Nakon zagrebačkog potresa ponovno se otvorilo pitanje što će biti sa zgradom i zemljištem u vlasništvu Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” u Ilici 83 i hoće li Akademija likovnih umjetnosti tu situaciju iskoristiti da iznova pokuša pripojiti vrijedne nekretnine u centru Zagreba. Zgrada u Ilici 83, u kojoj djeluje Srednja strukovna škola Centra, u potresu je znatno oštećena te se škola seli na zamjensku lokaciju, što je pobudilo sumnju da je riječ o njenom trajnom preseljenju, ustvari o deložaciji. Nacionalovi izvori upoznati s bitkom za vrijednu nekretninu u centru Zagreba zabrinuti su za budućnost školovanja gluhe i gluhonijeme djece koja u toj školi stječu osnovna znanja za samostalan život, kako zbog svog hendikepa ne bi kad odrastu bili prepušteni skrbi države – zapravo je ta škola presudna za njihovu budućnost, a ujedno dugoročno državi i štedi novac jer tu djecu stavlja na tržište i to prvenstveno u zanimanjima koja su danas itekako tražena. Nacional je dobio uvid i u opširnu povijesnu dokumentaciju iz zemljišnih knjiga, a u toj dokumentaciji nalazi se i preslika Rješenja iz 1939. kojom Kraljevina Jugoslavija daruje Banovini Hrvatskoj nekretnine i zgradu u Ilici 83 isključivo za namjenu školovanja gluhonijeme i slijepe djece. Rješenje kojim je od Kraljevine Jugoslavije država Hrvatska dobila tu nekretninu jasno određuje da je ona striktno dana za tu namjenu i, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, predstavlja svojevrsni moralni teret – iako nije formalno upisana kao teret u zemljišnim knjigama. Ova je ustanova, iako je kroz povijest mijenjala ime i vlasnika, na istoj lokaciji preživjela pet država (Austro-Ugarsku, Kraljevinu SHS, Kraljevinu Jugoslaviju, NDH i SFRJ), a 1969. godine, Rješenjem Skupštine grada Zagreba uknjiženo je novo vlasništvo na nekretninama u korist (tadašnji naziv) Zavoda za odgojno- obrazovnu rehabilitaciju djece i omladine oštećenog sluha u Zagrebu. Na temelju tog Rješenja današnji Centar za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” vlasnik je nekretnina u Ilici 83.

Nacional je istražio kamo se i na koliko vremena seli srednja strukovna škola te po kojoj osnovi Akademija likovnih umjetnosti smatra da bi prostor Akademije i Centra trebalo objediniti u jednu pravnu osobu, odnosno po pokoj osnovi smatra da se treba prebaciti pravo vlasništva s Centra na Akademiju.

Jelena Grabovac, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje ‘Slava Raškaj’. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Centar za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” Zagreb djeluje na dvije lokacije – u Nazorovoj ulici 47 (gdje se obavlja većina djelatnosti) i u Ilici 83 (gdje se strukovno obrazuju djeca s oštećenjem govora i sluha). Priča o objedinjavanju Centra i Akademije u jednu pravnu osobu počela je u lipnju 2007., u vrijeme Vlade Ive Sanadera, a iza cijele zamisli navodno je stajao tadašnji ministar kulture Božo Biškupić koji je bio naročito zainteresiran da Akademija likovnih umjetnosti dobije dodatni prostor. Tada je potpisan “Sporazum o zajedničkom financiranju izgradnje nove građevine Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” Zagreb” kojim je planirano proširenje Centra u Nazorovoj ulici, a u čije bi se nove prostorije iz Ilice 83 preselila srednja strukovna škola. Također, temeljem tog Sporazuma određeno je da se Centar nakon izgradnje nove zgrade obvezuje sklopiti ugovor o darovanju s Akademijom radi prijenosa prava vlasništva zgrade u Ilica 83. No taj Sporazum nije realiziran, a potpuno je obustavljen u vrijeme Milanovićeve vlade i tadašnje ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić. Unatoč tome, Akademija likovnih umjetnosti je, nakon zagrebačkog potresa, u lipnju 2020. pokušala pokrenuti postupak prijenosa prava vlasništva nad nekretninom u Ilici 83, o čemu je Nacional dobio informaciju iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, na čijem je čelu ministar Darko Horvat. U tom dopisu Ministarstva piše:

