Povodom postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru nakon odluke Ustavnog suda kojom je Gradskom vijeću Vukovara naloženo da „u listopadu postupi prema zakonu i dostavi sudu odluku o tome koja se od individualnih i kolektivnih prava nacionalnih manjina mogu proširiti“, razgovarali smo s Goranom Beusom Richemberghom, saborskim zastupnikom GLAS-a i članom parlamentarne skupštine Vijeća Europe, ali i predsjednikom Pododbora za prava nacionalnih manjina u toj međunarodnoj organizaciji. Nakon objave odluke Ustavnog suda gradonačelnik Ivan Penava u prvom je trenutku burno reagirao i čak je najavio da tu odluku neće poštovati, ali je kasnije ipak reterirao i odustao od tog nauma. Naime, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković objasnili su mu da odluka Ustavnog suda ne podrazumijeva automatski i postavljanje ćiriličnih natpisa.

Tim je povodom prošloga utorka zasjedao i saborski odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i pod predsjedanjem Milorada Pupovca donio odluke koje, prema svemu sudeći, opet neće biti jednostavno provesti. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pozvao je Vladu da postavi dvojezične ploče na zgrade državnih institucija u Vukovaru i svih ostalih jedinica lokalne samouprave u kojima za to postoji zakonska obveza. Također, zadužio je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da izradi akcijski plan postavljanja dvojezičnih natpisa na ulazu u mjesta u onim jedinicama lokalne samouprave u kojima postoji ta zakonska obveza. Najavljeno je i da će taj saborski odbor na svojoj prvoj sjednici u rujnu raspraviti prijedlog Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina koji je Ministarstvo uprave u proceduru uputilo 2015. godine.

NACIONAL: Ustavni sud naložio je Gradskom vijeću Vukovara da u listopadu postupi prema zakonu, a potom i dostavi sudu odluku o tome koja se od individualnih i kolektivnih prava nacionalnih manjina mogu proširiti. Zašto to ne uključuje i povratak ćiriličnih natpisa na javne objekte u gradu, što je inače definirano zakonom?

Postavljanje natpisnih ploča na jezicima i pismu nacionalnih manjina, ovdje konkretno na srpskom jeziku i na ćirilici, na tijelima državne vlasti i prometnim oznakama i putokazima u nadležnosti je države, a ne lokalne samouprave. Taj dio moraju odraditi ministarstva, odnosno Vlada. No kad je u pitanju odluka Ustavnog suda, onda moram reći da je žalosno da se koristi termin „proširenje prava“. To samo unosi dodatnu zabunu u javnost. Naime, u Vukovaru, ali i u svim drugim općinama u kojima se ne provodi zakonska obveza poštivanja prava korištenja jezika i pisma nacionalnih manjina, ne radi se o nikakvom „proširivanju“ nego o obvezi dosljedne primjene zakonom već davno priznatih, dakle stečenih i zajamčenih prava.

NACIONAL: Slažete li se s ocjenom premijera Andreja Plenkovića da ta odluka Ustavnog suda ne uključuje i ćirilične natpise, koji su razbijeni ili prelijepljeni trakama da se ne bi vidjeli ćirilični natpisi?

Ustavni sud se ovom odlukom bavio onim pitanjima koja su u nadležnosti Gradskog vijeća Grada Vukovara. Utoliko je premijer u pravu, ali time samo nastoji skriti od javnosti da zapravo njegova Vlada ne poštuje zakone u onom dijelu u kojoj nadležnosti leže na njenim ministarstvima. Očito vuče vraga za rep jer bi se Ustavni sud nekom od narednih odluka mogao, a ako mene pitate i trebao, pozabaviti upravo time kako njegova Vlada krši Ustav, Ustavni zakon i Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Primjerice, Ustavni sud je još 2014. godine naložio Vladi da odmah pristupi izmjenama zakona kojima bi se one jedinice lokalne samouprave koje krše zakon zbog toga primjereno i sankcionirale. Milanovićeva vlada je 2015. godine u saborsku proceduru uputila takve izmjene zakona. One su prošle i prvo čitanje, ali su se i Oreškovićeva i Plenkovićeva vlada pravile lude kao da se ništa nije dogodilo pa taj prijedlog nikad nije doživio drugo čitanje u Hrvatskom saboru. Zato se saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina obvezao da će u rujnu sam pokrenuti taj postupak.

NACIONAL: U prvom trenutku gradonačelnik Vukovara Ivan Penava odbio je provesti odluku Ustavnog suda, ali je kasnije reterirao. Kako to tumačite?

Nema sumnje da su ga i premijer i predsjednica Republike Hrvatske smirili jer su mu objasnili što jest njegova obveza i odgovornost, a što nije. Odnosno da je ono čega se Penava boji zapravo obveza Vlade koju ona očito nema namjeru ispoštovati. Penavi je laknulo, ali to sve samo pokazuje da se radi o ljudima bez odgovornosti prema mladim generacijama, bez političke hrabrosti i državničke mudrosti. Ljudi koji vode ovu zemlju su zapravo muljatori koji na sve načine nastoje izvrdati svoju obvezu i odgovornost da štite i promiču ustavni poredak i zakonitost u ovoj zemlji. To je ruganje načelima vladavine prava i pravne države.

