Željko Komšić, predsjednik stranke Demokratska fronta (DF) i izgledni kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na izborima u listopadu, u petak je pismom vodstvima stranaka ljevice u toj zemlji uputio poziv na ujedinjenje kako bi prevladali postojeće sukobe i na taj način osigurali što bolji izborni uspjeh.

Komšić je u ime DF-a prijedlog za ujedinjenje poslao na adrese središnjica Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Naše stranke (NS) i Građanskog saveza (GS) sugerirajući kako bi taj proces trebalo maksimalno ubrzati, a “kongres ujedinjenja” održati 9. svibnja, kojega iz simboličkih razloga smatra važnim jer je to dan koji se diljem svijeta obilježava kao podsjetnik na pobjedu nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

Prijedlog je obrazložen nužnošću suočavanja s “kulminacijom političke krize” u zemlji, uz ocjenu kako je takvo stanje postalo nepodnošljivo za građane koji upravo stoga žele vidjeti ujedinjene stranke građansko-lijevog bloka.

Iz DF-a predlažu uspostavu stranke ujedinjene ljevice pod potpuno novim imenom i znakovljem te sugeriraju kako se za njezina čelnika ne bi trebao natjecati nitko od sadašnjih lidera četiri stranke.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH, u četvrtak je izjavio kako su u toj stranci “potpuno otvoreni” za ideju ujedinjenja ljevice, no samo pod uvjetom da se to uradi brzo i bez oklijevanja.

“Pružamo obje ruke da se okupimo u tom bloku i suprotstavimo nacionalnim strankama. Ranije to drugima nije bilo prihvatljivo ali mi smo oduvijek spremni. Za suradnju i povjerenje potrebno je najmanje dvoje”, kazao je Nikšić za TV Federacije BiH (FTV).

Ne bude li formalnog ujedinjenja u rokovima vezanim za listopadske opće izbore Nikšić ocjenjuje kako i dalje ostaje otvorena mogućnost suradnje kroz neku vrstu zajedničkog nastupa na izborima.

Iz Naše stranke i Građanskog saveza o prijedlogu DF-a još se nisu formalno očitovali, a istaknuti član NS Damir Marjanović kazao je kako će oni temeljito analizirati prijedlog i nakon toga odlučiti. No naznačio je i kako bi Komšić morao biti spreman na prestanak “solističkog” djelovanja poput njegove odluke da istakne kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a da se o tome ne konzultira sa strankama ljevice.

“Komšić je do sada imao mnogo medijskih izjava i najava, no u najvećem broju slučajeva se vrlo brzo prvi povlačio iz tih inicijativa i dogovorenih aktivnosti. Možda je ovo nagovještaj da je spreman odreći se svoje kandidature za člana Predsjedništva u korist jedinstvenog nastupa lijevih građanskih snaga na izborima”, kazao je Marjanović za portal Klix.

Upravo je Komšićeva kandidatura pojačala sukobe među stranakam ljevice, a posebice sa SDP-om jer se ranije očekivalo kako će sve izborne liste biti zajednički usuglašavane.

U SDP-u su zatečeni Komšićevom odlukom donijeli načelnu odluku da je podupru, no istodobno su najavili kako bi sami mogli istaknuti kandidata za bošnjačkog člana državnog vrha.

Brojni analitičari odmah su upozorili kako bi to bila neka vrsta političkog samoubojstva ljevice, jer bi se njeno glasačko tijelo podijelilo pa bi izvjestan bio poraz i DF-ovog i SDP-ovog kandidata za Predsjedništvo BiH.

Glasovi birača koji podupru lijeve političke stranke u BiH, iako brojni, tako su se već jednom “rasuli” na lokalnim izborima 2014. godine.