Članica predsjedništva SDP–a i zastupnica te stranke u europskom parlamentu Biljana Borzan ne skriva svoje razočaranje razvojem situacije u SDP-u nakon podjele u saborskom Klubu zastupnika i izlaska dijela istaknutih članova iz stranke
Prošlog tjedna u organizaciji Ureda zastupnice i potpredsjednice europskih Socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu Biljane Borzan održana je radionica na temu kružne ekonomije. To je jedna od ključnih politika EU-a u sklopu Zelenog plana, čiji je cilj postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Poseban fokus je na resursno intenzivnim sektorima poput elektronike i informacijske i komunikacijske tehnologije, plastike, tekstila i građevine.
Biljana Borzan već se drugi mandat u Europskom parlamentu bavi temama vezanim uz zaštitu potrošača i kvalitetu hrane. Članica je Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i izaslanstva za odnose sa zemljama južne Azije. Zamjenska je članica u Odboru za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane i izaslanstva zajedničkog parlamentarnog Odbora za Sjevernu Makedoniju.
Nakon što su prošlog tjedna pored Nikše Vukasa, Zvane Brumnića, Rajka Ostojića i Marine Opačak Bilić iz SDP-a odlukom Glavnog odbora izbačeni i bivši predsjednik stranke Davor Bernardić, Renata Sabljar Dračevac, Romana Nikolić, Franko Vidović, Davorko Vidović, Vesna Nađ i Katica Glamuzina, dok je Domagoj Hajduković sam izašao i stao na čelo novoformiranog Kluba socijaldemokrata, članica Predsjedništva SDP-a Biljana Borzan ne krije svoje razočaranje takvim razvojem situacije. O tim i ostalim aktualnim temama govorila je u intervjuu za tjednik Nacional.
NACIONAL: Kružna ekonomija u fokusu je Zelenog plana Europske unije, no što se konkretno na tome do sada napravilo?
U Europi je to hit tema, osobito s obzirom na situaciju kojoj smo se našli tijekom pandemije covida-19 jer je zdravstvena kriza prouzročila i gospodarsku krizu, a inflacija je dovela i do pada kupovne moći. Jedan od primjera kružne ekonomije je dokument na kojem sam već radila i koji ću predstaviti u prosincu, kada će se u EU parlamentu predstaviti paket zakona, odnosno direktiva koje bi trebale propisati dulje trajanje elektroničkih uređaja, jeftin i dostupan popravak te zabranu ugrađenih kvarova. Iz iskustva znamo da su nekada takvi uređaji trajali po 20-30 godina, a sada imaju programirane kvarove, tako da traju samo dok traje jamstvo. Nakon toga se pokvare, dijelove je nemoguće nabaviti, a na kraju se popravak uopće ne isplati. Ako uopće pronađemo servisera, naravno. Od industrije će se zato tražiti da proizvodi rezervne dijelove koji trebaju biti jeftini, a tako će se poticati razvoj novih radnih mjesta kroz mrežu servisa i kroz proizvodnju, a i građani će tako uštedjeti novac. Dosadašnjim načinom da stalno bacamo uređaje i kupujemo novo stvara se jedno radno mjesto, ako ih se zbrinjava kao otpad i reciklira šest radnih mjesta, a ako se dijelovi zamjenjuju i popravljaju uređaji 300 novih radnih mjesta. Tako se čuva i okoliš koji zatrpavamo krupnim otpadom. To je apsolutno win-win situacija.
NACIONAL: Gdje je u svemu tome Hrvatska?
Kao i na ostalim područjima, na začelju EU-a. Zato se i veliki dio zakona koji se odnosi na industriju ne može ni primjenjivati u Hrvatskoj jer mi industrije i nemamo. No imamo priliku, ako gradimo od nule, napraviti sustav kako treba. Osim toga, za razliku od nekih zemalja koje imaju nacionalne zakone čiji je standard čak i viši od europskih, mi nemamo zakone koji bi bili ideja naše nacionalne vlade, već kaskamo za europskim zakonodavstvom.
