Krajem prošlog tjedna predavale su se izborne liste Državnom izbornom povjerenstvu. SDP je to učinio prošloga četvrtka, nakon što je Glavni odbor SDP-a početkom tjedna konačno usvojio izborne liste koalicije Rijeke pravde za Hrvatski sabor te za Europski parlament. Kako je dogovoreno, sve koalicijske liste predvodit će SDP-ovci: u prvoj izbornoj jedinici Arsen Bauk, drugoj Boris Lalovac, trećoj Siniša Hajdaš Dončić, četvrtoj Mišel Jakšić, petoj Predrag Fred Matić, šestoj Mihael Zmajlović, sedmoj Kristina Ikić Baniček, osmoj Peđa Grbin, devetoj Sabina Glasovac i u desetoj Ranko Ostojić.

Da pregovori nisu išli glatko, bilo je jasno i iz izjava nezadovoljnih SDP-ovaca koji su se pobunili zbog ustupaka koalicijskim partnerima. Nositeljica liste za Europski parlament je Biljana Borzan, potpredsjednica SDP-a i jedna od najvidljivijih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, gdje je uspješno odradila svoj drugi mandat kao potpredsjednica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata. Prepoznata je po svom radu na temama vezanim uz zaštitu potrošača i kvalitetu hrane, koje imaju direktan utjecaj na kvalitetu života građana EU-a. Članica je Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, kao i Izaslanstva za odnose sa zemljama južne Azije. Zamjenska je članica u Odboru za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, kao i Izaslanstva zajedničkog parlamentarnog Odbora za Sjevernu Makedoniju. Bila je izvjestiteljica Europskog parlamenta za kvalitetu proizvoda u području hrane te je uspješno ispregovarala prvu poziciju Europskog parlamenta o zabrani dvostruke kvalitete. Aktivno je radila i na europskom zakonu o jedinstvenom punjaču za male električne uređaje, koji propisuje da do jeseni 2024. svi mobiteli, tableti i kamere moraju imati isti punjač, dok je za laptope rok do 2025.

Iako joj je cilj novi mandat u Europskom parlamentu, prihvatila je poziciju na posljednjem mjestu liste u četvrtoj izbornoj jedinici, o čemu je, između ostalog, govorila u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Objavljene su izborne liste SDP-a. Vi ste na posljednjem mjestu u četvrtoj izbornoj jedinici. Imate li stvarno ambiciju ući u Sabor ili je to potpora stanci? Ili, kako bi neki rekli, prevara birača? 

Mislim da bi bila prevara birača da sam bila na ulaznom mjestu. Jer zaista vjerujem da me građani ipak najviše percipiraju kroz moj rad u Europskom parlamentu. Na zadnjem sam mjestu, a to je na neki način „počasno mjesto“ na koje se stavljaju ili oni koji idu u preferencijalnu kampanju, a nisu na prvom mjestu ili oni koji su tu da daju moralnu podršku stranci. U mom slučaju radi se upravo o ovom zadnjem. Dakle, to je moralna podrška stranci u trenucima kada se čini da su ovi izbori za našu zemlju zaista biti ili ne biti.

‘Možemo! je naš prirodan partner i tu nema ništa sporno. Moglo bi postati sporno ako bi se morala stvarati većina s još nekim strankama. Tada bismo se svi morali upitati: želimo li HDZ ili ćemo se dogovarati’

NACIONAL: Niste jedini, među kandidatima SDP-a ima šestero „zečeva“ koji trče za Sabor, a zapravo žele u EU. Je li to loše ili dobro za stranku, kako će to doživjeti vaši birači? Zar će na sve gledati kao na moralnu potporu?

Ha, ha, cijelo leglo zečeva. No, šalu na stranu, preferencijalni glasovi su dobra stvar. Oni omogućuju biračima da unatoč poretku kandidata koje su stranke predložile, daju svoj raspored. U tom smislu, ako birači u velikom broju glasaju za nekoga tko je „zec“ na listi, onda je to i signal da ga žele baš na tom mjestu – ili u Hrvatskom saboru ili u Europskom parlamentu. To je, rekla bih, viši demokratski doseg koji biračima daje veću moć i omogućuje da kažu svoje mišljenje bez obzira na to kako su liste prvobitno posložene.

