‘Loving Vincent: Van Goghov misterij’ biografska je drama o životu i ponajviše o okolnostima smrti velikog slikara, a taj prvi dugometražni animirani film nastao isključivo od slika u tehnici ulja na platnu, u hrvatska kina dolazi 28. prosinca. Ova filmska tehnika dosad još nije iskušana na filmu – svaki prizor ručno je oslikan, a u stvaranje filma i proces rada koji ima 62.450 originalnih slika bilo je uključeno čak 125 umjetnika iz raznih krajeva svijeta koji su vrlo dobro poznavali Van Goghov stil.

Uljni kolaž o misteriju života i smrti nizozemskog boema, utemeljitelja modernog slikarstva 20. stoljeća, treperećim slikama uvodi gledatelje u slikarov unutarnji svijet. Vincent van Gogh (Zundert, 30. ožujka 1853. – Anvers-sur-Oise, 29. srpnja 1890.), nizozemski slikar, grafičar i crtač, postimpresionist, smatra se jednim od najslavnijih i najutjecajnijih osoba u povijesti umjetnosti zapada. Van Gogh je prethodnik europskog ekspresionizma po tome što je strastveno pokušavao izraziti u svojim slikama ono što se ne može izraziti. On je jedan od prvih umjetnika koji je deformirao prirodni oblik, da bi postigao što jaču i intenzivniju izražajnost. Svaki njegov autoportret dio je njegove autobiografije i u njima se odražava drama njegove životne putanje. Njegov utjecaj velik je u svjetskom slikarstvu. Ostavio je velik opus od 850 slika i više od 900 crteža i akvarela koji se danas nalaze po mnogim galerijama Europe i Amerike.

Za Nacional ekskluzivno govori dvoje umjetnika iz Srbije koji su sudjelovali u stvaranju ovog jedinstvenog filma – slikarica Biserka Petrović i slikar Vladimir Vinkić. Njih dvoje odabrano je od više tisuća prijavljenih umjetnika koji su dali svoj obol filmu u trajanju od 94 minute, u režiji oskarovca Hugha Welchmana i Dorote Kobiele. “Loving Vincent: Van Goghov misterij” sniman je šest godina, a inspiriran je pismima ovog slavnog umjetnika, njih više od 800. U filmu se u sekundi izmjenjuje 12 slika, što iznosi 720 slika, odnosno umjetničkih djela u samo jednoj minuti. Također, film uključuje i 120 najpoznatijih radova slikara.

“Na film se prijavilo 4000 umjetnika iz cijelog svijeta, a odabrano je nas 125. Ja sam poslala portfolio i produkcija me odmah pozvala da dođem. Naravno da je to bio veliki kompliment. Ništa ljepše, ali ni napornije nisam nikad dotad radila. Volim slikati, volim predavati slikanje studentima, time sam se i bavila deset godina u Firenci, međutim ovaj posao bio je ljepši zbog jedne karakteristike – svi umjetnici radili su na istom umjetničkom djelu. Razmjena je bila nevjerojatna. Puno sam naučila”, kazala je za Nacional Biserka Petrović i otkrila da je na filmu radila šest mjeseci, a za to vrijeme napravila je 500 do 600 slika. “To je jedva minuta filma jer je za svaku sekundu bilo potrebno naslikati 12 slika”, kazala je Biserka Petrović.

Ona je konceptualna slikarica iz Srbije, diplomirala je najprije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu pa otišla na specijalizaciju u Firencu, gdje je ostala deset godina, predajući slikarstvo na internacionalnoj akademiji. Aktivno izlaže 15-ak godina, a trenutačno živi u Lazarevcu u Srbiji. Svoje slikarstvo opisuje kao konceptualni realizam inspiriran teorijom gestalt psihologije i kvantne fizike, a bavi se ljudskom percepcijom. Za potrebe filma „Loving Vincent: Van Goghov misterij” Biserka Petrović, kao i svi drugi umjetnici, slikala je tehnikom kojom je slikao i veliki Van Gogh, a objasnila je da je ta tehnika temeljena na njegovu viđenju stvarnosti i komešanja energija oko njega, kako je on sam rekao da njegove oči vide – svaka površina bila je slikana u jasnim potezima i jakim nanosima boje.

Rezultatom je izuzetno zadovoljna, posebno zbog lika dr. Mazarija koji je slikala. Prva scena koju su joj režiseri dodijelili bila je s Armandom Roulinom (igra ga Douglas Booth). Kad je završila, rekli su joj da je najbrže od svih slikara ušla u karakter.

„Stoga su mi sljedeće dali da radim ključne scene s Mazarijem. Taj je lik u to vrijeme, šest mjeseci do završetka filma i dalje bio problem jer je jedini u filmu bez reference s Van Goghove slike. Jedino za njega imali su samo malu Van Goghovu figuru bez portreta. Svi ostali likovi bili su jasno uspostavljeni jer su imali reference s Van Goghovih portreta. Ovaj posao bio je uzbudljivo i nevjerojatno iskustvo, posebno zbog osjećaja kad završite scenu pa gledate film s vašim slikanim portretom koji priča, gestikulira, pravi grimase, kao da je živ. A slikan je rukom”, govori Biserka Petrović i dodaje da je još jedna prednost ovog posla bila u tome da je iskustvo bilo poput umjetničke kolonije.

Njezin kolega iz Srbije Vladimir Vinkić za Nacional je rekao da je natječaj za izbor slikara koji će raditi film vidio na društvenim mrežama, a ubrzo su ga pozvali da dođe na testiranje u Poljsku. Prošao je test koji je trajao tri dana, a onda je uslijedila obuka od tri tjedna.

