Japanski premijer Shinzo Abe rekao je u petak da “najdublje žali” zbog patnji koje je Japan prouzročio u Drugom svjetskom ratu, ali je dodao da se budući naraštaji njegovih sunarodnjaka ne bi trebali nastaviti ispričavati zbog pogrešaka iz prošlosti.

U govoru povodom 70. godišnjice japanske kapitulacije, 15. kolovoza 1945., Abe je naglasio da podržava “neopozive” isprike svojih prethodnika zbog japanskih zločina u ratu, uključujući i znamenitu ispriku premijera Tomiichija Murayame iz 1995., ali nije ponudio svoju vlastitu ispriku.

“Japan više nikada neće ratovati”, naglasio je Abe.

Nasljeđe Drugog svjetskog rata još opterećuje odnose Japana s Kinom i Južnom Korejom, zemljama koje je tada brutalno okupirao.

Peking i Seul jasno su dali do znanja da žele da Abe ponovi Murayaminu “duboku i iskrenu ispriku” za patnje koje je nanijela japanska “agresija”. Deset godina poslije Murayame, njegove je riječi ponovio tadašnji premijer Junichiro Koizumi, prenosi BBC. Peking i Seul to smatraju standardom ispod kojeg se ne smije ići. Abe je, međutim, u izjavi morao paziti i na svoje konzervativce kojima je dosta onoga što doživljavaju ponižavajućim krugom ispričavanja.

“Naša je zemlja prouzročila nemjerljivu štetu i patnju”, rekao je u petak Abe. “Kada razmišljam o toj činjenici ostajem bez riječi i u srcu osjećam najdublju bol”.

“Japan je nekoliko puta izrazio kajanje i ispričao se za svoja djela u ratu. To stajalište prethodnih vlada ostat će nepokolebljivo i u budućnosti”, rekao je Abe. Buduće japanske naraštaje, međutim, ne bi trebalo opterećivati novim isprikama.

“U Japanu je sada 80 posto stanovništva rođenog poslije rata. Ne smijemo dopustiti da naša djeca, unuci i buduća pokoljenja, koja s ratom ništa nisu imala, budu predoređena za ispričavanje”, rekao je. “Međutim, mi Japanci, svih generacija, moramo se otvoreno suočiti s našom povijesti”.

Abeova izjava, kojeg kritičari smatraju revizionistom koji želi ublažiti mračnu japansku ratnu prošlost, pažljivo će se analizirati u Pekingu i Seulu, ali i u Washingtonu, japanskom savezniku koji želi ublažavanje tenzija u regiji, piše Reuters.

Abe je rekao da se nada da će Kinezi prepoznati iskrene japanske osjećaje i da će uskoro imati prigodu razgovarati s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom.

 

• Velika većina preživjelih “žena za utjehu”, koje su sada u poznim godinama i sve ih je manje, niti ne očekuje da će doživjeti formalnu japansku ispriku.

 

Japanski je premijer kazao da zemlja “ne smije zaboraviti da je iza bojišnica bilo žena kojima su čast i dostojanstvo teško narušeni”, ali nije izravno spomenuo “žene za utjehu”, kako se eufemistički nazivaju djevojčice i djevojke, posebno Korejke, koje su prisilno odvođene u japanske vojne bordele i služile vojnicima kao seksualne robinje.

Japanski konzervativci, i Abe među njima, od prije tvrde da nema dokaza o izravnoj upletenosti državne ili vojne vlasti u otmice djevojčica.

Godine 1993. tadašnji glavni tajnik u vladi Yohei Kono ponudio je “iskreno žaljenje onima koje su nezamislivo fizički i psihički patile kao žene za utjehu”. Japan je 1995. upostavio fond koji im nudi individualnu financijsku pomoć.

Službeni Seul i aktivisti Konovu izjavu i taj fond smatraju tek parcijalnim priznanjem. Preživjele žene traže formalnu vladinu ispriku i plaćanje reparacija, ali Abe i njegovi saveznici to ne prihvaćaju.

Velika većina preživjelih “žena za utjehu”, koje su sada u poznim godinama i sve ih je manje, niti ne očekuje da će doživjeti formalnu japansku ispriku.