Općinski građanski sud u Zagrebu u ponedjeljak je donio nepravomoćnu presudu po kojoj Večernji list treba isplatiti 124.320 kuna Mati Badanjku, sudioniku Večernjakove “Biciklijade” održane u svibnju 1989. godine, koji je tada u naletu motociklista zadobio teške ozljede, te je naložio Večernjem listu da od 1. kolovoza Badanjku isplaćuje 857,22 kuna mjesečne rente.

Badanjak je 28. svibnja 1989. sudjelovao kao biciklist na tradicionalnoj “Biciklijadi” u organizaciji Večernjeg lista. Stradao je u koloni biciklista kod dvorca Mokrice prema Čatežu, kada je iz suprotnog smjera naišao nepoznati osobni automobil zbog čega je nepoznati motociklist, u izbjegavanju sudara, naglo skrenuo i naletio na zadnji kotač njegova bicikla.

Nesretni biciklist tada je zadobio teške tjelesne ozljede zbog čega je potraživao naknadu materijalne i nematerijalne štete. Općinski građanski sud mu je u rujnu 2009. dosudio naknadu štete, a ta je presuda bila djelomično potvrđena i preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu iz srpnja 2014. kojom je bila utvrđena podijeljena odgovornost – 70 posto na strani Večernjeg lista kao tuženika i 30 posto na strani Badanjka kao tužitelja.

 

• Tim sudskim rješenjem presuda o naknadi štete bila je ukinuta u dijelu koji se odnosio na dosuđenu naknadu štete s osnove trajne potrebe za tuđom pomoći. Stradali biciklist je u travnju 2015. specificirao svoj tužbeni zahtjev da od Večernjeg lista na temelju trajne tuđe pomoći i njege potražuje 160.747 kuna za razdoblje od prosinca 1992. do kraja siječnja 2015. sa zateznom kamatom, dok od početka veljače 2015. od Večernjeg lista potražuje mjesečnu rentu od 857,22 kuna.

 

Večernji list u odgovoru na tužbu osporavao je odgovornost za nesreću, te je isticao prigovor zastare potraživanja tužitelja s osnova trajne tuđe pomoći i njege, navodeći da je tužitelj zahtjev za rentu postavio tek u lipnju 2002., te tvrdeći da stradalome trajna tuđa pomoć i njega uopće nisu potrebni.

Provedenim liječničkim vještačenjem ustanovljeno je da je Badanjak u nesreći zadobio teške ozljede glave, a naknadnim dopunskim vještačenjem ustanovljena je postraumatska epilepsija s napadima kao posljedica nesreće iz 1989. nakon koje su uslijedile nove ozljede, zbog čega mu je bila potrebna tuđa pomoć.

Sud je presudio da je od prvog postraumatskog epileptičnog napada 1992. Badanjku bila potrebna tuđa pomoć i njega, ali je djelomično prihvatio prigovor Večernjeg lista o zastari utuženog potraživanja od prosinca 1992. do svibnja 1999. jer je tužitelj zahtjev za trajnom tuđom pomoći i njegom podnio tek u svibnju 2002.

Protiv presude moguća je žalba Županijskom sudu u Zagrebu.