„Nakon toga počeo sam raditi slikanje za film. Imao sam već nekog iskustva s animiranjem, ali ovo je bilo potpuno novo svakome od nas. To je svakako bilo veliko iskustvo, posebno što sam živio i radio s umjetnicima iz cijelog svijeta. U Gdanjsku nas je bilo oko 70. Na filmu sam radio šest mjeseci i za to vrijeme napravio 48 sekundi filma, ne računajući testiranje i obuku. Mislim da sam došao do 600 slika”, kazao je Vinkić i pojasnio da se film sastoji od dijelova koji su u boji i crno-bijelih kadrova. Ti kadrovi su trenuci kada se Van Gogh sjeća svog djetinjstva i slično, a i oni su isto tako rađeni uljanim bojama, ali izgledaju kao crno-bijele fotografije iz tog razdoblja.

Svaki kadar u boji, kazao je Vinkić, utemeljen je na nekoj od Van Goghovih slika, a trudili su se da se što više približe njegovoj paleti i kako je on nanosio boje. Van Gogh je slikao kombinacijom komplementarnih boja s debelim nanosima boje, a oni su imali priliku to animirati i rezultat je zaista očaravajući.

„Produkcija je trajala šest godina. Mislim da su prvih godina tražili pravi način kako bi više ljudi moglo raditi u isto vrijeme, da bi zatim napravili PAWS stanice (Painting Animation Working Station), u kojima smo radili. Film su zatim nekoliko godina oslikavali manji timovi slikara i slikarica iz Poljske, da bi prošle godine odlučili proširiti i napraviti tim slikara iz cijelog svijeta. Tada sam se priključio i ostao do kraja produkcije, oko šest mjeseci. Nisam siguran koji su bili uvjeti kad su se birali umjetnici koji će raditi na filmu. Sudeći po tome što sam tamo vidio i doživio, svi smo morali imati prilično strpljenja jer je u početku animiranja najveći izazov bilo brisanje slike zato što smo je fotografirali za film, da bi na istom mjestu naslikali novu, istu takvu samo malo pomaknutu sliku. Kada smo to prihvatili, postali smo slikari-animatori”, naveo je Vinkić. Ovaj 39-godišnji slikar rođen je u Pančevu, slikarstvo je diplomirao u Beogradu, a specijalistički studij u Firenci. Posljednjih godina dosta je radio kao ilustrator, digitalni slikar za videoigre, a bavio se i izradom scenografija. Svojim najvećim uspjehom smatra slike koje je dosad naslikao, a ponosan je na svoje mnogobrojne izložbe u Srbiji i inozemstvu i na činjenicu da je pobijedio rak.

„Rezultatom filma sam prezadovoljan. Prvi kadar koji sam dobio bio je najveći zalogaj. Imao je pomicanje kamere, što je otežavalo i usporavalo rad i sastojao se od 414 frejmova, zapravo 207 slika jer u ovom filmu ima 12 slika u sekundi. Ali uspio sam vrlo brzo ući u dobar ritam i završiti ga za manje od tri mjeseca. Nakon toga mi je sve ostalo bilo kao dječja igra. Slikao sam glavne likove u filmu i mog omiljenog lika iz ‘Igre prijestolja’ Jeromea Flynna koji u ovom filmu igra dr. Gacheta”, rekao je Vinkić koji je tijekom stvaranja filma danima slikao 12 sati, a jednom prilikom i 25 sati. Umjetnici su, otkrio je, imali propusnice za studio i sami su određivali koliko će raditi.

S obzirom na to da je film „Loving Vincent: Van Goghov misterij” na međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju osvojio nagradu publike, a na festivalu u Šangaju nagradu za najbolji animirani film i upravo je nominiran za Zlatni globus te za nagradu Europske filmske akademije za najbolji animirani film, jasno je da mu je zajamčen dobar i dug život u kino dvoranama.

Filmu je cilj na jedinstven način prikazati kompliciran život i kontroverznu smrt jednog od najcjenjenijih umjetnika u povijesti. Kroz pisma, kao i preko priča prijatelja i poznanika, autori pokušavaju rasvijetliti misterioznu smrt – samoubojstvo hicem iz pištolja – ali i neke manje poznate dijelove njegova života. Iz velikog umjetničkog opusa za svog kratkog života Van Gogh uspio je prodati samo jednu svoju sliku. Sva ostala djela kupovao je njegov brat Theo koji je mogao stvoriti bogato carstvo novcem kojim je plaćao Vincentove slike.

Ova emotivna i strastvena biografska drama najviše se temelji na djelima i karakteru Vincenta van Gogha i razjašnjava odnose s mnogim likovima s njegovih slika, poput dr. Gacheta, Armanda Roulina, Adeline Ravoux i Marguerite Gachet. Pojavljuju se Vincentova poznatija i manje poznata djela, što će ljubiteljima likovne umjetnosti i brojnim Van Goghovim obožavateljima biti sočna poslastica. Van Goghova pisma bratu Theu koji je također preminuo netom nakon Vincenta i put potrage mladog Armanda, poštareva sina, osnova su radnje koju prati gledatelj, dijelom u sadašnjem vremenu, tijekom godine dana nakon Vincentove smrti, a dijelom i kroz crno-bijela sjećanja.

U film nastupa impresivna glumačka ekipa koju čine Douglas Booth, Jerome Flynn, Saoirse Ronan, Helen McCrory, Chris O’Dowd, John Sessions, Eleanor Tomlinson i Aidan Turner. Prvo je sniman s tim glumcima, a onda su umjetnici ručno oslikali svaki kadar.