‘Birači ne podnose kad se mi unutar stranke svađamo. Oni tada čuju samo naše prepirke. To mora prestati. Dok god smo mi međusobno u sukobu, naše politike neće doprijeti do javnosti’
NACIONAL: Prošlog tjedna osnovan je novi klub Socijaldemokrata sastavljen od otpadnika iz SDP-a koji ima 18 članova i drugi je najveći klub u Saboru, dok je u klubu SDP-a ostalo 14 zastupnika. Kako gledate na tu priču, je li trebalo doći do takvog raskola i slabljenja SDP-a, zar se nije moglo pametnije?
Naravno da mi je žao da se to dogodilo, ovo je doista teška situacija i težak period za SDP, no moglo se vidjeti da sve ide u tom smjeru već dulji period. Na nama je sada da zastupnici SDP-a koji su ostali u Klubu, a smatram da je to najbolje što SDP ima, svojim radom dokažu da je SDP ostao onakav kakav je uvijek i bio, stranka koja, kada se Hrvatska nađe u kriznim situacijama, rješava probleme. SDP-u su se hrvatski građani uvijek okretali kada je bilo najteže jer mi imamo taj kapacitet. Ljudi koji su ostali u Klubu SDP-a prepoznati su u hrvatskoj javnosti, a u njemu su i svi zastupnici koji su preferencijalno ušli u Sabor, Peđa Grbin, Siniša Hajdaš Dončić, Mirela Ahmetović, Arsen Bauk, Sabina Glasovac i drugi mlađi kolege i od njih očekujem da će svojim radom dokazati da smo i dalje najjača opozicijska stranka.
NACIONAL: Niste najjača stranka jer će klub Socijaldemokrata biti drugi po snazi u Saboru, priključilo im se i onih sedam koji su suspendirani, a ne izbačeni. Zar se to nije moglo izbjeći?
Za svaki sukob i za svaki razgovor je potrebno dvoje. Ja nisam bila uključena ni u jedan segment tih pregovora, no očito je došlo do točke kada su i jedna i druga strana shvatile da tako dalje ne ide. Bilo bi bolje da je Klub ostao cjelovit, pa tko se dokaže, dokaže. Smatram da u SDP-u za svakoga to želi raditi ima mjesta i da svatko može po receptu Peđe Grbina i Siniše Hajdaša Dončića, koji su za vrijeme Davora Bernardića bili suspendirani, svojim zalaganjem osvojiti preferencijalne glasove birača, čak i s posljednjeg mjesta na listi. Očito do takvog razmišljanja nije došlo i očito je da su kolege koji su sami otišli smatrali da za njih mjesta ubuduće u SDP-u nema. Ja vjerujem u snagu SDP-a da se digne i ojača jer ima tradiciju, ime i možda najvažnije, stranačku infrastrukturu za to.
NACIONAL: Izbačeni bivši predsjednik stranke Davor Bernardić kaže da je u SDP-u od socijalne i demokratske ostala samo partija u najgorem smislu riječi, a da će njihov klub zastupati prave socijaldemokratske politike i pokazati što su stvarni socijaldemokrati. Dakle, oni neće promijeniti stranu, prijeći HDZ-u ili nekome drugome, kao svojedobno Milanka Opačić.
Svaka čast, veselim se njihovu vrijednom radu i nadmetanju u socijaldemokratskim idejama.
NACIONAL: Među odmetnicima su i veterani SDP-a koji su prepoznati u javnosti, Davorko Vidović i Franko Vidović. Zar nisu kažnjeni zbog verbalnog delikta?
Oni jesu veterani i zato im je jako dobro poznat Statut prema kojem se na svakoga tko svojim djelovanjem ruši ugled stranke, primjenjuju određene sankcije. No nisam ja pozvana ocjenjivati njihove postupke. Oni su u trenutku u kojem je Glavni odbor donio odluku o izbacivanju određenih članova iz stranke opredijelili za to da tu odluku neće poštovati. Uostalom, to su ljudi koji su s Bernardićem SDP odveli u povijesni poraz. Ovo rukovodstvo dobilo je mandat od naših članova da takav poraz izbjegnu na sljedećim parlamentarnim izborima.
‘Stranku su napustili oni koji su s Bernardićem SDP odveli u povijesni poraz. Ovo rukovodstvo dobilo je od naših članova mandat da takav poraz izbjegne na sljedećim parlamentarnim izborima’
NACIONAL: No birači vas ne nagrađuju za ovakve čistke, rejting vam opasno pada.