“Ministarstvo je dana 16. lipnja 2020. godine zaprimilo zahtjev Sveučilišta u Zagrebu, Akademije likovnih umjetnosti kojim se traži pokretanje postupka prijenosa prava vlasništva nad nekretninom u Zagrebu, Ilica 83, s Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj iz Zagreba na Sveučilište u Zagrebu, Akademiju likovnih umjetnosti, sukladno Sporazumu o zajedničkom financiranju izgradnje nove građevine Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj Zagreb, zaključenom dana 11. lipnja 2007. godine između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva kulture. Postupajući po zahtjevu te uvidom u Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra utvrđeno je kako je nekretnina u Zagrebu, Ilica 83, označena kao zkč.br. 3586/1, Kuća br. 83 Ilica, zgrada, izgrađeno zemljište i dvorište, ukupne površine 3.689 m2, upisana u zk.ul.br. 17304, k.o. Grad Zagreb, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u vlasništvu Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj iz Zagreb, Vladimira Nazora br. 47. Nadalje, uvidom u Sporazum o zajedničkom financiranju izgradnje nove građevine Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj Zagreb, zaključen dana 11. lipnja 2007. godine između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva kulture, utvrđeno je kako je člankom IV. istog određeno kako se Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj Zagreb obvezuje sklopiti ugovor o darovanju s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu radi prijenosa prava vlasništva zgrade u Zagrebu, Ilica 83, u vlasništvo Akademije, nakon završetka gradnje novoizgrađene građevine Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj Zagreb. Slijedom navedenog, a obzirom se radi o prijenosu prava vlasništva između dviju pravnih osoba, a Republika Hrvatska nije vlasnik nekretnine koja je predmetom pravnog prometa niti se stjecanje provodi u korist Republike Hrvatske, Ministarstvo se po predmetnom zahtjevu očitovalo dopisom od 9. rujna 2020. godine koji vam ujedno prilažemo u ovom odgovoru.”

Goran Hudovsky, voditelj dislocirane jedinice (srednje strukovne škole) Centra za odgoj i obrazovanje ‘Slava Raškaj’ u Ilici 83. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Ravnateljica Centra Jelena Grabovac o ovom sporazumu za Nacional kaže: “Ističemo da je ‘Sporazum o zajedničkom financiranju izgradnje nove građevine Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj Zagreb’ zaključen dana 11. lipnja 2007. između triju resornih ministarstava – Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva kulture. Samim time, s obzirom na to da Centar ‘Slava Raškaj’ Zagreb nije potpisnik tog sporazuma, ne možemo tumačiti njegove odredbe.”

Kada je riječ o prostoru u vlasništvu Centra koji Akademija koristi već 12 godina, Jelena Grabovac kaže da se Akademija u njega uselila temeljem “Sporazuma o suradnji” koji je potpisivan sukcesivno u razdoblju od 2009. do 2019. godine:

“Riječ je o sporazumu kojemu je svrha bila suradnja na znanstveno-istraživačkom i stručnom radu kao i edukativnoj djelatnosti, a u svrhu objedinjavanja spoznaja u području znanstvenog i stručnog rada (prema Članku 1 Sporazuma). Tim su sporazumom Akademiji likovne umjetnosti u svrhu ostvarivanja predmetne suradnje na korištenje bili ustupljeni prostori u prizemlju i na drugom katu zgrade Centra u Ilici 83, u ukupnoj kvadraturi od 1128 m2. Sporazum je sklopljen na obostranu inicijativu Akademije likovnih umjetnosti i Centra za odgoj i obrazovanje ‘Slava Raškaj’ Zagreb, uz podršku nadležnih Ministarstava. Napominjemo da ovaj sporazum više nije na snazi. Naime, on je istekao 31. prosinca 2019. i od tada do danas, uz suglasnost našega Ministarstva, taj prostor Akademiji likovnih umjetnosti ugovorno dajemo u zakup. Ta činjenica ni na koji način nije povezana s aktualnim privremenim preseljenjem naše srednje škole zbog nesigurnosti zgrade u Ilici 83. Naravno, iz istih razloga zbog kojih mi privremeno selimo Akademija trenutno ne koriste predmetni dio ove zgrade.”