NACIONAL: Nositeljica ste liste za europske izbore. Je li bilo napeto na Glavnom odboru i jeste li očekivali takvu poziciju? 

Što se tiče europske liste, apsolutno nikakvih komentara nije bilo, a mislim da to govori kako moji kolege smatraju da je lista dobra upravo takva kako je predložena. U tom smislu sam jako zadovoljna i ponosna. Malo ću se našaliti pa ću reći kako se nadam da to nije bilo zato što sam sjedila na Glavnom odboru i Predsjedništvu. Sigurna sam da bi kolege izrazile negodovanje da su smatrale da ima razloga. Na vrhu liste smo mi koji smo već do sada prokušani i prepoznati eurozastupnici, a i članovi najviših tijela stranke, a na listu se nastojalo uklopiti sve elemente – i regionalne, i spolne, i dobne zastupljenosti. Mislim da je ta lista dobar spoj ljudi različitih područja kojima se bavimo. U tom smislu svaki birač može pronaći ponešto za sebe.

NACIONAL: SDP ima zip-sistem, dakle, jedna žena – jedan muškarac na listi, što vrijedi i za parlamentarne i za europske izbore. To znači da je iza vas Fred Matić, pa Romana Jerković, pa je trebao biti Tonino Picula. On je bio prilično nezadovoljan tom ponuđenom pozicijom te je odlučio biti na 12. mjestu i izboriti ulazak preferencijalnim glasovima. Kako ste to doživjeli?

Nisam nazočila njegovu razgovoru s Peđom Grbinom. Ali, koliko sam čula, Tonino je sam tražio to posljednje mjesto na listi za Europski parlament jer je očito procijenio da mu se lakše istaknuti s te pozicije, nego s, recimo, trećeg ili četvrtog mjesta. Predsjednik stranke je očito uvažavao s jedne strane rad u Europskom parlamentu, a s druge strane, stranačke pozicije. Nas smo troje, Fred, Romana i ja, članovi Predsjedništva stranke. Na posljednjim europskim izborima dobila sam najviše preferencijalnih glasova. No, kao što sam rekla, upravo glasanje na preferencijalni način omogućuje i onome tko je na posljednjem mjestu, da preskoči ostale i uđe u Europski parlament. Svaki birač, a osobito SDP-ov, razmišlja o tome kako su neka stranka ili kandidat pridonijeli Hrvatskoj, društvu ili njemu osobno. Kod HDZ-a je to nešto drugačije, za njih glasaju „po defaultu“, odnosno, zato što svi u obitelji glasaju za njih ili zato što oduvijek glasaju za HDZ i to ne propituju. Za razliku od njih, birači SDP-a su kritični i imaju vrlo jasne razloge što glasaju za našu stranku. A osobito na europskoj listi – prema nekim istraživanjima, gotovo 90 posto birača opredjeljuje se za liste zbog pojedinaca na njoj. U tom smislu svatko na listi ima jednake šanse. Tipičan SDP-ov birač sjest će pred svoj glasački listić – ili bolje u ovom slučaju reći plahtu s obzirom na veličinu listića – i zaokružiti nekog od nas razmišljajući o glavnom pitanju kada se opredjeljuju, a ono glasi: mogu li se sjetiti što su ta političarka ili političar konkretno učinili za društvo ili mene kao glasača? Ako birač zna odgovor na to pitanje, nema straha za političara na kojem se god mjestu na listi nalazio.

NACIONAL: Picula nije skrivao svoje nezadovoljstvo ovakvim razvojem događaja. Odbio je posljednje mjesto na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj u 1. izbornoj jedinici jer je njegova ambicija Europski parlament i smatra to prevarom birača. Kako komentirate njegove posljednje izjave u medijima?

Nikako.

