Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će sljedeći tjedan potpisati zakon vrijedan 430 milijardi dolara, koji se smatra najvećim paketom za borbu protiv klimatskih promjena u povijesti SAD-a, a osmišljen je za smanjenje emisije stakleničkih plinova te za smanjenje troškova liječenja.

“I dok planiram potpisati zakon o smanjenju inflacije sljedeći tjedan, 6. rujna ćemo održati proslavu u Bijeloj kući u čast tog povijesnog zakona”, napisao je Biden na Twitteru.

And while I plan to sign the Inflation Reduction Act into law next week, on September 6th we will hold a celebration at the White House in honor of this historic legislation.

— President Biden (@POTUS) August 12, 2022

Ranije u petak, donji dom američkog Kongres usvojio je prijedlog zakona o klimatskim promjenama, zdravstvu i porezima, koji se kolokvijalno naziva zakon o smanjenju inflacije, dok je to Senat učinio još u nedjelju.

Od planiranog iznosa, 370 milijardi dolara usmjerit će se na borbu protiv klimatskih promjena, što je dosad najizdašniji zakon o klimatskim promjenama koji je usvojio Kongres.

Prijedlog zakona nudi tvrtkama i obiteljima milijarde poticaja za kupnju električnih vozila i energetski učinkovitih uređaja, kao i za poticanje novih ulaganja u energiju vjetra i sunca koja bi udvostručila količinu novih, čistih kapaciteta za proizvodnju električne energije.

To bi pomoglo SAD-u da krene na put ispunjavanja svog obećanja da će prepoloviti svoje emisije stakleničkih plinova do 2030. ispod razine iz 2005.

Novim zakonom se žele smanjiti i troškovi lijekova za vladu, poslodavce i pacijente, a pritom je ključna promjena odredba koja dopušta saveznom zdravstvenom planu Medicare da pregovara o nižim cijenama lijekova na recept.

Dogovorene cijene za 10 najskupljih lijekova za Medicare primjenjivale bi se od 2026., a njihov bi se broj povećavao sve dok 2029. ne bude ograničen na 20 godišnje.

Procjenjuje se da bi Medicare mogao uštedjeti 101,8 milijardi dolara tijekom 10 godina pregovaranjem o cijenama lijekova.

Zakon previđa i uvođenje novih trošarine koje će se plaćati pri otkupu dionica, kojima se očekuje prikupiti dodatnih 70 milijardi dolara poreznih prihoda godišnje.

Inače, uoči glasovanja o tom zakonskom prijedlogu u donjem domu Kongresa, Europska unija i Južna Koreja upozorile su SAD da bi taj zakon, kojim se podpupire kupnju električnih vozila, mogao diskriminirati vozila strane proizvodnje, čime se krše propisi Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Konkretno, ukazali su da se novim zakonom predviđa zabrana korištenja poreznog kredita za kupnju električnih vozila koja nisu sastavljena u Sjevernoj Americi, kao i zabrana korištenja komponenti baterija i rijetkih minerala koji potječu iz Kine.

“Mislimo da to diskriminira strane proizvođače u odnosu na američke. Naravno, to znači da je nekompatibilno i s WTO-om”, izjavila je u petak glasnogovornica Europske komisije Miriam Garcia Ferrer.

Južna Koreja je u četvrtak izrazila zabrinutost da bi američki prijedlog potencijalno mogao kršiti pravila WTO-a i bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini. Južnokorejsko ministarstvo trgovine objavilo je u priopćenju da je zatražilo od američkih trgovinskih vlasti da ublaže zahtjeve po pitanju baterijskih komponenti i sklapanja vozila.