Europska središnja banka (ESB) oglasila se nakon kolapsa velike kriptoburze FTX i nedavnih problema na kriptotržištu koji traju već nekoliko mjeseci. Europska središnja banka daje svoju najnoviju procjenu o bitcoinu i njegovoj budućnosti.

“Vrijednost bitcoina dosegla je vrhunac od 69.000 američkih dolara u studenom 2021. prije nego što je pala na 17.000 američkih dolara do sredine lipnja 2022. Od tada je vrijednost fluktuirala oko 20.000 dolara. Za zagovornike bitcoina, prividna stabilizacija signalizira odušak na putu prema novim visinama. Vjerojatnije je, međutim, da se radi o umjetno izazvanom posljednjem dahu prije puta u irelevantnost, a to se već moglo predvidjeti prije nego što je FTX propao i spustio cijenu bitcoina znatno ispod 16.000 američkih dolara”, piše  u blogu koji je naslovljen Bitcoinova posljednja šansa.

“Bitcoin je rijetko korišten za legalne transakcije”

“Bitcoin je stvoren kako bi prevladao postojeći monetarni i financijski sustav. Godine 2008. pseudonimni Satoshi Nakamoto objavio je koncept. Od tada se bitcoin prodaje kao globalna decentralizirana digitalna valuta. Međutim, konceptualni dizajn i tehnološki nedostaci bitcoina čine ga upitnim kao sredstvo plaćanja: stvarne bitcoin transakcije su glomazne, spore i skupe. Bitcoin nikada nije korišten u značajnijoj mjeri za legalne transakcije u stvarnom svijetu.

Sredinom 2010-ih, nada da će vrijednost bitcoina neizbježno porasti na uvijek nove visine počela je dominirati narativom. Ali bitcoin također nije prikladan kao investicija. Ne generira priljev novca (poput nekretnina) ili dividende (poput dionica), ne može se koristiti produktivno (poput robe) niti pružiti društvene koristi (poput zlata). Tržišna procjena bitcoina stoga se temelji isključivo na špekulacijama.

Špekulativni mjehuri oslanjaju se na priljev novog novca. Bitcoin je također više puta imao koristi od valova novih ulagača. Manipulacije pojedinačnih (kripto)mjenjačnica ili pružatelja stablecoina itd. tijekom prvih valova dobro su dokumentirane, ali manje efikasni stabilizirajući čimbenici nakon navodnog pucanja balona u proljeće”, piše ECB.

“Veliki bitcoin investitori imaju najjače poticaje za održavanje euforije. Krajem 2020. izolirane tvrtke počele su promovirati bitcoin o korporativnom trošku. Neke tvrtke rizičnog kapitala (VC) također još uvijek mnogo ulažu. Unatoč aktualnoj ‘kripto-zimi’, VC ulaganja u kripto i blockchain industriju do sredine srpnja iznosila su 17.9 milijardi američkih dolara”, pišu Bindseil i Schaaf.

“Trenutna regulacija djelomično je oblikovana zabludama”

“Veliki ulagači također financiraju lobiste koji guraju svoju priču pred zakonodavcima i regulatorima. Samo u SAD-u broj kripto-lobista gotovo se utrostručio sa 115 u 2018. na 320 u 2021. Ali, aktivnosti lobiranja trebaju osobe ili grupu ljudi koja će validirati, odnosno testirati i potvrditi njihovu priču.

Doista, zakonodavci su ponekad olakšavali priljev sredstava podupirući navodne vrijednosti bitcoina i nudeći regulaciju koja ostavlja dojam da je kripto-imovina samo još jedna klasa imovine. Ipak, rizici kripto-imovine neosporni su među regulatorima. U srpnju je Odbor za financijsku stabilnost (FSB) pozvao da kripto-imovina i tržišta budu podvrgnuti učinkovitoj regulaciji i nadzoru razmjernom rizicima koje predstavljaju, uz doktrinu ‘isti rizik, ista regulacija’.

Međutim, zakonodavstvo o kripto-imovini ponekad se sporo ratificiralo posljednjih godina, a provedba često kasni. Štoviše, različite jurisdikcije ne postupaju istim tempom i s istim ambicijama. Dok se EU dogovorila o sveobuhvatnom regulatornom paketu s Uredbom o tržištima kripto-imovine (MICA), Kongres i savezne vlasti u SAD-u još se nisu uspjeli dogovoriti o koherentnim pravilima”, piše ESB.

“Trenutna regulacija kriptovaluta djelomično je oblikovana zabludama. Tvrdoglavo opstaje uvjerenje da se pod svaku cijenu mora dati prostora inovacijama. Budući da se bitcoin temelji na novoj tehnologiji – DLT / Blockchain – imao bi veliki transformacijski potencijal. Prvo, te su tehnologije do sada stvorile ograničenu vrijednost za društvo, bez obzira na to koliko velika očekivanja imaju za budućnost. Drugo, korištenje obećavajuće tehnologije nije dovoljan uvjet za dodanu vrijednost proizvoda koji se na njoj temelji.

Navodno odobravanje regulacije također je dovelo u iskušenje konvencionalnu financijsku industriju da korisnicima olakša pristup bitcoinu. To se odnosi na upravitelje imovinom i pružatelje usluga plaćanja, kao i na osiguravatelje i banke. Ulazak financijskih institucija sugerira malim ulagačima da su ulaganja u bitcoin dobra”, navodi se u tekstu.

“Sustav na kojem se bitcoin temelji je zagađivač bez presedana”

“Također je vrijedno napomenuti da je sustav na kojem se bitcoin temelji zagađivač bez presedana. Prvo, troši energiju na razini čitavih gospodarstava. Procjenjuje se da rudarenje bitcoina godišnje troši električnu energiju usporedivu s jednom Austrijom. Drugo, proizvodi brda hardverskog otpada.

Jedna bitcoin transakcija troši hardver koji se može usporediti s hardverom dva pametna telefona. Cijeli bitcoin sustav generira e-otpada koliko i cijela Nizozemska. Ova neučinkovitost sustava nije mana, nego karakteristika. To je jedna od posebnosti jamstva cjelovitosti potpuno decentraliziranog sustava”, ističe ESB.

“Promicanje bitcoina nosi reputacijski rizik za banke”

“Budući da se čini da bitcoin nije prikladan niti kao sustav plaćanja niti kao oblik ulaganja, treba ga tretirati kao ni jedno ni drugo u regulatornom smislu i stoga ga ne treba legitimizirati.

Slično tome, financijska industrija trebala bi biti oprezna zbog dugoročne štete promicanja bitcoin ulaganja, unatoč kratkoročnim profitima koje bi mogli ostvariti (čak i bez svoje kože u igri). Negativan utjecaj na odnose s klijentima i šteta po reputaciju cijele industrije mogla bi biti golema nakon što ulagači u bitcoine ostvare daljnje gubitke”, zaključuju ESB-ovi stručnjaci.