Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih kompleksnosti koje su jasnije nakon jučerašnjih izbora, treba ponovno naše zalaganje u izgradnji institucija i osiguranju ravnopravnosti svojih konstitutivnih naroda i građana, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Zaželivši dobrodošlicu Stoltenbergu povodom prvog službenog posjeta Hrvatskoj i uputivši čestitku “svim Hrvaticama i Hrvatima i svim hrvatskim državljanima u zemlji i diljem svijeta Dan neovisnosti”, šefica države je kazala da se NATO i Hrvatska kao država suočavaju s brojnim izazovima, a jedan od njih je i jugoistok Europe.

“Premda je jugoistok Europe od strateške važnosti za NATO, za Hrvatsku je apsolutno od vitalne i gotovo egzistencijalne važnosti. Bosna i Hercegovina treba ponovo naše zalaganje u izgradnju institucija i osiguranju ravnopravnosti svojih konstitutivnih naroda i građana. Hrvatski pristup zasnovan je na dubokom razumijevanju unutarnjih kompleksnosti naše susjedne i najbliže države koje su jasnije nakon jučerašnjih izbora”, izjavila je Grabar-Kitarović.

Podsjetila je da su Daytonski mirovni sporazum, a i Washingtonski koji mu je prethodio, u temeljima današnje BiH i da su sva odstupanja od ta dva sporazuma samo stvorila neravnotežu između tri konstitutivna naroda.

“Već godinama upozoravam na raskorak između izbornog zakonodavstva u BiH i odluka samoga Ustavnog suda BiH, kao i odluka nekih međunarodnih sudova. Članice Okvirnog sporazuma za BiH, potpisanog u Daytonu jesu BiH, Hrvatska i tadašnja Federalna Republika Jugoslavija i mi kao supotpisnica Daytonskog ugovora imamo isto tako odgovornost za mir i stabilnost naše susjedne države i naš je interes da BiH čvrsto nastavi putem razvoja”, poručila je predsjednica.

Izrazila je želju da se sastave funkcionalne vlade na razini entiteta i države koje će osigurati punu implementaciju prava svih državljana sva tri konstitutivna naroda, kako su oni definirani u samom Ustavu BiH,  koji je zapravo aneks 4 Okvirnog sporazuma.

“Bez obzira na nažalost prve euforične i pomalo neprimjerene izjave koje smo čuli iz susjedne države, čvrsto vjerujemo u dobrosusjedske odnose”, između dvije zemlje, istaknula je.

“Osobno ću se nastaviti apsolutno zalagati za dobrobit naše susjedne države, za opstojnost  i prava hrvatskog i svih ostalih naroda i građana BiH, za euroatlantski put BiH, za njeno što je moguće brže članstvo u EU i, kada je riječ o aktivaciji Akcijskog plana za članstvo, Hrvatska i ja osobno se zalažemo za njegovu punu i što bržu aktivaciju”, poručila je Grabar-Kitarović.

Snažna podrška Makedoniji i potpora dijalogu Srbija-Kosovo

Osvrnula se i na Makedoniju i kazala da Hrvatska snažno podupire poziv Makedoniji za početak procesa pridruživanja NATO savezu.

“To je povijesna prekretnica prema trajnoj stabilnosti i uspostavi sigurnosti u jugoistočnoj Europi koja je strateški važna regija za NATO”, rekla je predsjednica.

Dodala je da nije ohrabrujuće što Makedonija nije uspjela dosegnuti potreban prag na referendumu za dogovor o imeni, ali da se nada da će Sobranje prihvatiti ustavne promjene s ciljem prihvaćanja imena.

Kao razlog za zabrinutost je spomenula i Kosovo te upozorila da usporena normalizacija odnosa sa Srbijom polako uzima svoj danak, čak i u Savezu.

“Svi mi, posebno u EU, moramo zadržati Srbiju i Kosovo na putu pregovora”, poručila je predsjednica i dodala da će se Hrvatska zalagati za nazočnost KFOR-a sve dok se sigurnost na Kosovu na konsolidira.

“”Hrvatski kontigent KFOR-a ostat će koliko god bude potrebno”, rekla je Grabar-Kitarović.

Izdvajanja RH za obranu

Što se tiče ulaganja u obranu, Hrvatska će nastaviti sa stalnim financijskim povećanjem za obranu kako bi dostigla 2 posto BDP-a, rekla je predsjendica. Podsjetila je da Hrvatska  uspješno sudjeluje u misijama NATO-a u Afganistanu i Kosovu sa 150 vojnika te da trenutno 80 hrvatskih vojnika sudjeluje u NATO-voj “Pojačanoj prednjoj prisutnosti” u Poljskoj.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je kazao da mu je čast biti u Zagrebu na Dan neovisnosti te da je Hrvatska vrlo cijenjena saveznica, potvrdivši da je s hrvatskom predsjednicom razgovarao o stanju u regiji, posebice BiH, Kosovu i Makedoniji.

Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska obustavila rezove u obrani i povećava ulaganja u obranu.

“Mi to jako pozdravljamo”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, to je važno jer se NATO nastavlja prilagođavati kako bi se mogao odgovoriti na sve veću nepredvidljivost u svijetu.

“NATO  i dalje ostaje vrlo predan pitanju stabilnosti i sigurnosti u ovoj regiji”, kazao je Stoltenberg i dodao “Računamo na Hrvatsku da će nastaviti igrati konstruktivnu ulogu”.

Pohvalio je Hrvatsku za “snažnu političku potporu” Makedoniji glede referenduma i dogovora oko imena s Grčkom.

“Pozvao sam sve političke stranke i čelnike u Skoplju da zajedno rade i zgrabe ovu povijesnu priliku”, rekao je Stoltenberg.