Sigurnosni stručnjak Mirko Bilandžić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u utorak je u ‘Novom danu’ N1 televizije komentirao situaciju u Ukrajini kao i mijenja li se globalni odnos snaga.

Komentirajući nove napetosti u Ukrajini i sukob oko nuklearne elektrane Zaporižje, Mirko Bilandžić je rekao: “Nažalost taj rat je već u šestom mjesecu. Rusi u šest mjeseci nisu ostvarili niti jedan strateški cilj. S druge strane Ukrajinci su pobjednici. Imamo situaciju u vojnom smislu dijela Ukrajine od strane Ruske Federacije. S obzirom na podršku Ukrajincima možemo očekivati nastavak rata, a prisutne su moguće devastacije nuklearnih postrojenja. To je uvijek rizično. Ne znamo sigurno tko ugrožava nuklearnu sigurnost, ali sigurno znamo da je ovakav udar na takva postrojenja disperzija straha i nuklearnog terora što je velik izazov.”

Dodao je da Rusi pod svojom kontrolom imaju petinu ukrajinskog teritorija, ali ističe da to ne znači osvajanje tog teritorija. “Imamo zadnjih mjesec, mjesec i pol, nakon reorganizacije ruskih snaga imali smo neki napredak Rusa, no to ne znači osvajanje tog dijela teritorija. Mislim da je to pat pozicija, da se granice vojnih djelovanja ne pomiču. Ukrajina neće pristati na ustupanje dijelova teritorija i taj ubilački sukob se može nastaviti u dužem razdoblju”, rekao je za N1 Bilandžić.

Naglasio je da je dimenzija promijenjenih geopolitičkih uvjeta Rusije jedan od presudnih razloga zašto se dogodila protupravna agresija. “Rusija na čelu s Putinom želi poziciju koju je ranije imao SSSR. Može li to uključivati i teritorijalnu ekspanziju? I takve su opcije moguće. U ovoj brutalnosti ruske agresije na Ukrajinu Rusija ne može biti gubitnik u ovom ratu, što zasad je. Ne može se isključiti da se može dogoditi eskalacija sukoba. Ako bi Rusija krenula u taj tip ekspanzionizma, pribaltičko područje (Gruzija, Moldavija) primarne su točke u kontekstu moguće ruske ekspanzije”, naglasio je.

Komentirao je i potporu Kine. “Konture u evoluciji novog poretka imamo barem 15 godina. Promijenio se odnos snaga, pa i pozicija Kine. Od kraja Hladnog rata dominantan je SAD, postoji nezadovoljstvo takvim poretkom. Ne bih rekao da to podrazumijeva savezništvo Rusije i Kine osim u odnosu prema poretku. Kina nije bezuvjetno stala na stranu Rusije oko invazije na Ukrajinu”, zaključio je.