Sisački biskup Vlado Košić na današnju Svetu nedjelju, vrhunac slavlja u ludbreškom svetištu Krvi Kristove, predvodeći misu istaknuo je da je Kristova Krv koja se posebno slavi u Ludbregu, znak velike Božje ljubavi, podsjetio je i na prolivenu krv branitelja za slobodu hrvatskog naroda, a u kontekstu predstojećih parlamentarnim izbora, istaknuo je da vjernici nemaju stranku, ali imaju načela kojima se vode i pridonose dobru Domovine, naglasivši da ne smiju glas dati onima koji političku moć koriste kako bi ateizirali hrvatsko društvo.

Pozvao se na dokument “Doktrinalnu notu” iz 2002. tadašnjeg pape Ivan Pavao II, prema kojoj su kršćani pozvani da djeluju na područjima javnoga i društvenog života.

U propovijedi sisački biskup je veći dio posvetio načelima kojima se kršćani trebaju voditi prilikom izbora, i kome ne bi smjeli dati svoj glas.
“Sigurno, prvo je takvo načelo djelovanja u javnom životu: naša vjera. Živjeli smo dugo, više desetljeća u društvu koje je zatitralo ljudska prava i slobode, među kojima i slobodu vjere. Zato je jasno da se ne smijemo odlučiti poduprijeti one koji i danas ponižavaju nas vjernike i našu vjeru, nego one koji poštuju vjernike, Crkvu i njezino djelovanje”, rekao je Košić.
Sisački biskup istaknuo je i da kršćani ne smiju glasati za one koji političku moć koriste kao bi ateizirali društvo što se, kako je rekao, događa danas na nekim područjima.  Vezano uz to spomenuo je zdravstveni odgoj koji se, kazao je, nametao u školama suprotno volji roditelja i Crkve.
Košić je u propovijedi spomenuo i načelo moralnosti i potrebu da se oni, koji nastupaju u javnom životu, vode savješću i da za svoje čine mogu reči: ‘Moja je savjest čista’, kao što je to rekao na političkom procesu blaženi Alojzije Stepinac, odgovarajući na sve nemoralne, lažne i izmišljene optužbe.

U tom kontekstu rekao je da se neki političari ponašaju prema zakonu, ali s druge strane i nemoralno. Biskup Košić posebno je naglasio  da bi se zakoni trebali uskladiti s moralnim normama.

Sisački biskup upozorio je i na važno načelo istine, rekavši da je “samo jedna istina i  samo jedna stvarnost”.

Košić: Kako bi  vjernik mogao glasovati za one koji ne priznaju istinu o zločinima nad njihovim narodom ? 

Upitao je kako bi, npr. vjernik mogao glasovati za one političare koji ne priznaju istinu o zločinima nad njihovim narodom u ne tako davnoj prošlosti.
“Uzmimo primjer bl. Alojzija Stepinca. Kad sam sudjelovao u Bruxellesu u lipnju ove godine na izložbi, misi i konferenciji o bl. Alojziju, zapitao sam se, kako to da je na tom važnom događaju promocije istine o našem hrvatskom svecu i kroz njega istine o našoj hrvatskoj prošlosti, sudjelovalo samo pola naših hrvatskih zastupnika, a nisu sudjelovali naši europarlamentarci iz redova tzv. političke ljevice? Baš nitko! Zar to ne govori puno o njima”, naveo je u propovijedi biskup Košića.

A onda, dodao je, “nijekanje najvećeg stradanja našega naroda, Bleiburga i Križnog puta! Sjetimo se kako je prije četiri godine pokroviteljstvo nad tom najvećom hrvatskom tragedijom ukinuo tadašnji Sabor, da bi ga tek ove godine u novom sastavu vratio”.

Sisački biskup  naveo je da također i istina o Domovinskom ratu mora biti kriterij za prepoznavanje istinskih boraca za svoj narod.

“Ne može netko voditi hrvatski narod tko niječe istinu da je taj rat bio obramben i prema tome pravedan, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Dakle, važno nam je načelo zastupanja istine jer dovoljno je ovaj narod podnosio laži i zavođenja, te nametanja onih „istina“ koje su koristile samo pojedincima i elitama, a uništavale narod”.

Pravednost se očituje u odnosu prema braniteljima koji su u Domovinskom ratu izdržali nadljudske napore i žrtvovali se

Kada je govorio o pitanju pravednosti naglasio je da se ona očituje u odnosu prema braniteljima Hrvatske koji su u Domovinskom ratu izdržali nadljudske napore, žrtvovali se za Domovinu, a političari su na njih, u herojski i ispaćeni Vukovar 2013. godine, kao i na  Trg sv. Marka prošle godine u Zagrebu, slali specijalnu policiju s dugim cijevima.