Ne temu trajnog preseljena srednje strukovne škole i eventualnog preuzimanja vlasništva nad nekretninama u Ilici 83, Nacional je poslao upit i Akademiji likovnih umjetnosti. Dekan Akademije Tomislav Buntak odgovara:

“Temeljem sporazuma od 2008. godine, Akademija koristi 1128,52 m2 prostora Centra ‘Slava Raškaj’ na adresi Ilica 83 te za njega plaća najam. O preseljenju Centra javnost se informira već gotovo 15 godina, a o planovima i pitanjima prostornog i strateškog razvoja ALU otvoreno se govorilo kroz razne medije, a posebno intenzivno i javno nakon potresa 22. 3. 2020. i 27. 12. 2020. Temeljni cilj je proširenje Centra na njihovoj lokaciji u ulici Vladimira Nazora 47, koja se nalazi u mirnijem dijelu centra grada, uz stvaranje suvremenijih uvjeta za rad s polaznicima. Istovremeno, Akademija bi stvorila kvalitetnije uvjete za rad svojih odsjeka, za pokretanje Centra za cjeloživotno obrazovanje, knjižicu, čitaonicu, za provođenje novog poslijediplomskog doktorskog studija, za gaming program. Poseban naglasak je razvoj programa art terapije koji bi se trebao vezati na osposobljavanje budućih art terapeuta, itekako vezan uz potrebe ustanova kao što je Centar za odgoj i obrazovanje ‘Slava Raškaj’. Cilj je i otvaranje prostora za programe lokalne zajednice te kulturna i umjetnička događanja u vrtu – parku skulptura te niz drugih aktivnosti. Akademija se nije pokušavala upisati na zemljište Centra, nego je rješavala vlasničke odnose posjeda na lokaciji Ilice 85. Upravo zbog godine gradnje (1893.) objekt Centra u Ilici 83 ne udovoljava standardima niti potrebama svojih korisnika, što je posebno naglašeno nakon svih potresa tijekom 2020. Istovremeno, bez adekvatne cjelovite obnove oko 90 posto objekta je potpuno neupotrebljivo, a preostalih 10 posto samo uvjetno upotrebljivo. Koliko smo upoznati, Centar nije poduzeo nikakve korake u smjeru obnove objekta, jer je planirano proširenje Centra na prostor u Nazorovoj ulici, kao i proširenje Akademije u Ilici 83, a bez obnove objekt je osuđen na propadanje koja bi mogla degradirati svrhu korištenja. Svi korisnici prostora moraju napustiti objekt do dovršenja adekvatne obnove, koja je za sada upitna zbog vlasničkih odnosa.”

Strukovna škola presudna je za budućnost gluhe djece jer se ondje školuju za samostalan život. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Zašto je propala ideja o objedinjavanju Centra i Akademije u jednu ustanovu i zašto ona sada opet postaje aktualna, dekan Buntak na to odgovara:

“Ideja objedinjavanja aktualizira se nakon oštećenja zgrada u nedavnim potresima, s namjerom da obje ustanove nastave svoju djelatnost u neposrednoj blizini svojih matičnih zgrada (sjedišta) radi ekonomičnijeg i funkcionalnijeg poslovanja, a na dobrobit korisnika Centra, studenata Akademije, kao i djelatnika obiju ustanova. Nikada se nije prilazilo problemu samo sa željom da se riješi pitanje jedne institucije, već da se nađe cjelokupno rješenje. Bitno je naglasiti da lokacija u Ilici 83 zadržava istu svrhu i namjenu, a to je otvaranje prostora za umjetničko obrazovanje mladih ljudi te kulturno-umjetničke programe koji proizlaze iz djelatnosti Akademije. Prema našim spoznajama, ministrica Opačić je inicirala provjeru postupka, tijekom koje nije pronađena ni jedna nepravilnost u proceduri. Međutim, zbog provođenja spomenutog postupka, onemogućeno je apliciranje za sredstva EU fondova, a time i prilike za pokretanje rješavanja prostornih problema i Centra i Akademije.”