Birači ne podnose kad se mi svađamo. Oni tada čuju samo naše prepirke, a sve ono što dobro odradimo i predlažemo ostaje u drugom planu. To mora prestati. Dok god smo mi u međusobnom sukobu, naše politike neće doprijeti do javnosti. Ako se želimo nadmetati u tome tko je veći socijaldemokrat, veselim se raspravama na političkoj razini, a ne više na osobnoj. Nastojim to pokazati i svojim primjerom, ne uvlačim se ni u kakve stranačke sukobe, radim svoj posao u Europskom parlamentu najbolje što znam i mogu i ljudi to čuju i vide.
NACIONAL: Ako vam nastavi padati rejting, za to će biti odgovoran Grbin. Je li i njegova pozicija ugrožena, to su sve njegove odluke?
Naravno da svaki odgovoran vođa stranke mora o tome razmišljati. Ako se nastavi trend velikog pada rejtinga, sigurno da će to biti tema za preispitivanje. Međutim, smatram da njegova pozicija nije upitna, dapače, čula sam reakcije kolegica i kolega, pa i naših birača, koji su pozdravili ovo što se konačno dogodilo. I to ne naslađujući se time tko je sve izbačen, nego zato što žele da se ti sukobi konačno završe.
NACIONAL: Domagoj Hajduković postao je predsjednik novog kluba Socijaldemokrata, on je sam izišao iz stranke, nije bio izbačen, ali više ne želi biti dio SDP-a. Kako to komentirate?
Bez komentara.
NACIONAL: Stalno slušamo o tim novim politikama SDP-a koje najavljujete, ali ono o čemu se pričalo na stranačkom skupu u Tuhelju, a to je novi regionalni ustroj Hrvatske niti je novo, niti je ikome trenutačno bitno. Zašto se SDP ne bavi problemima koji danas muče građane, od četvrtog vala pandemije, preko obnove, do inflacije.
Smatram da je taj skup u Tuhelju bio važan prvenstveno zbog okupljanja članstva. Tamo su bili najjači ljudi SDP-a, župani, načelnici, gradonačelnici, Predsjedništvo stranke. Vidjelo se da su ljudi željni političke rasprave u SDP-u, a novi regionalni ustroj bila je tek jedna od tema. Drugi tematski dio bile su opće teme, od funkcioniranja države, preko gospodarstva do zelenih politika i ostalih relevantnih tema.
NACIONAL: Snimke premlaćivanja migranata na hrvatskoj granici s BiH zgrozile su Europu i domaću javnost. Međutim, hrvatski mediji optužuju EU da je licemjeran jer se za to nasilje dugo zna, a jedino ga zanima da se migranti zaustave na vanjskoj granici EU-a, pod bilo koju cijenu. Kako to komentirate?
Do sada je bilo optužbi i prozivanja, na koje je Vlada redovito odmahivala rukom. No ovaj put je ministar na sastanku ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu priznao da je doista hrvatska interventna policija primijenila pretjeranu silu prema migrantima koji su promptno udaljeni sa svojih radnih mjesta. No čini mi se da su tako kažnjeni samo zadnji u lancu odgovornosti, oni koji su dopustili da tog dođe i koji su više odgovorni su sjedili u Zagrebu u uredima. Potplaćeni mladići koji rade težak posao i kojima je gotovo sigurno dano do znanja da mogu prijeći dopuštene granice sile, odgovorni su za svoja djela, ali ne i za sustav koji je na to, u najmanju ruku, zatvarao oči. Što se tiče EU-a, točno je da su oni vrlo osjetljivi kada se radi o ljudskim pravima i načelno se uvijek osuđuje svaka primjena sile, ali kada je u pitanju ilegalna migracija, često se ponašaju po sistemu: brigo moja, prijeđi na drugoga. Hrvatska je država na rubu EU-a i od nas se očekuje da čuvamo granicu kako bismo dokazali da smo spremni za ulaz u Schengen. Hrvatska je tu u paradoksalnoj situaciji jer iz Bruxellesa dobivamo dvostruke signale, da moramo pokazati sposobnost zaustavljanja ilegalnih prelazaka, ali i da moramo poštovati ljudska prava i pravo na azil. Ponekad se i meni čini da smo ostavljeni da se snalazimo sami s čuvanjem vanjske granice kako god znamo. A onda dolazi do ovakvih neprimjerenih incidenata.
