Predsjednica entiteta Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) nije odbacila mogućnost uličnih nereda u slučaju da najveća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) ne bude uključena u vlast u tome entitetu.

“Nasilje ne izaziva ništa dobro i u svakom slučaju trebamo se okrenuti dijalogu ako je moguće. Predugo politički djelujem da bih mislila da ih neće biti (uličnih nereda)”, rekla je Bradara u sinoćnjem intervju za Radio televiziju Herceg-Bosne iz Mostara.

Dodala je kako bi prosvjedi u BiH mogli imati dalekosežne posljedice zbog složenih međunacionalnih odnosa.

“Ne želim ni razmišljati što bi se dogodilo kada bi u ovakvoj ekonomskoj situaciji u BiH imali i pozive na nemire. U BiH pozivi na nemire, građanski ili radnički bunt nemaju dimenziju kao u svim drugim zemljama”, dodala je entitetska predsjednica.

Nedavno je nakon sjednice stranačkoga predsjedništva predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio kako će “SDA pokrenuti velike mirne prosvjede u više gradova i ostati na ulicama dok svi ne shvate da trebaju ostati dio Vlade Federacije BiH”.

Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo, koji dolazi iz redova SDA, po trenutačnim odredbama Ustava Federacije BiH drži ključeve uspostave nove vlade toga entiteta, zajedno s predsjednicom Lidijom Bradarom i drugim potpredsjednikom Igorom Stojanovićem (SDP BiH). Po ustavu predsjednica i dvoje dopredsjednika daju suglasnost mandataru za sastavljanje nove vlade, čiji čelnik bi trebao biti predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Bošnjačko-građanski politički blok, kojega predvodi SDP BiH, ne želi da SDA bude u vladi FBiH, te je potpisao koalicijski sporazum s HDZ-om BiH.

Postoji rok od 30 dana za izbor nove vlade, a u slučaju da se to ne dogodi visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt je nagovijestio mogućnost intervencije kako bi otklonio tu blokadu.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara rekla je kako nije pristalica stranih intervencija budući je većina dosadašnjih bila na štetu Hrvata u BiH.  “Odluke o BiH trebaju donositi domaće institucije”, dodala je.

Pri tome se usprotivila mogućnosti da se promijeni Ustav Federacije BiH kojim bi se dopustilo preglasavanje Hrvata prigodom biranja izvršne vlasti.