‘Iskreno ću reći da je pred svake izbore situacija unutar stranke pomalo napeta i strasti uzavru. Kod ljevičara i lijevih stranaka tipično je da se sva nezadovoljstva izražavaju vrlo glasno’. FOTO: Svetozar Sarkanjac/SDP

NACIONAL: Bilo je dosta natezanja i s koalicijskim partnerima oko prolaznih mjesta, a bilo je i nezadovoljnih među članovima SDP-a, osobito u desetoj izbornoj jedinici odnosno u Splitu, gdje kažu da Peđa Grbin očito više voli Ivicu Puljka nego njih?

Prema svim istraživanjima koja smo proveli, naši birači pozdravljaju širenje ekipe za pobjedu. I moram reći da su kolege iz Splita ipak izražavali svoje razumijevanje za to da je cilj stranke pobijediti na izborima i da nam u tom smislu koalicijski partneri dobro dođu. Svjesni te činjenice, poslali su poruku – da, nama to lokalno ne odgovara, ali znamo da rukovodstvo razmišlja u širem kontekstu i da nam je zajednički cilj pobijediti na parlamentarnim izborima.

NACIONAL: Pobunili su se i varaždinski SDP-ovci, koji su ljuti zbog prolaznog mjesta Radimira Čačića. Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj i gradonačelnici Umaga i Trogira odbili su mjesta na listi. Koliko će to narušiti odnose unutar stranke? 

Iskreno ću reći da je pred svake izbore situacija unutar stranke pomalo napeta i strasti uzavru. Kod ljevičara i lijevih stranaka tipično je da se sva nezadovoljstva izražavaju vrlo glasno. Poznati smo po čestim raspravama o tome tko je u pravu i to, nažalost, nerijetko radimo pred biračima. S jedne strane, to je demokratski, ali to naši birači, ruku na srce, ne vole. Vjerujem da će se, kada kampanja počne, sve to staviti u stranu i da ćemo ostvariti brzinsku pobjedu kroz pozitivnu atmosferu među nama, koja će sve razmirice ostaviti u drugom planu. No također moram reći da je danas politika visoko personalizirana i uvjerena sam da će odluka za koga glasati na izborima u prvom redu ovisiti o stavu oko premijerskog kandidata.

NACIONAL: SDP ima čudnu sklonost prema estradi. Pretpostavljam da će mnogim vašim članicama i članovima zasmetati činjenica da je na listi Alka Vujica, koju mnogi poštuju kao umjetnicu, ali nije baš da je bila aktivna u stranci.

Koliko znam, Alka Vujica je i formalno članica stranke, nije nestranačka osoba koja se priključila kampanji. U svakom slučaju, ona je vidljiva i javna osoba koja privlači pažnju medija i tu vidim logiku. I ona je na zadnjem mjestu, kao moralna podrška, no tko zna, možda birači preferencijalnim glasom to promijene. Ulazak estrade u politiku svojevrsni je rizik. Istina jest da mi na to kroz godine nismo bili imuni iako je HDZ to puno češće radio. No, u svakom slučaju, mora se razmišljati hoće li osoba koja je tako došla na izbornu listu, ako bude izabrana u Sabor, osvjetlati obraz SDP-u. Ako je netko pjevač, glumac ili sportaš, ne znači da ne zna artikulirati svoje političke stavove. Mislim da Alka Vujica to zna i da nije osoba koja bi osramotila SDP.

NACIONAL: Otkad je Zoran Milanović bombastično najavio svoju kandidaturu za premijera vlade nacionalnog spasa, iz potencijalne koalicije 10 stranaka od centra nalijevo izašle su četiri stranke, a rejting Zorana Milanovića pao je osam posto. Je li time zapravo postigao suprotni efekt – umjesto okupljanja, rasipanje?

Nisam sigurna da istraživanje koje spominjete nije pomalo i manipulacija rezultatima. A što se tiče stranaka koje su izišle, koliko sam upućena, nisu izišle zbog tog jednog misterioznog momka, već zato što su pregovori o mjestima na listama došli u završnu fazu i pojavila su se određena nezadovoljstva. Mislim da je tu zapravo došlo do koincidencije koja je poslužila kao dobar izgovor.

