U Bosni i Hercegovini u srijedu se u polovici države obilježava 1. ožujka kao Dan nezavisnosti koji se obilježava na dan od prije 25 godina kada se većina građana BiH opredijelila za osamostaljenje i napuštanje bivše SFRJ.

Na zahtjev tadašnje Europske zajednice koja je provedbu referenduma postavila kao preduvjet priznanja neovisnosti, u BiH je 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine organizirano izjašnjavanje građana u kojemu je sudjelovalo 64 posto upisanih birača.

Njih 99,7 posto izjasnilo se u prilog osamostaljenju BiH pa je na temelju te činjenice u travnju EZ priznala novu neovisnu državu, a odmah nakon toga isto su učinile i SAD.

Službenim praznikom 1. ožujka proglašen je u ožujku 1995. i temeljem nasljeđivanja zakona bivše Republike BiH on se i danas obilježava u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj taj praznik osporavaju jer drže da se današnja BiH može temeljiti samo na Daytonskom sporazumu, sklopljenom u studenom 1995. godine.

Unutar BiH do danas nije bilo moguće postići suglasnost o novom zakonu o državnim praznicima pa ih i dalje svaki entitet obilježava na svoj način, a zajednički su im samo Nova godina i Praznik rada.

Za Hrvate i Bošnjake u BiH 1. ožujka i danas je simbol borbe protiv nastojanja režima Slobodana Miloševića da tu zemlju nakon raspada SFRJ zadrži u “skraćenoj Jugoslaviji”, dok je za bosanske Srbe riječ o datumu kojega vezuju isključivo za početak rata.

Članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović građanima suu srijedu uputili čestitke u kojima su istaknuli važnost ovog praznika.

“Vrijedi se prisjetiti vrijednosti koje su nas opredijelile kada smo se prije dvadeset i pet godina odlučili na iskorak ka neovisnosti i slobodi. Iskoristimo tu prigodu u duhu svega onoga što smo imali na srcu kada smo ‘92. izlazili na referendumska glasališta, ujedinjeni u potpori viziji neovisne i suverene BiH, države ravnopravnih naroda, ustrojene po mjeri svih njezinih građana”, stoji u Čovićevoj čestitki.

Izetbegović je pak podsjetio kako je BiH morala podnijeti ogromne žrtve da bi obranila volju naroda za neovisnošću pa ni sada, unatoč svim kušnjama, ne smije biti odustajanja od nastojanja da se stvori država u kojoj će se dobro živjeti.

“Budućnost naše države je u integraciji, povezivanju, razumijevanju i zajedničkom nastojanju da generacijama koje dolaze ostavimo stabilan okvir za napredak, za izgradnju tolerantnog društva u kojemu će dijalog i uzajamno uvažavanje biti temelj boljitka za sve”, stoji u Izetbegovićevoj čestitci.

Za predsjedatelja Predsjedništva BiH Mladena Ivanića 1. ožujka nije praznik, a on je za javni servis BHRT u srijedu kazao kako 1992. nije ni sudjelovao na referendumu jer je, kako ističe, znao da će to voditi u rat.

„Ja mislim da je narod uoči rata izabrao ljude koji nisu znali što je politika, ljude koji su bili u ta doba poprilično avanturisti. Na svim stranama! … Hrabrili su svaki svoje da će sve biti uredu, a u suštini, iole neutralan promatrač je znao, morao je znati, da to vuče ka sukobu i ka ratu i ka mrtvima”, kazao je Ivanić.

S obzirom da je političko vodstvo bosanskih Srba 1992. pozvalo svoje simpatizere da nipošto ne sudjeluju na referendumu, od ključnog značaja za njegov ishod i uspjeh bilo je to hoće li u izjašnjavanju sudjelovati Hrvati.

Katolički su biskupi tada jasno pozvali vjernike da slobodno iskažu svoju volju, a kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski kazao je u povodu 25. obljetnice neovisnosti kako je jedino logično bilo da narod demokratski odluči što želi.

“Ja nisam narodu rekao za što će glasovati, nego upravo to da ima mogućnost glasovanjem odlučiti ostati u bivšoj državi ili se odvojiti i postati samostalni, što nam ustav dozvoljava i omogućava. I ja sam pozvao narod da se izjasni, da odluči, jer ta odluka je punovažna za budućnost žitelja ove zemlje. I zato sam pozvao i bilo mi je stalo da se narod izjasni”, kazao je kardinal Puljić.

On smatra kako bi rata bilo i bez referenduma jer je to bila strategija onih koji su tada u svojim rukama imali moć i oružje.

“Cilj je bio zaposjesti prostore, a onda je taktika bila etničko čišćenje, koje je međunarodna zajednica nažalost ozakonila”, kazao je kardinal Puljić koji poziva da se nakon svih nevolja BiH gradi kao “zajednička kuća” u kojoj će svi imati jednaka prava.

Ovogodišnji Dan nezavisnosti BiH je dva i pol desetljeća nakon njezina osamostaljenja dočekala podijeljena dublje nego ikada. Zemlja je u dubokoj krizi koju su u proteklim tjednima obilježili prijepori oko podnošenja zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) protiv Srbije.

Ivanić i Izetbegović razmijenili su oštre optužbe zbog kršenja procedura, ustava i zakona, a parlament Republike Srpske zbog svega je pozvao na blokiranje rada državnih tijela vlasti.

Sadašnja usijana atmosfera zapravo je tek “podgrijana” kriza, nastala nakon što su vlasti u RS-u u rujnu 2016. organizirale protuustavni referendum o obilježavanju 9. siječnja kao dana tog entiteta, nakon čega je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik počeo sve agresivnije zagovarati njegovo otcjepljenje od BiH.

Iako BiH i dalje ima ambicije do kraja godine izboriti status kandidata za članstvo u EU, ispunjavanje preduvjeta za to nailazi na sve veće prepreke jer se pokazalo da ne funkcionira mehanizam koordinacije razlčiitih razina vlasti nužan za ispunjavanje upitnika što ga je u Sarajevo potkraj prošle godine uputila Europska komisija.

Zbog političkih sukoba blokirano je i usvajanje mjera i zakona na kojima u cilju financijske stabilizacije zemlje inzistira Međunarodni monetarni fond (MMF) pa prijeti raskid kreditnog aranžmana s tom novčarskom institucijom, vrijednog više od 550 milijuna eura. Bez tog novca entitetski proračuni ne mogu osigurati punjenje nužno za podmirivanje svih predviđenih izdvajanja uključujući plaće i mirovine.

U misiju čiji je cilj pokušati utjecati na smirivanje stanja, u Sarajevo u četvrtak zajednički stižu potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier i šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto. Odvojeno će u glavni grad BiH u sklopu regionalne turneje doći i potpredsjednica Europske komisije i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.

Svi oni kane pozvati sugovornike u BiH na provedbu ranije usvojenog plana gospodarskih i socijalnih reformi te stabilziranje političkih prilika.