Bosna i Hercegovina je ušla u grupu strateški važnih partnera NATO-a.

To je jedna od poruka iz Madrida, gdje su šefovi država i vlada 30 članica NATO-a prošloga tjedna definirali Rusiju kao „najznačajniju i direktnu prijetnju“, naglasili da im Kina nije neprijatelj, ali uz ocjenu da Peking predstavlja izazov za njihovu sigurnost, interese i vrijednosti, i službeno pozvali Finsku i Švedsku da se pridruže najmoćnijem savezu u povijesti svijeta.

Novi status BiH vezan je uz promjenu odnosa NATO-a prema Moskvi.

U Madridu je alijansa usvojila svoj novi Strateški koncept, koji se mijenja, otprilike, svakih 10 godina i predstavlja po važnosti drugi najznačajniji dokument NATO-a. Do prošle nedjelje alijansa je, na temelju Strateškog koncepta prihvaćenog 2010. u Lisabonu, Moskvu službeno određivala kao partnera. U Madridu je, 12 godina kasnije, Rusija postala „najznačajnija i direktna prijetnja“ alijansi, ne samo zbog napada na Ukrajinu već i širenja negativnog utjecaja na BiH, Moldaviju i Gruziju.

Zato je za BiH odobren „paket jačanja obrambenih kapaciteta“, kakav je do sada bio dostupan, pored Gruzije i Moldavije, samo Jordanu, Tunisu i Iraku. Tim zemljama se, odlukama iz Madrida, pored BiH, pridružila i Mauretanija.

Zbog čega bi neki globalno-politički laik možda pomislio da je posljednja stvar koju želiš sebi, familiji i prijateljima ta da budete u odabranom društvu Gruzije, Iraka, Jordana, Mauretanije, Moldavije i Tunisa.

Sadržaj paketa nije precizno određen, ali ga je ministar obrane BiH Sifet Podžić, sudjelujući na summitu u Madridu, povezao s brzom modernizacijom oružanih snaga i rješenjem budžetskih problema.

U Madridu je naglašeno da su dužnosnici NATO-a prije summita imali sastanke s predstavnicima više institucija i etničkih zajednica iz BiH i da su svi sugovornici podržali dodatne mjere alijanse.

„Suradnja s BiH traje godinama, ne krećemo od početka. Alijansa ništa ne nameće, uvijek je sve zasnovano na dobrovoljnosti, što važi i za BiH“, tvrde iz NATO-a.

Kao argument za opravdanost dodatnih mjera navedeno je da je alijansa od 2014. godine intenzivno surađivala s ukrajinskim obrambenim sektorom i da je to pozitivno utjecalo na događaje na bojnom polju, u korist Kijeva, u ratu s Rusijom.

Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg (lijevo) u razgovoru s turskim predsjednikom Recepom Tayyip Erdoğanom. FOTO: EPA/Juanjo Martin

„Bolje je spriječiti, nego liječiti“, poručili su iz NATO-a, čiji je generalni sekretar Jens Stoltenberg ocijenio da su izazovi današnjice previše veliki da bi se neka država s njima sama suočila.

Nastup predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u Madridu je bio izuzetno diskretan, obilježen izbjegavanjem medija i ranim povratkom u Zagreb, dok su ostali lideri alijanse i dalje bili aktivni na summitu. Mada je prijetio vetom na prijem Finske i Švedske u NATO ako se ne promijeni Izborni zakon u BiH, Milanović u Madridu nije digao glas protiv proširenja alijanse. Što se tiče BiH, Milanovićev je iznio stav da se ne može ignorirati rast krize u toj zemlji, čija bi destabilizacija imala šire implikacije na Zapadni Balkan i NATO.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Madridu je bio mnogo pristupačniji medijima i konkretniji o BiH, uz ocjenu da Kremlj pokušava srušiti europsko jedinstvo i sustav vrijednosti, zbog čega želi osvojiti svaki mogući prostor za prodor u Europu, uključujući i Zapadni Balkan.

Joe Biden nije propustio učiniti ono u čemu je, pokazalo se više puta, vrlo vješt – ponovo je pobrkao nazive zemalja koje su tema njegova izlaganja. FOTO: EPA/J.J GUILLEN

„Rusija pretpostavlja da su države regije demokratski slabe i računa na proruske sentimente u tim zemljama. Poruka Moskve i Ukrajini i državama Zapadnog Balkana jest da nemaju slobodu izbora vlastite budućnosti. Zapadni Balkan je našao mjesto u novom Strateškom konceptu NATO-a, što pokazuje da regija ima izuzetan značaj za europsku stabilnost. To će biti poticaj vladama regije da istraju u borbi za demokraciju i ostvarenje članstva u euroatlantskoj obitelji“, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, BiH, Gruzija i Moldavija izložene su izuzetno visokom riziku, zbog jačanja utjecaja Moskve, pa im posebnu pažnju ne mora posvetiti samo NATO, već i Europska unija.

