Nekoliko potencijalnih rješenja za maturante, kako neslužbeno doznaje Večernji list, ministrici Divjak jučer na sastanku ponudili predstavnici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, ključne institucije zadužene za provedbu ispita državne mature.

Naime, odluče li se predstavnici obrazovnog sektora da zbog dosadašnjih izgubljenih deset dana nastave učenicima produlje nastavnu godinu, ta će se odluka odnositi na sve učenike svih razreda, ali ne i na maturante. Oni dulju nastavnu godinu neće imati, službeno će je završiti 22. svibnja kako je to bilo predviđeno početkom školske godine, a ispiti mature počet će im s prvim danima lipnja.

Hoće li imati nadoknade subotama do službenog kraja školske godine, kada su uglavnom na pripremama koje im plaćaju roditelji, ministrica Divjak tek se treba izjasniti – kako njima tako i ravnateljima koji moraju organizirati nadoknade u školama.

Kao jedno od rješenja moguće zavrzlame iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Ministarstvu obrazovanja ponudili su raniji rok u kojem bi maturanti pristupili esejskom ispitu iz hrvatskog jezika.

Esejski ispit (i više i osnovne razine) po postojećem kalendaru predviđen je za 19. lipnja u 9 sati, a Centar bi ga ponudio ili u travnju ili u svibnju ove godine.

Pomicanjem tog dijela ispita na raniji rok, izvan službenog termina mature, Nacionalni centar u službenim terminima održavanja mature uštedio bi jedan dan kada bi eventualno mogao ponuditi učenicima neke druge predmete (u jutarnjem i poslijepodnevnom terminu).

Zašto pomiču baš esejski dio hrvatskog jezika u raniji rok? Razlog je jednostavan i leži u potezu ministrice Divjak. Naime, ona je odlučila da ovogodišnja generacija maturanata nema, kao što su imale prethodne, prag prolaznosti koji moraju ostvariti na tome dijelu ispita.

Podsjetimo, maturanti prethodne generacije morali su dobiti dovoljan i na esejskom dijelu ispita kako bi položili cjelokupni ispit iz hrvatskog, a ova generacija brisanjem praga prolaznosti može loše napisati esej, može dobiti i jedinicu, a ipak dobro riješiti ispit iz hrvatskog i tako si osigurati prolaznost na tome obveznom dijelu ispita.

Spuštanjem kriterija esejski dio ispita iz hrvatskog jezika izgubio je na važnosti jer učenici ne moraju strahovati o pročitanoj i nepročitanoj lektiri, ne moraju se baš toliko brinuti hoće li ih dopasti najomraženiji pjesnici koji su maturantima noćna mora, pa se sve svelo na drugi dio ispita.

Do sada su ocjenjivači esejskog dijela ispita, u normalnoj provedbi mature, imali pet dana da pročitaju i ocijene sve učeničke eseje, pa je po godini za taj posao bilo angažirano gotovo 600 ocjenjivača. Ako se esejski dio pomakne ranije, kao što je ministrici Divjak predloženo, ispitivači će imati više vremena za ocjenjivanje, a tom logikom bit će ih potrebno manje – do stotinjak, čime Nacionalni centar Ministarstvu nudi i uštedu na ispitima.

Druga ponuda vezana je uz pravednost prema učenicima koji su se našli zarobljeni u političkoj situaciji i nemogućnosti dogovora. Naime, iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje jučer su Ministarstvu ponudili i opciju koja u ovakvoj situaciji štiti maturante, koji u završnoj godini prolaze najstresnije razdoblje, ali i nastavnike.

Stručne radne skupine proći će sva pitanja svih predmeta za nadolazeće ispite mature i provjeriti koliko je pitanja koja sadržajno ulaze u drugo polugodište završnog razreda. Ako su pitanja na bilo kojem predmetu kojem će pristupiti sadržajno vezana uz plan i program koji maturanti zbog štrajka nisu uspjeli obraditi, a dio su ispitnih kataloga, ili maturanti to gradivo nisu uspjeli proći u nadoknadi s nastavnicima, na tim će pitanjima svim maturantima i pristupnicima biti dodijeljen maksimalan broj bodova.

Takva pitanja, ako ih i ima u ispitima, odande ne mogu biti samo izbrisana, pa da ih učenici uopće ne dobiju, jer svi su ispiti državne mature već pripremljeni i spremni. Moguće dobivanje bodova ipak ne znači da time pada kriterij na svim ispitima svih predmeta državne mature, jer na maturi je uvijek najmanje pitanja sadržajno vezanih za posljednju etapu školovanja.

Sve u svemu, ponuda koja je na stolu, kažu sugovornici Večernjeg, treba biti ozbiljno razmotrena jer svaki hrvatski maturant sve rezultate svih prijavljenih ispita na maturi mora imati 13. srpnja (prvi rezultati), odnosno najkasnije 20. srpnja kada moraju biti objavljeni i službeni rezultati.

Taj datum krucijalan je ne samo zbog upisa na fakultete, zbog čega između ostalog maturanti i pristupaju maturi, a koji bi se promijenio bilo kakvom odgodom, nego je krucijalan i za one učenike koji će maturi pristupiti u jesenskom roku. Naime, s 20. srpnjem i objavom službenog kraja ljetnog roka počinje teći jesenski rok mature, koji bi također svaka druga opcija od trenutačno ponuđene znatno unazadila.