“Je li to uopće moguće, pitamo se!? Također se pitamo kako to da političari nisu zaštitili hrvatske branitelje od progona one zemlje koja je počinila agresiju na našu domovinu, a po svojim zakonima ih progoni i sudi?, upitao je biskup Košić.

U propovijedi se dotaknuo  i zakona nazvanog „Lex Perković“.

“Zar da danas ponovno budu na vlasti oni koji štite najgore ubojice i počinitelje teških zločina nad hrvatskim domoljubima?”, samo je jedno od brojnih pitanja koje je u propovijedi postavio Košić.

Vezano za pitanja braka i obitelji, sisački biskup poručio je da hrvatski katolik ne može poduprijeti političare koji su se prije godine dana protivili da se u Ustav RH unese definicija braka kao zajednica žene i muškarca.

Spominjući korupciju rekao je da su u nju utonuli mnogi političari u svim dosadašnjim režimima naše državne neovisnosti, a napose posljednjih godina.

Za takve pojedince, kojima se dokaže korupcija – i to ne samo materijalna, nego što je još gore, politička, gdje se nacionalne interese prodaje za vlastitu korist – katolici nipošto ne smiju dati svoj glas, naglasio je u propovijedi biskup Košić.

Demografska obnova – pitanje svih hrvatskih pitanja

Na kraju zaključio je da je pitanje svih hrvatskih pitanja – demografska obnova jer, kako je naglasio bez jedinstvene demografske politike Hrvatska neće opstati.

“Molimo se danas i naročito ovih dana, da se pokrenu svi neodlučni i shvate svoju veliku odgovornost te svi, baš svi, pridonesemo dobru naše domovine. Ni jedan katolik, doista, ne bi smio sljedeće nedjelje ostati kod kuće i ne izići na izbore. Molimo se da se narod, koji zavode mediji i lažna obećanja, ne prevari, da razborito i odgovorno izabere vlast koja može čitavu zajednicu voditi pravim putem”, zaključio je u propovijedi sisački biskup Košić.

Reiner:  Hrvatska očajnički vapi za ozdravljenjem koje će vratiti dostojanstvo poniženim ljudima

Uoči svete mise, na kojoj se okupilo više desetaka tisuća vjernika, okupljene je u ime Hrvatskog sabora koji je pokrovitelj proslave, pozdravio akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora.
Moj dolazak ovdje potaknut je osjećajem moralne obveze prema davnom zavjetu Hrvatskog sabora, ali još više ljudskom potrebom da se zajedno sa svima vama ovdje prisutnima pomolim za dobro, sreću, mir i zdravlje svih građana Hrvatske. Ovome se mjestu utječemo u potrazi za nadom, utjehom za okrepom koja će nam podati snagu u suočavanju s našim svakodnevnim izazovima jer nam je ovdje Isus ne jednom iskazao svoju toplinu Božje ljubavi, uslišivši naše molbe,  kazao je Reiner.

Naglasio je i da Hrvatska očajnički vapi za ozdravljenjem koje će vratiti dostojanstvo poniženim ljudima.

Hrvatska danas vapi za optimizmom, za dobrotom i toplinom. Hrvatskoj je dosta praznih riječi i lažnih obećanja koji se naslušala zadnjih godina i vapi za konkretnim djelima, rekao je, među ostalim,  predsjednik Sabora Reiner.

Podsjetivši da su pred nama izbori, istaknuo je kako molitve upućuje da zastupnici sljedećeg saziva Hrvatskog sabora sva svoja znanja i sposobnosti upotrijebe za oporavak Hrvatske, za bolje sutra svih nas, a ponajviše naše djece i unučadi. Istaknuo je kako pritom moraju biti ponizni jer je uloga političara i državnika osluškivati i izvršavati želje naroda kojemu trebaju služiti, a ne umišljati si da narodom vladaju.

“Služenje svom narodu, a ne oholost, bahatost i arogancija moraju biti osobine pravih narodnih zastupnika i takve zastupnike trebaju hrvatski građani birati”, poručio je Reiner.

Uz predsjednika Reinera na svetkovini u Ludbregu je bio i tehnički premijer Tihomir Orešković, potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš, predsjednik  HDZ-a Andrej Plenković u pratnji ministra Darka Horvata kao i brojni lokalni političari.

Ludbreg je poznato svetište Predragocjene Krvi Isusove, a povezano je uz čudesni događaj koji se zbio godine 1411. godine, kada se tijekom mise u pretvorbi kruha i vina u kaležu doista pojavila Krv. Ludbreško je svetište jedinstveno u Hrvatskoj i među rijetkima je u svijetu priznato bulom (svečanim papirnim pismom), a Sabor je godine 1739. u njemu odlučio izgraditi zavjetnu kapelu. Gradnju kapele pokrenuo je tek godine 1940. zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a kapelu je 1994. blagoslovio kardinal dr. Franjo Kuharić.