„U BiH se osjeća dah retrogradnih nacionalističkih politika, zbog čega su potrebni dodatni napori međunarodne zajednice“, izjavio je Đukanović, uz tvrdnju da Rusija u Ukrajini širi istu politiku kakvu godinama provodi prema Zapadnom Balkanu, mada je odnos prema Kijevu neusporedivo brutalniji.

„Moskva poručuje da bez njenog odobrenja nemamo slobodu izbora da budemo dio EU-a ili NATO-a i godinama devastira Zapadni Balkan hibridnim djelovanjem, zloupotrebom medija i Pravoslavne Crkve. Rusija se oslanja na Zapadni Balkan u ostvarivanju svojih ciljeva u Europi“, rekao je Đukanović.

Što se tiče Zapadnog Balkana, u alijansi tvrde da poštuju opredjeljenje Beograda da inzistira na politici vojne neutralnosti usprkos aktivnom sudjelovanju u NATO-ovu programu Partnerstvo za mir, kao i istovremenoj vojnoj suradnji s Moskvom.

„Srbija naglašava svoju europsku orijentaciju, ali istovremeno održava dobre odnose s Moskvom, što pratimo s velikom pažnjom. O Beogradu ovisi kojim će putem željeti ići“, rečeno je u Madridu.

Gdje nije bilo službenih predstavnika Srbije.

Stoltenberg je izjavio da je alijansa odlučila pripremiti sveobuhvatni paket pomoći za Ukrajinu, kao i pružiti podršku drugim partnerima koje Rusija ugrožava, kao što su BiH, Gruzija i Moldavija.

Prema Stoltenbergu, NATO je desetljećima radio na poboljšanju odnosa s Moskvom, definirajući Rusiju i kao „strateškog partnera“.

„Rusija je odustala od suradnje“, izjavio je Stoltenberg, uz tvrdnju da je rat u Ukrajini počeo 2014. godine, kada je Moskva izvršila aneksiju Krima.

Invazija Rusije na Ukrajinu samo je eskalacija tog rata, ocijenio je Stoltenberg. On je konstatirao da su odnosi NATO-a s Rusijom na najnižem nivou od završetka Hladnog rata, ali da za to nije odgovorna alijansa, već Moskva.

„Predviđali smo invaziju na Ukrajinu, o tome smo dijelili obavještajne podatke i pokušali smo je spriječiti“, rekao je Stoltenberg.

On je izjavio da strateško partnerstvo Moskve i Pekinga ima posljedice za NATO i partnere alijanse.

Nastup predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u Madridu je bio izuzetno diskretan, obilježen izbjegavanjem medija i ranim povratkom u Zagreb, dok su ostali lideri alijanse i dalje bili aktivni. FOTO: EPA/JUAN CARLOS HIDALGO

„Peking jača oružane snage, ugrožava susjede, uključujući Tajvan, širi dezinformacije. Kina nije protivnik NATO-a, ali njene aktivnosti predstavljaju izazov za alijansu. Treba voditi računa o posljedicama za našu sigurnost dok gledamo koliko Kina ulaže u rakete velikog dometa, nuklearno oružje i pokušava kontrolirati kritičnu infrastrukturu, kao što je mreža 5G u nekim članicama NATO-a“, rekao je Stoltenberg na summitu u kojem su sudjelovali i Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.

Stoltenberg je izjavio kako poziv Finskoj i Švedskoj da se priključe alijansi pokazuje da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a, već „dobiva suprotno od onoga što je želio“.

„Putin želi manji NATO, a pridruženjem Finske i Švedske dobiva veći“, rekao je Stoltenberg.

On je izjavio da Kijev može računati na podršku NATO-a koliko god je to potrebno, upućivanjem goriva, medicinske i zaštitne opreme i sredstava za eliminiranje bespilotnih letjelica.

„Pomoći ćemo ukrajinskim oružanim snagama da se prilagode opremi NATO-a. Rat u Ukrajini može dugo trajati, ali se Kijev ne bori samo za svoje vrijednosti, već i za vrijednosti alijanse. Kao i svaki drugi, i ovaj će se rat završiti za pregovaračkim stolom, a naš je zadatak prije toga Ukrajini pružiti podršku na bojnom polju“, izjavio je Stoltenberg. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij poručio je sudionicima summita da će se, ako njegovoj zemlji ne pruže pomoć potrebnu da bi porazila Moskvu, “sami suočiti s odloženim ratom s Rusijom”.

Zelenskij je od NATO-ovih lidera zatražio moderne artiljerijske, raketne i protuzračne sustave, financijska sredstva i nove sankcije protiv Moskve. „Ovo nije rat Rusije samo protiv Ukrajine, već rat da se diktiraju uvjeti u Europi i određuje kakav će svjetski poredak biti u budućnosti“, izjavio je Zelenskij, uz tvrdnju da je pravi cilj Moskve u Europi zauzimati državu za državom, jer ih promatra kao svoje vlasništvo, a ne kao nezavisne zemlje.

