Novozabrani američki predsjednik SAD Joe Biden potpisat će niz uredbi u srijedu, prvog dana svog predsjedanja, a među njima je ponovno angažiranje Sjedinjenih Država u pariškom klimatskom sporazumu, najavio je u subotu njegov budući šef kabineta Ron Klain.

Jedna od najavljenih uredbi je i ukidanje zabrane ulaska u SAD za državljane nekoliko zemalja, uglavnom s muslimanskom većinom. Ova zabrana donesena je samo nekoliko dana nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost u siječnju 2017. godine.

Šef ureda novog predsjednika nije detaljno objasnio sve uredbe, no istaknuo je da se odnose na ​​četiri prioriteta Joea Bidena, a to su borba protiv pandemije koronavirusa, borba protiv klimatskih promjena, oživljavanje gospodarstva i borba za socijalna i rasna pravda.

Što se tiče pandemije, 46. predsjednik SAD-a donijet će uredbu kojom obavezom postaje nošenje maske ​​u prostorijama i područjima koja ovise o saveznoj državi, kao i prilikom putovanja između država, što je Donald Trump uvijek odbijao učiniti.

Na ekonomskom planu Joe Biden također planira proširiti moratorij na deložacije i ovrhe, povezane s pandemijom.

Novi predsjednik nastavit će s nizom drugih dekreta tijekom pvih deset dana svog predsjedanja, do 1. veljače, dodao je Klain.

“Ove mjere olakšat će milijune Amerikanaca koji pate od ove krize”, objasnio je budući šef kabineta. “Novoizabrani predsjednik Biden će djelovati, ne samo da poništi najozbiljniju štetu koju je Trumpova administracija napravila, već i da zemlju pomakne naprijed.”

Joe Biden, koji je većinu života proveo u Washingtonu kao demokratski senator i potpredsjednik, napokon će preuzeti uzde vlasti u Sjedinjenim Državama.

Biden će 20. siječnja prisegnuti za 46. američkog predsjednika. Zbog jačanja pandemije i povećanja sigurnosti nakon nedavnog smrtonosnog napada na Kongres, njegova inauguracija bit će kao nijedna prije.

Predsjednik na isteku mandata Donald Trump neće doći svome nasljedniku na inauguraciju, u još jednom kršenju tradicije i pristojnosti na kraju svog kaotičnog četverogodišnjeg mandata.

Biden je obećao da će zaklopiti stranicu Trumpovog drskog i beskompromisnog ponašanja i vratiti američku politiku u stanje uljudnosti.

Planira obrnuti ključne Trumpove politike – vratiti SAD u Pariški klimatski sporazum i poništiti povlačenje iz Svjetske zdravstvene organizacije.

No Biden neće moći tako brzo poslati Trumpa u prošlost jer bi suđenje nekretninskom mogulu moglo zasjeniti prve dane njegova predsjedništva.

Biden je pozvao vođe Senata da izbjegnu preintenzivno suđenje kako bi se mogli usmjeriti na potvrđivanje njegove administracije.

Hitne točke dnevnog reda nove administracije su borba s pandemijom, povezana gospodarska kriza i kaos zbog uvođenja masovnog cijepljenja.

Najstariji 

Bidenove izglede da provede svoj program podigla je nedavna pobjeda dvojice demokrata u utrci za Senat u Georgiji, što je rezultiralo ravnomjernim brojem republikanaca i demokrata u gornjem domu parlamenta. Presudni glas tako pripada budućoj potpredsjednici Kamali Harris. Demokrati također kontroliraju Zastupnički dom, donji dom parlamenta.

Biden će sa 78 godina prisegnuti kao najstariji predsjednik u američkoj povijesti. Prethodno je 36 godina zastupao Delaware u američkom Senatu i zatim još osam godina bio potpredsjednik Baracku Obami.

Iako je sve sijediji i usporeniji u govoru, Biden za stol donosi desetljeća iskustva. Njegova sposobnost da dopre do političkih protivnika mogla bi pomoći postupno okončati doba vatrenog strančarenja u Washingtonu.

Bivši odvjetnik predstavio se u izbornoj kampanji kao umjereni “čovjek za sve” koji se može poistovjetiti s problemima radničke klase i istovremeno prihvatiti neke progresivne ideje poput borbe protiv klimatskih promjena i poboljšanja zdravstvene zaštite.

U kampanji je bio donekle samozatajan, dijelom zbog pandemije, ali se često činilo da dopušta Trumpu da bude u središtu pozornosti i sam si ‘puca u nogu’. Većinom je nastojao privući birače obećanjem povratka boljoj i mirnijoj verziji života prije Trumpa.

Umjereno religiozan i ne pretjerano liberalan

Biden je religiozan, ali umjereno; liberal je, ali ne pretjerani. Iskoristio je to na izborima i uspio istovremeno zadržati lijevi blok i privući neke obespravljene republikance.

Njegova izborna pobjeda ostvarena je nakon dva neuspješna pokušaja 1988. i 2008. koje su pratile brojne obiteljske tragedije.

Bidenova nada da postane predsjednik brzo se ugasila 1988. kad je optužen za plagiranje govora u predizbornoj kampanji. Godine 2008. nije imao šanse pored zvijezde u meteorskom usponu Baracka Obame.

Pri kraju drugog Obamina mandata, kada mu je sin umirao od raka, odlučio je da se neće ponovno kandidirati za predsjednika nego vrijeme provoditi s unucima.

Bidenova prva supruga i kći poginule su prometnoj nesreći 1972., samo nekoliko tjedana nakon njegove prve pobjede na izborima za Senat. Dvojica sinova bila su teško ozlijeđena.

On je ipak preuzeo svoje senatsko mjesto i svakodnevno putovao vlakom na liniji Delaware-Washington kako bi mogao biti sa sinovima tijekom večeri. Prijevoz željeznicom postao je nešto poput njegovog zaštitnog znaka i pridonio mu popularnosti.

Kao Amerika

Kritiziralo ga se zbog potpore kaznenom zakonu koji je pridonio velikom povećanju broja zatvorenika te zbog predsjedanja spornim svjedočenjem Anite Hill o seksualnom uznemiravanju, što je trenutak u Kongresu kojim se liberali danas ne ponose.

Biden je priznao da je pogriješio u svom pristupu kaznenoj politici i obećao reforme.

Kada je riječ o vanjskoj politici, dao je naslutiti da će biti oštriji prema trgovinskim odnosima s Kinom.

No njegov glavni prioritet je vratiti stabilnost i kompetentnost Bijeloj kući. Mnogi ljudi izabrani u njegov tim odražavaju taj cilj jer u kabinet donose iskustvo i vjerodostojnost.

Biden je također ispunio obećanje da će imati raznoliku administraciju koja “izgleda kao Amerika” i ministrima koji će rušiti barijere, poput prvog crnca na čelu Pentagona i prve ministrice financija.

I Kamala Harris to utjelovljuje kao prva žena i prva crnkinja na dužnosti američke potpredsjednice.