BILIJUNI ZA INDUSTRIJU SMRTI Globalna vojna potrošnja je zbog ratova u 2023. porasla za sedam posto

Autor:

IZMIR, TURKIYE - OCTOBER 01: SOLOTURK, aerobatic demonstration team of the Turkish Air Force performs during the third edition this year of Turkiye's premier technology and aerospace event TEKNOFEST at Cigli Airport in Izmir, Turkiye on October 01, 2023. The five-day event featured competitions, air shows, exhibitions and workshops. The event has been organized by the Turkish Technology Team (T3) Foundation and the Turkish Industry and Technology Ministry jointly since 2018, in cooperation with dozens of ministries, public institutions, private firms, and universities. Omer Taha Cetin / Anadolu Agency,Image: 810012009, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Omer Taha Cetin / AFP / Profimedia

Omer Taha Cetin/AFP/Profimedia

Globalna vojna potrošnja porasla je u 2023. za sedam posto na 2,43 bilijuna dolara, najveći godišnji porast od 2009., objavio je u ponedjeljak švedski think-tank.

Međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) iz Stockholma priopćio je da su Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija bile najveći vojni potrošači u 2023. godini.

Ukupna potrošnja zemalja članica NATO-a iznosila je 55 posto svjetske potrošnje.

U SIPRI-ju kažu da je vone izdatke povećala većina europskih članica saveza. SAD ih je povećao za dva posto na 916 milijardi dolara, što predstavlja oko dvije trećine ukupne vojne potrošnje NATO-a.

Prema podacima SIPRI-ja, ruska vojna izdvajanja porasla su za 24 posto na procijenjenih 109 milijardi dolara. Ukrajina je povećala potrošnju za 51 posto na 65 milijardi dolara i primila najmanje 35 milijardi dolara vojne pomoći od drugih zemalja.

Njemački institut: Oštro pala vojna i financijska pomoć Ukrajini

“Kombinirano, ta pomoć i vlastita vojna izdvajanja Ukrajine bili su ekvivalent oko 91% ruske potrošnje“, priopćio je SIPIRI.

Istraživač SIPRI-a Lorenzo Scarazzato kaže da su za europske članice NATO-a posljednje dvije godine rata u Ukrajini temeljito promijenile sigurnosnu perspektivu.

“Taj pomak u percepcijama prijetnji odražava se u rastućim udjelima BDP-a koji se usmjeravaju na vojnu potrošnju, pri čemu se cilj NATO-a od dva posto sve više smatra temeljnom vrijednošću, a ne pragom koji treba dosegnuti”, rekao je.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.