GfK – Centar za istraživanje tržišta proveo je istraživanje o navikama korištenja financijskih usluga te stavu prema platnim karticama za tvrtku Mastercard®.

Istraživanje MasterIndex je provedeno online na uzorku od 1 010 korisnika bankarskih usluga u dobi od 18 do 55 godina u Republici Hrvatskoj.

Ključni rezultati:

• nastavlja se trend popularnosti korištenja svih vrsta kartica, a u prosječnom hrvatskom novčaniku ima ih 2.8

• ispitanici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu, dok su gotovini vjerni samo za manje iznose

• karticama i dalje najviše kupujemo odjeću, ali se ovoj kategoriji polako približavaju hrana i piće

• čak 2/3 korisnika kartica ponekad plaća u ratama, prvenstveno za iznose veće od 500 kuna

• 2014. godine beskontaktno je plaćalo tek 10 posto korisnika kartica – danas je taj broj gotovo šest puta veći (59%)

• čak 85% ispitanika kupuje online, a račune preferiramo plaćati preko internetskog bankarstva

Hrvatski ispitanici idu u korak s evolucijom trgovine – privučeni velikim popustima sve više kupuju online, a beskontaktno plaćanje koriste šest puta više nego prije tri godine.

U Hrvatskoj je nastavljen trend popularnosti korištenja različitih vrsta kartica. Tako je u odnosu na isto vrijeme lani, poraslo korištenje debitnih (s prošlogodišnjih 83 na 86%), kartica s odgodom plaćanja (koristi ih 39% ispitanika) te kreditnih kartica (26%). Kartice više koriste građani s nešto višim primanjima te oni iznad 40 godina starosti, a u prosjeku svatko od nas u svom novčaniku ima gotovo tri (2.8) kartice. Iz novčanika kartice svakodnevno vadi i upotrebljava prilikom kupovine čak 28% korisnika kartica, dok se njih samo 4% izjasnilo da kartice koristi rijetko ili nikad. Hrvatski ispitanici uvjerljivo preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu (74%), dok su gotovini vjerni samo za manje iznose – do 100 kuna – iako je i u manjim transakcijama primjetan trend rasta popularnosti plaćanja karticama, što se može pripisati jednostavnosti i brzini beskontaktnog plaćanja koje omogućava brze transakcije jednostavnim prislanjanjem kartice na POS uređaj što ih čini idealnima za male kupnje do 100 kuna pri kojima korisnici ne trebaju unositi PIN niti potpis.

Karticama i dalje najviše kupujemo odjeću i obuću (72%), ali se ovoj kategoriji polako približavaju hrana i piće koje karticama kupuje 62% ispitanika. Među prvih pet kategorija su i dalje kupovina goriva na benzinskim postajama (53%), kupnja online (43%) te potrošačke elektronike (20%).

Hrvati vole plaćati na rate, što je još jednom potvrdilo i ovo istraživanje koje je pokazalo da čak 2/3 korisnika kartica ponekad plaća u ratama, prvenstveno za iznose veće od 500 kuna. Na rate se najčešće kupuju nešto vrijednije stvari, ponajviše potrošačka elektronika (76% ispitanika), a u prosjeku za plaćanje koristimo pet mjesečnih rata. Pomalo neočekivano, sve manje koristimo plaćanja na rate novca (2016. je 44% ispitanika plaćalo na rate, danas tek 36%), a najčešći razlog je nedostatak novca. Glavni motivi za rate su nam jednostavnost plaćanja velikih iznosa (68%) te bolja alokacija mjesečnih troškova (57%).

Beskontaktno plaćanje je u potpunosti zaživjelo u Hrvatskoj. Za njega je čulo čak 97% ispitanika, što je dosad najbolje zabilježen rezultat. Spoznaju o beskontaktnom plaćanju prati i sve veći trend njegovog korištenja. Prije samo tri godine beskontaktno je plaćalo tek 10 posto korisnika kartica, dok je danas taj broj narastao na gotovo šest puta više (59%). Ta će brojka zasigurno nastaviti eksponencijalno rasti, jer je riječ o karticama s čip tehnologijom, najnovijim oblikom zaštite koja omogućava kreiranje jedinstvenog koda prilikom svake transakcije, čime se rizici prijevara svode na najmanju moguću razinu, a Mastercard je najavio kako će do kraja ovog desetljeća beskontaktno plaćanje biti standard za POS terminale europskih trgovaca.

Komentirajući ove rezultate, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, Sanja Žigić, istaknula je da podaci pokazuju kako ispitanici u Hrvatskoj vole jednostavna, brza i praktična plaćanja.

“Istraživanje je pokazalo kako je beskontaktno plaćanje u potpunosti zaživjelo u Hrvatskoj. Riječ je o tehnologiji koju vole i trgovci, jer značajno ubrzava redove te obradu transakcija. Ono što je posebno zanimljivo da beskontaktno plaćanje polako preuzima primat gotovine čak i u transakcijama do 100 kuna koje su dosad gotovo isključivo bile rezervirane za gotovinu. Tehnologija se pokazala iznimno učinkovitom u smanjivanju redova u restoranima brze prehrane, ljekarnama, kinima, a zasigurno će uskoro biti prepoznata u javnom prijevozu i ugostiteljskim objektima diljem Hrvatske. Tako će pokazati i drugu stranu svoje učinkovitosti, onu u smanjivanju sive ekonomije koja je česta upravo u transakcijama manje vrijednosti“, istaknula je Sanja Žigić.

Internetska kupnja s godinama je postala pravilo među korisnicima kartica i njih čak 85% je dosad nešto kupovalo online – uglavnom odjeću i obuću. Broj onih koji kupuju najmanje jednom u tri mjeseca je porastao sa 64% na 69%. Na online obnovu garderobe najviše se odlučuju Slavonci, internetska kupovina potrošačka elektronike najzanimljivija je Istrijanima i stanovnicima Hrvatskog primorja, dok su Dalmatinci predvodnici u online kupnji kućanskih aparata te parfema i kozmetike.

Među hrvatskim korisnicima raste i praksa pohranjivanja informacija o kartici u sučeljima stranih internetskih trgovina – to je učinilo 32% ispitanika koji barem povremeno kupuju online. Istovremeno, istraživanje je pokazalo kako 47% online kupaca preferira svoj šoping ‘obaviti u inozemstvu’, dok njih 14% češće kupuje u domaćim e-trgovinama. Inozemne trgovine vjerojatno su popularnije i zbog velikih popusta. Upravo je to glavni motiv online kupnje za čak 70% ispitanika u Hrvatskoj.

Račune također sve manje plaćamo gotovinom. Za to se još uvijek odlučuje 28% ispitanika, ponajviše iz Dalmacije i sjevera Hrvatske. Većina ispitanika (54%) je pak izjavila da režije plaća preko internetskog bankarstva, a njih 24% se odlučuje i za mobilno bankarstvo. Iako u padu, tradicionalni SMS je i dalje najzastupljeniji (71%) oblik mobilnog plaćanja, dok je korištenje mobilnog bankarstva (44%) ostalo na sličnim razinama kao i prošle godine.