‘Marija Pejčinović Burić kao glavna tajnica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe neće sigurno biti u komotnoj situaciji, jer će teško objasniti da RH ne mari za preuzete obaveze prilikom ulaska u EU’

NACIONAL: Gradonačelnika Penavu podržala je i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Vi ste tim povodom izjavili da živimo u zemlji paradoksa gdje oni koji stavljaju desnicu na Ustav i prisežu na predsjedničku funkciju govore da neće poštovati Ustav i da su naši dobri zakoni tek mrtvo slovo na papiru.

Baš tako. Rado se hvalimo da su hrvatski zakoni kojima je uređen pravni okvir zaštite ljudskih i manjinskih prava odlični i da predstavljaju najviše standarde i u usporedbi s drugim zemljama članicama Vijeća Europe i Europske unije. A što nam to vrijedi kad se svi oni koji bi trebali čuvati ustavni poredak, od predsjednice države naniže, natječu tko će obećati manju razinu primjene tih zakona? To je opasna stvar kojom se neki olako igraju, ali takvi procesi dubinski razaraju društvo, a bogme provociraju i daljnju eskalaciju netrpeljivosti, primitivizma i mogućega nasilja.

NACIONAL: Upozorili ste da će Hrvatska sigurno biti pod kritikama Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i zbog toga što će mu na čelu kao glavna tajnica biti Marija Pejčinović Burić. Na što ste mislili?

To upozorenje dajem kao zastupnik u Parlamentarnoj skupštini i kao predsjednik njenoga Pododbora za prava manjina jer znam kakvo je raspoloženje u toj instituciji kad se manjinska prava krše ovako kako se to radi u nas. Naime, mi smo ta prava katalogizirali, uveli u naš pravni poredak i pretvorili ih u zakonom zajamčene standarde, obećavši Vijeću Europe još 1996. godine da ćemo ih poštivati. Ali to ne provodimo i izvrdavamo se. Za očekivati je da se u zemlji iz koje dolazi glavni tajnik takve stvari ne događaju ili da ih država aktivno prevenira i suzbija. Gospođa Pejčinović Burić u tom smislu neće sigurno biti u komotnoj situaciji. Kako će im reći otvoreno ono što je očito – da smo sve te obveze preuzeli kako bismo se domogli članstva u Vijeću Europe i Europskoj uniji, ali da za to sad više ne marimo jer nam te nacionalne manjine zapravo stalno idu na živce i najradije bismo da šute i ne traže nikakva prava koja smo im obećali?

NACIONAL: Hoće li ova odluka Ustavnog suda biti i važna tema u sljedećoj izbornoj kampanji na predsjedničkim izborima?

Bojim se da hoće jer je aktualna predsjednica i očekivana kandidatkinja HDZ-a za drugi mandat na Pantovčaku požurila uvesti tu temu u predizbornu kampanju. Ovdje se pokušava promovirati jedna suluda situacija u kojoj se za glasove birača uspješno boriš ako im obećaš da se nećeš držati zakona kao pijan plota. Zato se i valjamo u kaljuži bezakonja. S druge strane, listopad kao rok koji je Ustavni sud postavio Gradskom vijeću Vukovara za ispunjenje obveza te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 18. studenoga baš padaju u finalnu fazu predizborne kampanje. Nije teško pretpostaviti da od toga najavljenog instrumentaliziranja građani Vukovara, i Hrvati i Srbi, neće imati baš nikakve koristi. Bojim se da će jaz i podjele biti samo još izraženiji.

NACIONAL: Nije li se ovom odlukom Ustavni sud, na neki način, uključio u predsjedničku kampanju?

Ne usudim se to reći jer želim vjerovati da su se suci Ustavnoga suda u stanju izdići iznad takve moguće zlouporabe svojih zadaća i ovlaštenja te strančarenja u ime onih stranaka koje su ih i predložile na tu dužnost.

NACIONAL: Može li se ove godine opet očekivati više kolona sjećanja na stradanje Vukovara u kojima će se naći razdvojeni predsjednički kandidati?

Po onome što smo već do sada čuli, kandidati desnice nastojat će iz jada Vukovara kao iz suhe drenovine iscijediti i zadnju kap politički profitabilnih parola prema svojim biračima. Ne bi me čudilo da se kolona opet razdvoji i da na čelu tako razdvojenih ljudi budu kandidati iz istog političkog spektra. Dakle, da jedni drugima kontriraju frazama o tome tko više cijeni patnju Vukovara u Domovinskom ratu. A Vukovar će ubrzo nakon toga, baš kao i nakon svake kampanje, biti prepušten sam sebi i svojim traumama. Primjerice, od prošlih predsjedničkih izbora do danas iz Vukovara se iselilo više od 3 tisuće ljudi. Možda bi zato najbolje bilo da Gradsko vijeće Vukovara zamoli sve predsjedničke kandidate da ga ove godine zaobiđu i naprosto puste na miru. Jer ako njegovim stanovnicima već ne mogu ili ne znaju pomoći, onda neka mu i ne odmažu.