Također , dekana Buntaka pitali smo i o “Sporazumu o zajedničkom financiranju izgradnje nove građevine Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” Zagreb na temelju kojeg je Akademije likovnih umjetnost pokrenula postupak prijenosa vlasništva nad nekretninom u Ilici 83. Buntak odgovara: “Točno, u lipnju 2020. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimilo je zahtjev od Akademije likovnih umjetnosti, kojim se traži pokretanje postupka prijenosa prava vlasništva nad nekretninom u Zagrebu, Ilica 83. Kako je u prijašnjim odgovorima pojašnjeno, aktivnosti su počele nakon potresa od 22. ožujka, te velikih oštećenja posebice u zgradi Ilica 83. Razlog je bio što je RH dobila sredstva iz Fonda solidarnosti za sanaciju i obnovu nakon potresa. Navedena aktivnost provedena je prema usmenim dogovorima Ministarstva kulture i Ministarstva socijalne skrbi, kako bi se što ažurnije moglo pristupiti obnovi objekata. Istovremeno, kako je već prije navedeno, u tim razgovorima je planirano i rješenje dogradnje Centra za odgoj i obrazovanje na njihovoj lokaciji Vladimira Nazora 47. Još jednom ponavljamo, sanacija i obnova oštećenja nakon potresa nije direktno provođenje projekata i planova Kampusa Ilica 83-85, već se mogu planirati samo radnje u skladu sa Zakonom o obnovi nakon potresa. Sanacija i obnova, te projekt Kampus ALU Ilica 83-85 sukladni su u nizu točaka kao što su: ojačavanje protupotresne strukture građevina, nove instalacije i usklađivanje prostornog rasporeda s zaštićenim dijelovima zgrade i micanjem neplanskih nadogradnji pregradnih zidova, te niza različitih promjena usklađenih sa suvremenim zahtjevima i standardima koje moraju poštivani javne zgrade, posebno one vezane uz obrazovni proces. Kao što je poznato, javnost nadležne službe i ministarstva posebno u razdoblju prvih par mjeseci poslije potresa 22. ožujka 2020., očekivali su što bržu i konkretniju akciju, kako od ministarstva i Vlade, tako i od pojedinih javnih ustanova. Vodeći se pokušajem da što prije pripremimo projekte, pokrenuli smo aktivnosti za sanaciju i obnovu, te iskoristili dio već postojeće projektne dokumentacije vezane uz nerealizirani Kampus ALU. Da smo riješili pitanje vlasničkih odnosa prije godinu dana, u lipnju 2020., vjerojatno bi prvi predali zahtjev na javnu nabavu za izradu projekta sanacije i obnove na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja, a vjerojatno bi i Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj već konkretno radio na izradi i dovršenju dokumentacije za izgradnju novog objekta u Nazorovoj ulici. To bi bilo optimalno rješenje za obje institucije. No, još uvijek nemamo službenu potvrdu, te nam je time onemogućeno pristupanje javnom natječaju za obnovu i sanaciju, te se čini da su novci koji su bili u fondu već rezervirani, i pitanje je što će biti sa financiranjem naših planova za sanaciju i obnovu. Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu spada u grupu najteže oštećenih visokoobrazovnih ustanova na Sveučilištu u Zagrebu.”

Milanka Opačić, bivša ministrica socijalne politike i mladih, protivila se pripojenju. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Bivša ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić za Nacional kaže da je u svom mandatu puno razgovara s obje strane – s Akademijom, ali i roditeljima djece i djecom koja su pohađala srednju strukova školu.

“Taj se prostor već dugo povlači kao problem, ali onaj tko se s tim bavi mora imati u vidu da su djeca s teškoćama u razvoju i njihovi roditelji jedna vrlo osjetljiva populacija. Dakle, oni su jako osjetljivi na to da ih mičete iz prostora u kojem su godinama i u kojem se dobro osjećaju. Osim toga, roditeljima je prostor u Ilici puno pristupačniji nego u drugim dijelovima grada i ako se tu nešto pomiče onda to stvarno mora biti u dogovoru s korisnicima, to se ne može lomiti preko koljena. Oni već imaju dovoljno problema i s tim što se moraju nositi sa svojim teškoćama koje imaju u života i ako ih krenete naprasno micati za njih je to preveliki stres i ne treba im to raditi. Logika mene i mojih suradnika uvijek je bila da sjednemo i razgovaramo. Kada smo god smo morali nešto pomicati, pomicali smo na bolje i sve je bilo u dogovoru ili s udrugama ili roditeljima ili samim korisnicima. Drugog načina ovdje nema. Djeca u ovoj školi dobivaju izobrazbu koja će ima pomoći da se u životu ne osjećaju kao invalidi, da mogu zarađivati i od svog rada živjeti kao i svi ostali ljudi. Svaka osoba koja ima teškoće u razvoju ima i određeni kontingent radnih i kreativnih sposobnosti i zato je izuzetno važno da im se omogući takav obrazovni sustav koji će potaknuti sve ono što od sebe mogu dati. Nikoga se ne smije pretvarati u biljke za koje će drugi odlučivati. Taj stupanj obrazovanja za njih je izuzetno važan jer ima daje život. Ako je ovaj prostor za njih životno opasan njega onda treba obnoviti, a zamjensko rješenje morate s njima dogovoriti, a ne donositi proizvoljne odluke. Ti ljudi nisu nerazumni, njima je važno i oni žele da ih se uzme kao ravnopravne partnere, da se o njihovu životu ne odlučuje u kabinetu. Kad smo god sjeli i razgovarali došli smo do dogovora, a politika je samo jedan popratni mehanizam za rješavanje problema. Preseljene srednje strukovne škola mora biti samo privremeno rješenje i zagovornik sam toga da se djecu ostavi na mjestu gdje su već godinama. Oštećenja od potresa će se obnoviti prije ili kasnije, a škola mora ostati na istom mjestu. Ako Akademije može naći drugi prostor, mislim da bi to bilo lijepo i uviđajno prema jednoj kategoriji ljudi koja je opterećena s puno problema, tako da im ne trebaju dodatni.”

