Saborski zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh upozorio je u utorak kako Vlada, u sklopu svoje proklamirane aktivne demografske politike, ništa ne radi da bi se do kraja primijenile odredbe Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji (MPO) iz 2012. godine, koji predstavlja jedan od efikasnih načina provedbe demografske obnove.

“Na snazi je zakon koji je puno bolji i liberalniji od prijašnjih zakonskih rješenja, ali Vlada već godinu i pol dana ne čini apsolutno ništa da bi se kriteriji i standardi toga zakona pretvorili u dobru i kvalitetnu praksu. To govorim jer je ‘Titanik Vlada’ proklamirala aktivnu demografsku politiku, a podupiranje MPO jedan je od vrlo efikasnih načina provedbe demografske obnove u Hrvatskoj”, rekao je Beus Richembergh na konferenciji za novinare ispred Ministarstva zdravstva.

Svaki šesti par ima problema s plodnošću

U Hrvatskoj svaki šesti par ima problema s plodnošću, kaže Beus Richembergh, no država još nema nacionalni registar niti se zna broj postupaka MPO-a koji se godišnje obave u Hrvatskoj i s kojim uspjehom.

Upozorio je na niske cijene koje HZZO plaća za postupke MPO-a, koje su s 15.000 kuna po postupku 2009. smanjene na 10.000 kuna, uključujući i troškove lijekova, te na preduge liste čekanja koje tjeraju hrvatske parove da odlaze na postupke u Češku, Sloveniju ili neku treću zemlju.

Beus Richembergh tvrdi da se Nacionalno povjerenstvo za MPO nije sastalo pet mjeseci te da u njemu nisu zastupljeni pravni stručnjaci i predstavnici udruga pacijenata.

“Onaj tko misli da će demografsku obnovu pomoći s lažnim pričama o tisuću eura po bebi ili nekim drugim floskulama, kao što je formalno osnivanje Ministarstva bez stvarnog sadržaja, nema nikakve ozbiljne namjere provoditi takvu politiku”, rekao je zastupnik HNS-a.

Zakon treba dodatno relaksirati

Poručio je kako ta stranka želi otvoriti temu o problemima MPO-a, s kojima se susreću ljudi u Hrvatskoj, te za idući tjedan najavio skup HNS-a o demografskoj politici. U sklopu toga pokrenut će raspravu o Zakonu o MPO-u koji bi trebalo “dodatno relaksirati” i omogućiti da se broj oplođenih jajnih stanica poveća sa sadašnjih 12 na 15, što opravdanim smatraju svi stručnjaci koji se bave MPO-om.

Na njegovu konferenciju reagirao je ministar zdravstva Milan Kujundžić koji je novinarima izjavio da su u Ministarstvu u zadnja tri mjeseca počeli poduzimati mjere te će učiniti sve da se popravi dostupnost i kvaliteta u 9 privatnih i 9 državnih centara u kojima se provodi MPO.

“Zahvaljujem se gospodinu Beusu Richemberghu što se probudio i počeo brinuti o hrvatskoj demografiji. Jedino mi je žao što se nije probudio prije pet godina kada su preuzimali vlast, jer da je tada počeo nešto raditi, hrvatska demografija izgledala bi barem za nijansu bolje”, rekao je Kujundžić.

Poručio je kako se pripremaju izmjene Zakona o MPO-u, no nije želio otkriti u kom pravcu će te izmjene ići, već je samo kratko rekao da se zakon neće bitnije mijenjati. Dodao je kako su u međuvremenu imenovani nedostajući članovi Nacionalnog povjerenstva za MPO pa je ono sada cjelovito.

Hrvatska ima registar za MPO

Nacionalna transplantacijska koordinatorica Mirela Bušić ustvrdila je da Hrvatska ima nacionalni registar za MPO i najavila da će javnosti danas biti dostupni podaci o broju postupaka MPO-a u 2014. godini, dok su oni za 2015. u pripremi.

“Registar za MPO se sastoji od registra ustanova koje su licencirane za MPO i podataka o svim postupcima koji su provedeni u Hrvatskoj. Ne postoji samo registar o postupcima za heterolognu oplodnju jer se ona u ovom trenu ne provodi u Hrvatskoj”, kazala je Bušić.

Heterologna oplodnja podrazumijeva korištenje spolnih stanica darivatelja, a zakon u tim slučajevima predviđa da rođena djeca nakon 18-te godine mogu dobiti podatke o svom podrijetlu.

Bušić ističe da Hrvatska poduzima sve mjere kako bi medicinski centri radili u skladu sa standardima koje propisuju direktive EU-a, te navodi da su od 2012. u porastu broj postupaka MPO-a i broj djece rođene iz tih postupaka.

“U Hrvatskoj se godišnje obavi nešto manje od 7000 postupaka, broj rođene djece je iznad 1000, što je u porastu”. Uspješnost MPO-a prati se po različitim indikatorima kvalitete, a Hrvatska je po tome u sredini među zemljama EU-a.