NACIONAL: Iako postoji zakonita procedura zaustavljanja ilegalnih migranata, o nasilnom ponašanju hrvatske policije govori se godinama, o tome pišu izvješća nevladine udruge, samo su sada prvi put izašle snimke. Hoće li Hrvatska zbog toga doživjeti neke sankcije?
Ja sam za red i moramo kontrolirati tko ulazi u zemlju, ali zna se do koje mjere policija smije koristiti represivne mjere. Bilo je pitanje trenutka kada će snimke izaći u javnost i kada će na to Europska unija reagirati. Čuli smo vrlo oštre osude iz Europske komisije, no sumnjam da će do sankcija doći. Kada bi se to višekratno ponavljalo, možda bi moglo doći do neke reakcije. Naime, EU ipak ima određene mehanizme koje može primijeniti i koji mogu biti efikasni, a to je uskraćivanje financiranja preko EU fondova. No s obzirom na to da se to događa na skoro svim vanjskim granicama EU-a, mislim da se to neće dogoditi. Odnos europskih zemalja i EU-a prema migracijama se značajno promijenio od 2015.
NACIONAL: Slažete li se da Božinović treba dati ostavku, kao što je rekao Ranko Ostojić?
Slažem se, apsolutno.
NACIONAL: Nedavno je EU parlament izglasao izvješće o rodno uvjetovanom nasilju kao novom području kriminaliteta. Vi ste podržali ovo izvješće, no na koji način ono može utjecati na hrvatsku vladu kako bi doista došlo do smanjenje nasilja nad ženama i djecom koje je zabrinjavajuće poraslo za vrijeme pandemije?
Ne mislim da će utjecati na vladajući HDZ zato što takva izvješća nisu zakonski obvezujuća, to su samo preporuke. Vrijednost tog izvješća je u tome da je Europski parlament svojim izglasavanjem pokazao kako nisu točne tvrdnje da EU ide u smjeru desne radikalizacije i konzervativizma. Iz toga je vidljivo da u Europskom parlamentu postoji progresivna većina koju ne čine samo Socijaldemokrati, Zeleni i ostale lijevo-liberalne stranke, već i progresivniji zastupnici Europskih pučana koji su s nama podržali izvješće. Takva su izvješća dobra preporuka državama članicama i nacionalnim vladama, ali nijedna država neće biti sankcionirana ako ne provodi neku od tih ideja.
NACIONAL: Hrvatska nema problema sa zakonodavstvom, ratificirala je Istanbulsku konvenciju, problem je njihova primjena.
Što se Hrvatske tiče, usprkos zakonodavstvu koje je usklađeno s europskim, mi se i dalje suočavamo s konzervativnim načinom razmišljanja, prema kojem je ženi mjesto u kući i mora se pokoravati mužu, ma kakav on bio. Na žalost, mi taj koncept ne mijenjamo kroz obrazovni sustav. Treba se sjetiti kako se HDZ digao na zadnje noge kada smo u vrijeme Milanovićeve vlade htjeli uvesti građanski odgoj. Napravljeno je istraživanje među školskom djecom koje je pokazalo da gotovo polovica dječaka i djevojčica smatra da je normalno da muškarac udari ženu ili djevojku, ako ne udovoljava njegovim zahtjevima. U Rijeci, u kojoj je prije dosta godina uveden građanski odgoj, napravili su isto istraživanje i na to pitanje postotak pozitivnih odgovora bio je 0.
NACIONAL: No najveći je problem izostanak adekvatne reakcije institucija.
Uvijek ponavljam da je najveći problem Hrvatske pravosuđe. Kao što znate, u dva prva godišnja izvješća Europske komisije o vladavini prava, upravo je pravosuđe istaknuto kao najveći problem, odnosno da građani Hrvatske imaju katastrofalno mišljenje o pravosuđu, dok je nepovjerenje u institucije među najnižima u EU-u. Kada je iz Hrvatske krenuo egzodus mladih i obrazovanih ljudi u Europsku uniju, ja sam tvrdila da je najvažniji razlog za to upravo nefunkcioniranje pravosuđa i naravno osjećaj nepravde koji ide s tim, a ne loše plaće.
