Profesor Petar Kružić, morski biolog s Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu gostovao je u emisiji “Klimatska budućnost” N1 televizije te se tom prilikom osvrnuo i na prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru zbog kojeg se posljednjih tjedana lome koplja.

“Sad je aktualan novi Zakon o pomorskom dobru. Treba gospodariti obalom i morem na pravilan način. Ako netko krši zakone, trebaju postojati sankcije. Mi imamo zakone, čak i dobre zakone. Čak i ovaj novi zakon, puno se bune oko njega, ali puno je bolji nego stari. Najveći problem je na koji način će se to sankcionirati, ukoliko bude kršenja zakona. Najveći problem je kontrola, ne samo po pitanju pomorskog dobra, već u pogledu svega što se događa na Jadranu”, rekao je Kružić za N1.

“Da nije bilo društvenih mreža, pitanje je bi li se došlo do tih spoznaja. Mi znamo da se mora nasipava, ne nadohranjuje, kako bi pravilno trebalo biti, nego se nasipava. Imali ste primjer kod Crikvenice, Makarske, Podgore, gdje se koristio građevinski materijal, općinama ili županijama je to bila ušteda u procesu uređivanja plaža, no rezultat je pustinja. Što se događa? To je prevelika količina zemlje u tom sedimentu i to se onda ispire u more. Materijal za nadohranu mora biti prirodan, mora biti iz mora. Kad neki investitor gradi hotele, uzima pod koncesije plaže, treba paziti da se stjenovite plaže ne mijenjaju, da se ne nasipavaju. Negativan primjer je Raduča kod Šibenika, gdje su u biti napravili Jarun. Malo ljudi voli takve plaže, na kojima je ogromna količina šljunka. Treba ostaviti prirodu kakva je”, poručio je stručnjak sa zagrebačkog PMF-a.