A jesu li opravdani strahovi korisnika da će njihova škola biti trajno iseljena iz Ilice 83? Prema informacijama koje je Nacional dobio od ravnateljice Centra i resornog ministarstva srednja strukovna škola i dalje ostaje u Ilici 83. Nađena je privremena zamjenska lokacija u Novom Zagrebu te se uskoro kreće u sveobuhvatnu obnovu stare škole. Ona kaže: “Kako bi se u školskoj godini 2021./2022. djelatnost srednje strukovne škole mogla obavljati u primjerenim uvjetima, a zbog činjenice da je zgrada Centra u Ilici 83 oštećena potresom i opasna za korištenje, što je utvrđeno stručnim pregledom, pronašli smo privremeni zamjenski prostor u kojemu planiramo provoditi ovaj dio djelatnosti kroz razdoblje od najdulje 3 godine, odnosno do osiguravanja trajnog kvalitetnog rješenja za našu srednju strukovnu školu. Privremeni zamjenski prostor u koji planiramo preseliti nalazi se na prvom katu na adresi Siget 18 C, u strukturno sigurnoj građevini. Prostor su pregledale nadležne službe i utvrđeno je da, uz minimalne adaptacije, on odgovara potrebama naših polaznika. Selimo se privremeno, na dobrobit naših korisnika s razvojnim teškoćama, učenika srednje strukovne škole, uz podršku nadležnog Ministarstva. Također, nadamo se dobroj volji i podršci zainteresirane javnosti i medija kako bismo čim prije ušli u zamjenski prostor u Sigetu i uspješno se pripremili za kvalitetan rad u sljedećoj školskoj godini.”

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, na čijem čelu je ministar Josip Aladrović, potvrdili su da se u slučaju preseljena srednje strukovne škole ne radi o njenoj deložaciji, već samo o zamjenskom smještaju. Kažu kako će se u dogledno vrijeme krenuti u obnovu stare škole te da će u nju biti uloženo oko 15 milijuna kuna.

“Preseljenje je tražio Centar za odgoj i obrazovanje ‘Slava Raškaj’ Zagreb za provedbu aktivnosti dislocirane jedinice Centra na adresi Ilica 83 zbog oštećenja zgrade na navedenoj adresi, kao posljedica potresa u ožujku 2020. godine kada su posebno stradala stubišta i neki konstruktivni dijelovi. Nova lokacija Srednje strukovne škole Centra je na adresi poslovni prostor u Zagrebu, Siget 18/C, koja je adekvatna zamjena s obzirom na to da je novi prostor površine 1129 m2. Nova lokacija nije na periferiji, već se nalazi u Novom Zagrebu te je zamjenska lokacija osigurana zbog nemogućnosti korištenja poslovnih prostorija u Ilici 83 koje su oštećene od potresa. Korisnici Centra se moraju preseliti s obzirom na to da je zgrada zbog oštećenja od posljedica potresa trenutačno neuporabljiva. Troškovi sanacije prema izrađenom Elaboratu detaljnog pregleda konstruktivnih oštećenja iznose oko 15 milijuna kuna. Izvođenje radova zbog zahtjevnosti, u kraćem roku nisu moguća. Kako je prethodno navedeno ne radi se o deložaciji Centra već se dio korisnika privremeno preseljava na novu lokaciju radi oštećenja od potresa zgrade u Ilici 83.”

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike također su potvrdili da je Centar samo dao u zakup dio prostora zgrade koju ne koristi za osnovnu djelatnosti Akademiji likovnih umjetnosti.

“Akademija, temeljem ugovora o zakupu koristi u navedenom objektu Centra prizemlje zgrade i prostorije na drugom katu zgrade i to u razdoblju od 1. siječnja 2020. pa zaključno s 31. prosinca 2024. S obzirom na oštećenje zgrade uzrokovane prošlogodišnjim potresom, prostor trenutno ne koriste ni Centar za odgoj ‘Slava Raškaj’ Zagreb, niti Akademija likovnih umjetnosti.”