Sud u Barceloni je u ponedjeljak potvrdio tužbu protiv donedavne direktorice španjolske tajne službe Centro Nacional de Inteligencia (CNI) zbog navodnog ubacivanja špijunskog programa Pegasus u mobitel katalonskog premijera Pere Aragonesa, čime su prisluškivani njegovi razgovori i čitane privatne poruke, a u pokušaju suzbijanja pokreta za neovisnost Katalonije.

Vlada je direktoricu CNI-a Paz Esteban smijenila u svibnju 2022. nakon što je u javnost izbio skandal u vezi mogućeg prisluškivanja zagovornika neovisnosti Katalonije.

Aragones, koji traži referendum o neovisnosti te autonomne pokrajine na sjeveroistoku Španjolske, tužio je Esteban i izraelsku kompaniju NSO koja je napravila i prodala Pegasus, jer je ustanovio da mu je mobitel zaražen njenim programom.

Pegasus je osmišljen tako da se žrtva javi na nepoznati broj ili otvori poruku, nakon čega se iz daljine instalira program putem kojeg pošiljatelj dobiva pristup razgovorima, porukama i kameri.

Sudac u Barceloni rekao je da postoje karakteristike koje ukazuju da je Aragones bio meta neovlaštenog i nezakonitog prisluškivanja putem informatičke opreme.

Pozvao je Esteban i Aragonesa da se očituju na sudu 13. prosinca.

Skupina istraživača poznata kao Citizen Lab sa sveučilišta u Torontu, objavila je u travnju 2021. izvješće u kojem je navela imena brojnih zagovornika neovisnosti Katalonije za koje je testiranjem mobitela ustanovila da imaju zaražene uređaje s ciljem “političkog špijuniranja”.

Aragonesov mobitel je navodno bio zaražen preko primljenih SMS poruka 4.,5. i 13.siječnja 2020. dok je bio potpredsjednik vlade Katalonije.

Tri godine ranije je katalonska vlada organizirala zabranjeni referendum o neovisnosti Katalonije, nakon čega je španjolska vlada bila privremeno preuzela direktnu kontrolu nad tim područjem sa 7,5 milijuna stanovnika, a državno odvjetništvo pokrenulo sudske postupke protiv organizatora.

Španjolski premijer Pedro Sanchez, koji se nakon srpanjskih izbora nada novom četverogodišnjem mandatu, pokušat će idući mjesec formirati lijevu koalicijsku vladu.

Da bi to ostvario bit će mu potrebna podrška katalonskih separatističkih stranaka među kojima je i Aragonesova Katalonska republikanska ljevica (ERC). Jedan od uvjeta koje te stranke traže u zamjenu za podršku jest amnestija za organizatore referenduma, uključujući bivšeg katalonskog premijera Carlesa Puigdemonta koji se od tada nalazi u egzilu u Belgiji.

Sanchez se još uvijek nije jasno odredio prema tom zahtjevu kojemu se protivi španjolska desnica. U Barceloni je ovaj mjesec organiziran prosvjed protiv amnestije.

Lider Narodne stranke (PP) desnog centra Albert Nunez Feijoo, koji prošli mjesec nije dobio podršku parlamenta za formiranje vlade, rekao je u ponedjeljak da je to “prijevara” koju priprema Sanchez, a da “nacionalizmi” prisutni u Kataloniji, Baskiji i Galiciji “vode prema horizontu sličnom Balkanu”, misleći na nasilni raspad bivše Jugoslavije.

“Nema bolje formule od autonomije kojom se istovremeno podržava različitost i jednakost”, rekao je Feijoo na događaju u organizaciji španjolske novinske agencija Europa Press. “Španjolska je organizirala svoju raznovrsnost udaljivši se od centralizma, kao i od nacionalizama koji nas vode prema srednjem vijeku ili horizontu sličnom Balkanu”, dodao je.

Kraljevina Španjolska nastala je u srednjem vijeku, a nakon uvođenja demokracije 1978. sastoji se od 17 autonomnih pokrajina i dva autonomna grada Ceute i Melille na sjeveru Afrike. Španjolska je jedna od pet zemalja EU-a koja nije priznala neovisnost Kosova od Srbije.