje”, prenosi N1 televizija.