NACIONAL: Očekujete li da će se i u raspravu o održavanju izvanredne saborske sjednice na zahtjev oporbe radi rasprave o opozivu ministra zdravstva Milana Kujundžića uključiti Ustavni sud? Zakon nalaže da se sjednica treba održati u roku 30 dana, a sada, do sredine rujna, traje dvomjesečna ustavna ljetna pauza u radu Sabora. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je da se ta sjednica neće održati.

Ustavni sud je u nekim drugim sličnim slučajevima pokazao da kad želi onda i može brzo reagirati. Nadam se da ih nije uhvatila fjaka i da nisu impresionirani tumačenjem Ustava i zakona koje su nam već dali parapravnici poput predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika njegova Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, akademika Željka Reinera. Uz dužno poštovanje, ipak se radi o inženjeru građevinarstva i politologu te o liječniku. Svaka njima čast, ali mi bismo ipak željeli znati što o toj stvari ima za reći Ustavni sud. Po mogućnosti odmah.

‘Nadam se da u Ustavnom sudu nisu impresionirani tumačenjem Ustava i zakona koje su nam već dali parapravnici poput predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i akademika Reinera’

NACIONAL: Koruptivne afere, sukobi interesa, poluprazan Sabor – dijelovi su dinamične političke scene u Hrvatskoj. Što kažete na tvrdnju premijera Andreja Plenkovića da ne dozvoljava da se za njegovu Vladu vezuju bilo kakvi korupcijski skandali?

Tu je tvrdnju lijepo čuti, ali ona nije vjerodostojna i nema oslonca u realnosti jer je ministre zbog kojih mu se opako zaljuljala Vlada on odabrao i štitio pune tri godine. Da je ta njegova namjera bila iskrena, pazio bi koga dovodi u svoju Vladu koja mu je korupcijskim aferama kompromitirana kao ni jedna do sada i funkcionalno izbušena kao ementaler.

NACIONAL: Kako ocjenjujete rekonstrukciju Vlade? Znači li to da je sada aktualnoj Vladi osiguran mir do kraja mandata?

Premijer je vješto izmanevrirao kadrovsku premetaljku jer su se koalicijski partneri panično prepali da je već fajrunt pa je lako osigurao žetončiće u Saboru. Ali baš nikoga nije uvjerio da se sad radi o Vladi bez repova i mrlja. On sam je na sebe navukao golem odijum javnosti koji mu je skinuo pozlatu uglađenog demokratskog europejstva. U Vladu je kao pričuvne ministre doveo ljude čiji je osnovni zadatak da budu neprimjetni i da mu, makar ništa ne radili, ne ometaju predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine. No to ne znači da mu je osiguran mir do kraja mandata. Ta je Vlada i dalje pod lupom medija i opozicije i možemo se kladiti već sad da će narednih godinu dana hodati i po trnju i po jajima.

NACIONAL: Nedavno ste napali i međimurskog župana Matiju Posavca te za njega izjavili da je „đubre“. Jeste li pretjerali s takvom kvalifikacijom za političara s kojim ste svojedobno bili u istoj stranci, a on se danas zalaže da HNS napusti koaliciju s HDZ-om, zbog čega ste i vi napustili tu stranku?

Malo ste simplificirali moju poruku Posavcu s kojim, nota bene, nikad nisam bio nešto osobito politički blizak. Nisam mu rekao da je „đubre“ nego sam tu riječ upotrijebio metaforički. Podsjetio sam ga da je upravo on bio mostobran Ivana Vrdoljaka i taj koji je svojim držanjem i djelovanjem omogućio da HNS stupi u koaliciju s HDZ-om prije dvije godine. Licemjerno je od njega sada govoriti da je to bila greška jer se to znalo i prije dvije godine kad se on pravio kao da ga se to ne tiče. Mogao je on davnih dana odstupiti i izaći iz tog i takvog HNS-a, ali nije. Prije samo dva mjeseca bio je kandidat HNS-a na europarlamentarnim izborima. Sad nam prodaje takozvanu naknadnu pamet što je bezobrazno. Zato sam mu poručio da bi poštenije bilo da nastavi u skladu s onim starim stihom Bore Čorbe: „Ostani đubre do kraja.“

NACIONAL: Osvrćući na iseljavanje iz Hrvatske rekli ste da vi osobno ipak ne biste otišli u Irsku. Gdje biste se vi iselili?

Svakome mladom čovjeku bih savjetovao da, ako može, nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, provede izvan Hrvatske. Na nekoj studentskoj razmjeni, školovanju ili na radu. Naprosto zato da proširi vidike kako mu ovdašnji mudraci i mesije više ne bi mogli prodavati bozu i pričati bajke o tome da je kod nas zapravo sve divno i krasno i da bolje ne može. Imao sam puno prilika da se odselim, ali mi to nije trebalo da bih doznao kako je negdje drugdje jer sam zahvaljujući svom poslu dosta putovao.