„Pitanje je tko je za Rusiju sljedeći – Moldavija, baltičke države ili Poljska – a odgovor je: sve te zemlje“, rekao je Zelenskij.

Ocijenio je da novi Strateški koncept NATO-a predstavlja, prije svega, strategiju sigurnosti članica alijanse, dok je Ukrajina žrtva “krstarećih raketa, mučenja, ubojstava djece i silovanja žena”.

Zelenskij je izjavio da alijansa nije u potpunosti prihvatila Ukrajinu.

„Zar naš doprinos obrani Europe i cjelokupne civilizacije nije dovoljan? Što je još neophodno?“ upitao je Zelenskij, obraćajući se posredstvom videolinka sudionicima summita u Madridu.

Naravno da je najveća zvijezda summita u Madridu bio američki predsjednik Joe Biden, koji je najavio da će Washington ojačati vojno prisustvo u Europi tako što će poslati još dvije eskadrile aviona F-35 u Veliku Britaniju, osnažiti protuzračne sustave u Njemačkoj i Italiji, broj američkih razarača u Španjolskoj povećati s četiri na šest, a u Poljskoj formirati štab kopnene vojske SAD-a. Prema Bidenovim riječima, NATO je snažniji i jedinstveniji nego ikada, posebno zbog priključenja Finske i Švedske.

Biden ni u Madridu nije propustio učiniti ono u čemu je, pokazalo se više puta, vrlo vješt – ponovo je pobrkao nazive zemalja koje su tema njegova izlaganja. Govoreći o značaju činjenice da su, osjećajući se ugrožene ruskom agresivnošću, tradicionalno neutralne zemlje kao što su Finska i Švedska izrazile želju da postanu članice NATO-a, Biden je Švedsku pobrkao sa Švicarskom. Ali se odmah ispravio, uz objašnjenje: „Jako sam nestrpljiv što se tiče proširenja NATO-a.“

Summit je prošao uz uobičajene mjere sigurnosti, kakve takva okupljanja podrazumijevaju. Održan je na ogromnom prostoru sajamskog kompleksa IFEMA, koji je 2020. poslužio kao privremena bolnica za oko 5000 pacijenata oboljelih od covida-19. Tijekom summita je za predstavnike alijanse i 2000 novinara bilo izdvojeno 14.000 četvornih metara sajamskog prostora.

Preciznih službenih podataka nema, ali se govori o angažiranju više od 25.000 pripadnika brojnih španjolskih sektora sigurnosti – od nacionalne i madridske policije, preko žandarmerije i obavještajne službe, do agenata zaduženih za sigurnost članova vlade i kralja Filipa. Španjolska ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova izdvojila su, bez javnog tendera, 37 milijuna eura za financiranje sigurnosti sudionika summita, a policija je dobila priliku pokazati svoj bogati vozni park, od oklopnih transportera, kamiona, kombija i automobila do motocikala s tri i dva kotača, kao i ponosne četveronožne pripadnike – pse i konje.

Nacionalov novinar Davor Pašalić u Madridu je pratio možda i najvažniji NATO summit u ovom stoljeću, na kojem je potvrđen poziv Finskoj i Švedskoj da se priključe ovoj organizaciji. FOTO: Nacional

Španjolski monarh Filip je za sudionike summita – 14 šefova država, 21 premijera, kao i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen – organizirao večeru u kraljevskoj palači, čijih je 135.000 četvornih metara i 3418 prostorija čine najvećom u zapadnoj Europi.

Sljedeće večeri sudionici summita okupili su se u Muzeju Prado. U okruženju najveće zbirke španjolskih slikara od 12. do 19. stoljeća – uključujući najznačajnija djela Diega Velazqueza i Francisca Goye, kao i radove talijanskih i flamanskih majstora – lideri NATO-a su o sudbini svijeta mogli razgovarati uz hranu poznatog španjolskog kuhara Joséa Andrésa. Uz muziku Simfonijskog orkestra iz Kijeva.

Istovremeno su pripadnici nešto niže razine službenika NATO-a i novinari u restoranu sajma IFEMA svakoga dana summita imali mogućnost izbora između četiri salate, dva glavna jela i tri deserta. Vrh menija krasila je „ruska salata“.

Efikasnost odluke lidera NATO-a da Rusiju iz statusa „partnera“ dovede na nivo „direktne i najznačajnije prijetnje“ pokazala se tog 29. lipnja popodne, kada se na prvom mjestu menija u kompleksu IFEMA umjesto „ruske salate“ našla „tradicionalna salata“.

Po istoj cijeni – osam eura.