NACIONAL: Iz Fokusa su izjavili da ne žele biti zasjenjeni sukobom dvojice titana iz dviju najvećih stranaka i nakon toga naći spaljenu zemlju, kao i da to nije razina komunikacije u kojoj oni žele sudjelovati…

Ja imam sasvim drugačije informacije, da je najvažniji razlog bilo pitanje mjesta na listama. Naravno, to vam nitko neće reći javno jer se zna da birači ne podnose priče o “podjeli fotelja”.

NACIONAL: U svakom slučaju, u fokusu parlamentarnih izbora je ponovo sukob dvojice alfa mužjaka s dvaju brda, dok su programi koje nude SDP i partneri u koaliciji Rijeke pravde gotovo sasvim nebitni. Koji program SDP nudi osim skidanja koruptivne HDZ-ove vlade s vlasti? 

Mi smo prva tri poteza već definirali: ukidanje lex AP, zakona koji opasno narušava slobodu medija i stupanj demokracije u državi, smjena Ivana Turudića s mjesta glavnog državnog odvjetnika i nova indeksacija mirovina kojom ćemo postići da već u prvoj godini mandata mirovine budu deset posto veće i onda po pet posto u svakoj godini, do kraja mandata. Cilj nam je da prosječna mirovina, koja je u odnosu na prosječnu plaću u posljednjih osam godina pala s 42 na 40 posto, dođe na 50 posto prosječne plaće. Kroz svoj program obradili smo sve one segmente bitne za funkcioniranje društva. Istaknula bih neke najbitnije i najzanimljivije: naprimjer, Plan za stan – putem kojeg će se tijekom mandata izdvojiti oko 1,5 milijardi eura u Fond za stanogradnju, za 15 tisuća stanova za mlade obitelji, jer to je stvarno postao nerješiv problem. Naime, mladi danas čak i uz pristojna primanja ne mogu niti sanjati kupnju nekretnine. Zatim, besplatni vrtići za sve kao dio obrazovnog sustava. Kao što su osnovno i srednjoškolsko obrazovanje besplatni, tako bi morali biti i vrtići. Što se tiče poreza, mislimo provesti reformu poreza na dobit koja bi išla u prilog onima koji investiraju, daju veće plaće i stvaraju dodanu vrijednost. I moram dodati nešto što je meni osobito bitno, pa i kroz moj mandat u Europskom parlamentu, a to je porez na ekstra-profit. Neoprostivo je bogaćenje pojedinaca u krizama dok građani jedva spajaju kraj s krajem. To svakako treba spriječiti poreznom politikom koja omogućuje pravednu raspodjelu od onih koji imaju k onima koji nemaju.

NACIONAL: Ankete pokazuju da će rezultati izbora biti vrlo tijesni. Predsjednik zaziva vladu nacionalnog spasa u kojoj ideologija neće biti bitna, što znači da bi u nju trebale biti uključene i stranke desnice. Je li to SDP-u i vašem biračkom tijelu prihvatljivo? 

Naš cilj je osvojiti dovoljno mandata s nama politički srodnim strankama. Međutim, činjenica jest da smo mi kao društvo dovedeni u tešku situaciju, u kojoj je korupcija zavladala do te mjere da treba učiniti sve kako bi se to promijenilo. HDZ ima strategiju u kojoj jednu aferu prekriva drugom, većina ljudi se više i ne sjeća onih 30 ministara koji su napustili dvije Plenkovićeve vlade, uglavnom zbog sumnji na korupciju i sukob interesa. Smatram da poštenje i moralnost moramo staviti u prvi plan i okupiti one koji dijele prvenstveno te vrijednosti. To govorim iz perspektive Osijeka, u kojem je u jednom trenutku bila teška kriza lokalne vlasti i SDP je u interesu građana ušao u koaliciju sa strankama koje su nam srodne, ali i onima koje to nisu. Osijek tada gotovo devet mjeseci nije imao vlast, građani su bili očajni jer je sve stalo i mi smo oformili većinu i sa strankama koje nisu dio našeg političkog spektra. Radili smo zajedno u interesu građana na projektima komunalne prirode, odradili posao i građani su to pozdravili.