NACIONAL: Kako komentirate pogrešne korake pri kadroviranju u Zagrebačkom holdingu, zbog kojih mediji i HDZ razapinju Tomislava Tomaševića i novu gradsku vlast? Radi li se o dvostrukim kriterijima kada su u pitanju stranke ljevice jer su Milana Bandića pustili da razara gradske financije i infrastrukturu punih 20 godina? Njega nitko nije tako raspinjao nakon prvih sto dana vlasti.
To je točno, desni mediji uvijek štite desnicu kada je na vlasti, dok su lijevo orijentirani novinari i mediji puno kritičniji prema ljevici, u želji da se pokažu objektivnima. Tako da je lijeva vlast uvijek na udaru i jednih i drugih. Ljevica kada dođe na vlast mora biti spremna da joj se gleda i najmanja greška, osobito to rade birači koji su vrlo strogi prema „svojim“ strankama, imaju vrlo visoke standarde i ne praštaju. Za razliku od jednog prosječnog glasača HDZ-a koji, kada ga pitate zašto glasa za HDZ, odgovara: zato što uvijek glasam za HDZ ili zato što svi moji glasaju za HDZ. Smatram da HDZ koji je godinama bio u koaliciji s Bandićem ponovo pokazuje svoje licemjerje, ali to njima kod njihovih birača prolazi.
‘Ljevica kada dođe na vlast, mora biti spremna na to da joj se gleda i najmanja greška, a osobito to rade birači koji su vrlo strogi prema svojim strankama, imaju vrlo visoke standarde i ne praštaju’
NACIONAL: HDZ usprkos svemu ima vrlo stabilan rejting od 30%. SDP se raskolio, Možemo! radi početničke greške u vođenju Zagreba, ljevica je u kaosu u Hrvatskoj, što obično vodi do apstinencije vaših birača.
U ovom trenutku se možda to tako doima, no tri godine je do izbora, a u politici je to jako dugo vrijeme. Prisjetit ću se rasprava naših njemačkih kolega u Europskom parlamentu prije samo šest mjeseci. Na sastancima šefova delegacija, u kojima sjede predstavnici svake države članice, njemački SPD-ovci su tvrdili da su na koljenima, da su na dnu, da loše stoje prema rejtingu, a onda se na kraju sve posložilo, dobili su izbore i pred time su da formiraju vladu na čelu koje će biti SPD. Stvari u politici su vrlo dinamične, puno dinamičnije nego u prethodnim desetljećima i vrlo brzo dolazi do onih situacija ‘’tko bi doli sad je gori’’ i obrnuto. To što je u ovom trenutku situacija takva u Hrvatskoj, ne mora ništa značiti. Ako bude pameti i volje, može uskoro biti bitno drugačija.
NACIONAL: Hoće li na krilima SPD-a jačati socijaldemokracija u Europi?
U EU-u socijaldemokracija jača zadnjih nekoliko godina, suprotno brojnim najavama i epitafima o propasti ljevice. Naše kolege su na vlasti u svim skandinavskim zemljama, Portugalu, Španjolskoj, u Sloveniji imaju velike šanse doći na vlast. Zapravo je EPP u velikim problemima, a rezultat u Njemačkoj im je ogroman udarac. Prije svega zato što će se promijeniti odnos unutar Europskog vijeća, gdje će umjesto Angele Merkel nadam se sjediti Olf Scholz. A znamo da Njemačka ima veliki utjecaj na sve što se događa u EU-u. Odnosi Ursule von der Leyen i Scholza sigurno će biti drugačiji od onih s Angelom Merkel. No kao socijaldemokratkinja ne očekujem da će se ti procesi naprosto preliti u Hrvatsku. Trebamo se sami potruditi i nastojati naučiti nešto iz tog pozitivnog njemačkog primjera. Trebamo se uzdati u se i u svoje kljuse, a ne da očekujemo da će nam se nešto dogoditi samo od sebe.
Komentari