Tekuća saga o mađarskim EU fondovima dovodi u pitanje samu održivost Orbánova režima – i kredibilitet samog Bruxellesa.

Otkako je Bruxelles smanjio dovod sredstava EU-a na kapaljku, mađarski premijer Viktor Orbán počeo je provoditi opsežne reforme kako bi ponovno otvorio slavinu za milijarde eura namijenjenih Mađarskoj.

Neki dužnosnici kažu da je novac iz Europe jedini pravi alat za provođenje demokratskih normi – no jesu li takve reforme moguće pod sadašnjom vladom ostaje otvoreno pitanje. Mađarski premijer voli govoriti na veliko, predstavljajući se na međunarodnoj pozornici kao vodeći glas u konzervativnoj kršćanskoj politici. Ali kod kuće, njegova moć počiva na daleko osnovnijem konceptu: pokroviteljstvu.

Želite ugovor za izgradnju ceste? Projekt za vaše selo? Dozvola za radio stanicu? Posao za vašeg unuka koji se bori? Za mnoge Mađare odgovor na ova pitanja vodi, izravno ili neizravno, do vladajuće stranke Fidesz. Orbán je stekao lojalnost mnoštva poslovnih ljudi, političara iz malih gradova, televizijskih ličnosti, pa čak i glazbenika na temelju jednostavnog obrazloženja da je podrška njemu dobar potez u karijeri. Međutim, održavanje takvog sustava u radu zahtijeva ogromne resurse. I godinama su fondovi EU-a igrali ključnu ulogu u njegovom održavanju.

Ali sada je EU omogućio pristup milijardama fondova za oporavak od koronavirusa uvjetovanim dugim popisom reformi, dok je suspendirao dodatne milijarde redovnih fondova EU-a zbog zabrinutosti u vezi s vladavinom prava. Kad bi se državni resursi iznenada raspodijelili prema zaslugama i kad bi se premijerovi najbliži članovi obitelji i prijatelji suočili s istragom zbog dugog popisa optužbi za korupciju, Orbánov bi se sustav mogao raspasti, primjećuju ključni stručnjaci.

“Korupcija je dio vladine metodologije”, rekao je Miklós Ligeti, pravni direktor Transparency Internationala Mađarska. Potpuna transparentnost uz depolitizaciju tužiteljstva, policije i sudova, rekao je Ligeti, “definitivno bi išla protiv logike ove vrste korumpirano orkestriranog sustava kojim se upravlja u Mađarskoj”.

S druge strane, ako Bruxelles dopusti Mađarskoj pristup milijardama sredstava poreznih obveznika EU-a bez smislenih reformi, europski bi dužnosnici potkopali vlastiti kredibilitet i riskirali političke posljedice na izborima za Europski parlament 2024. godine.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posebno je pod pritiskom da zatvori slavinu.

“Mislim da ona ovo ne može politički pobijediti”, rekao je njemački zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Daniel Freund, glasni kritičar mađarske vlade, “a da nije kristalno jasno da se nešto promijenilo.”

Pitanje ljudskih prava

Ali kako reforme napreduju, nazire se još veći problem. Objavljujući sporazum o gotovo 22 milijarde eura u fondovima za regionalni razvoj za Mađarsku u okviru proračuna Unije za razdoblje od 2021. do 2027., Europska komisija tiho je dala do znanja da dio novca zapravo neće biti dostupan dok se Budimpešta ne uskladi s Poveljom EU-a o temeljima Prava. Budući da financiranje ide na dulji rok, to bi se moglo pokazati problematičnim za vodstvo zemlje.
“Komisija smatra da odredbe mađarskog takozvanog zakona o zaštiti djece i ozbiljni rizici za akademsku slobodu i pravo na azil imaju konkretan i izravan utjecaj na poštivanje Povelje”, napisala je Komisija krajem prosinca prošle godine.

Orbán je proteklih godina vodio opsežnu kampanju na platformi protiv imigranata i LGBTQ+, dok je pooštravao vladinu kontrolu nad obrazovnim institucijama. U svjetlu ovoga, pridržavanje povelje uključivalo bi veliki domaći politički zaokret. Mađarski dužnosnici već su naznačili da bi to mogao biti korak predaleko. “Postoje neke političke rasprave koje će ostati”, rekao je Balázs Orbán, premijerov politički direktor.

Izvan bilo kakvog političkog sukoba, šira rasprava o pristupu Mađarske europskom novcu i dalje izaziva raspravu o egzistencijalnoj prirodi onoga s čime se Orbán suočava, piše POLITICO.

“EU zahtijeva značajnu uključenost civilnog društva, i to s pravom”, rekla je mađarska oporbena zastupnica u Europskom parlamentu Katalin Cseh. “Problem je u tome što bi provedba ovog zahtjeva bila u suprotnosti s cjelokupnom logikom Orbánova režima”, rekla je.

“Do sada je Europska komisija bila dovoljno popustljiva da im dopusti da se izvuku zaobilaznim rješenjima i površnim promjenama”, dodao je Cseh. “Ovaj put bi moglo biti drugačije.”