NACIONAL: Može li se tvrditi da je predsjednik Republike svojim stavovima o migrantima, BiH, pa i predstavnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru bliži Domovinskom pokretu nego, naprimjer, vašem potencijalnom koalicijskom partneru Možemo! te da očito računa upravo na stranke desnice?

Gledala sam posljednji predsjednikov intervju na N1 televiziji, koji je bio vrlo opsežan, u kojem se dotakao mnoštva važnih tema i moj zaključak je bio da su njegovi odgovori u skladu s onim za što se mi zalažemo. Predsjednička funkcija je takva da dopušta malo šire komentiranje, a premijerska je usmjerena više na operativno djelovanje.

NACIONAL: Što ako Možemo! neće htjeti u takvu potencijalnu vladu nacionalnog spasa u kojoj bi bili Most i Domovinski pokret? 

To je hipotetsko pitanje. Naš cilj je ići na pobjedu nakon koje nam neće trebati koalicijski partneri s desnice. Možemo! je naš prirodan partner i tu nema ništa sporno. Moglo bi postati sporno ako bi se morala stvarati većina s još nekim strankama. U tom slučaju svi bi se morali naći pred odlukom – želimo li da na vlasti i dalje bude HDZ ili ćemo se dogovarati na neki drugi način. No, kao što rekoh, to je pitanje u ovom trenutku na hipotetskoj razini.

NACIONAL: Je li predsjednik Republike trebao dati ostavku kada je odlučio ići na parlamentarne izbore i je li time što nije to učinio vama zakomplicirao situaciju?

Predsjednik je dao vrlo jasno obrazloženje zbog čega ne želi dati ostavku – jer ne želi prepustiti sve poluge vlasti HDZ-u. Moram reći da čak i ako bi njegovo davanje ostavke bilo dodatni poticaj strankama od centra nalijevo da se okupe, pomisao da se HDZ-u prepusti kompletna vlast do izbora zaista mi ledi krv u žilama.

NACIONAL: Hoće li parlamentarni izbori iscrpiti birače pa više neće biti zainteresirani za europske, na kojima je izlaznost u Hrvatskoj ionako puno niža od europskog prosjeka koji je preko 50 posto? 

Točno, izlaznost je još uvijek niska iako je iz izbora u izbore rasla po pet posto i tako smo tijekom godina došli do nekih 30 posto, što je još uvijek daleko ispod prosjeka hrvatskih parlamentarnih izbora, predsjedničkih ili lokalnih izbora, kao i ispod europskog prosjeka. Iskreno se nadam da s obzirom na to da će kampanja za parlamentarne izbore biti kratka, građani ipak neće biti toliko iscrpljeni plakatima, spotovima i sučeljavanjima i da će imati živaca i volje poslušati i naše europske ideje i programe i izaći na europarlamentarne izbore. Bilo je dugo neizvjesno kojim redoslijedom će izbori ići. Nisam iznenađena upravo takvim poretkom. Očito je premijer Plenković prilikom odlučivanja o raspuštanju Sabora bio svjestan da ima ekipu za europsku listu koja je daleko slabija od SDP-ove. Nadao se očito da će im kroz pobjedu na parlamentarnim izborima dati „poguranac“. Ali u okolnostima velikog optimizma među SDP-ovcima i našim simpatizerima, uvjerena sam da će efekt biti upravo suprotan i da će taj „poguranac“ građana ići upravo prema našim kandidatima za Europski parlament uslijed optimizma zbog pobjede na parlamentarnim izborima.

NACIONAL: A što ako ne bude tako? Kakva je onda sudbina Peđe Grbina? 

Bit će tako, idemo po pobjedu!