Američki predsjednik Joe Biden u srijedu se sastao s čelnicima zemalja istočnog krila NATO-a u znak podrške njihovoj sigurnosti dan pošto je Moskva objavila da više neće sudjelovati u povijesnom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja i poručila da će nastaviti rat protiv Ukrajine za koji je rekla da joj ga je nametnuo Zapad.

Biden je doputovao u poljsku prijestolnicu kasno u ponedjeljak nakon iznenadnog posjeta Kijevu nekoliko dana prije godišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

U trenutku najvećih napetosti između Rusije i Zapada u desetljećima nakon Hladnog rata, Biden se u utorak obratio tisućama u središtu Varšave i rekao da se “autokratima” poput ruskog predsjednika Vladimira Putina mora suprotstaviti.

Nekoliko sati ranije Putin je iznio niz kritika na račun zapadnih sila, optužujući ih za rat u Ukrajini. Putin je također odstupio od Novog START-a, sporazuma o kontroli naoružanja i upozorio da bi Moskva mogla nastaviti nuklearne pokuse. Novi START je posljednji bilateralni ugovor Moskve i Washingtona o nuklearnom razoružanju kojega je trajanje produljeno do 5. veljače 2026.

Prije odlaska na sastanak s istočnim članicama NATO-a, Biden je Putinovu odluku nazvao “velikom pogreškom”.

Nakon sastanka s osobljem američkog veleposlanstva u Varšavi Biden je stigao na sastanak s čelnicima Bukureštanske devetorice (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka), članicama NATO-a koje su do raspada Sovjetskog Saveza bile dio Varšavskog ugovora kojim je dominirala Moskva.

Upravo su mnoge od njih najsnažniji zagovornici vojne pomoći Ukrajini i pozivaju na povećanje vojne pomoći Ukrajini, kao što su primjerice sustavi protuzračne obrane.

Moskva redovito ponavlja da širenje NATO-a do njezinih granica, a uskoro bi se trebale pridružiti i Švedska i Finska, smatra prijetnjom samoj opstojnosti Rusije.

Bez ahilovih peta

Latvijski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da želi snažnije sudjelovanje Sjedinjenih Država u Europi upravo na istočnom krilu NATO-a, a za Ukrajinu više i više oružja.

“Dajmo Ukrajini svo oružje potrebno da porazi agresora”, tvitao je Nauseda u srijedu prije sastanka.

“Nastavimo jačati našu obranu. Istočno krilo mora ostati u fokusu. Nikakvih ahilovih peta ne smije biti.

Latvija se pridružila NATO-u 2004. i u srpnju će ugostiti samit tog vojnog-političkog saveza.

Nisu sve članice Devetorice jednako predane smjeru kojim idu Europska unija i NATO. Mađarska ne podržava neke sankcije koje je Europska unija nametnula Rusiji i jedina je članica NATO-a uz Tursku koja još nije ratificirala pristup Švedske i Finske.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto pozvao je na mirovne pregovore o Ukrajini kako bi se spriječila eskalacija rata u Ukrajini u širi sukob.

“Slušajući govore predsjednika SAD-a i Rusije u utorak mislim da bi čovječanstvu učinili mnogo veću uslugu da njih dvojica sjednu zajedno i razgovaraju”, rekao je Szijjarto na konferenciji za novinare u Budimpešti.

Prije polaska u Varšavu na današnji sastanak češki premijer Petr Fiala ponovio je koliko je važno pomoći Ukrajini.

“Ukrajinci se bore izvanredno hrabro”, rekao je, “ali to ne mogu bez naše pomoći i ne mogu bez pomoći velikih, snažnih zemalja koje imaju sva sredstva i sposobnosti”.