U Ministarstvu zdravstva zakazana je za četvrtak konferencija za novinare na temu reforme zdravstva i javne rasprave o dva prijedloga izmjena zakona.

Lapsus ili je želio biti duhovit?

“Zdrav čovjek ima stotinu žena…”, napravio je lapsus na početku što je izazvalo smijeh. “Ovo je već drugi put, već sam to rekao. Ovo je signifikatno”, rekao je Beroš uz smijeh. Naposljetku se ispravio: “Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu”.

Nema napretka bez promjena

“Tjednima smo sjedili i analizirali disfunkcionalnosti u zdravstvu koje su dolazile do nas, često iz medija, na čemu vam zahvaljujemo. Promjena je i više nego nužna. Naše promjene i viziju temeljimo na svemu što smo učinili do sada”, izjavio je.

Osnovni cilj zdravstvene reforme jačanje je javnog zdravstvenog sustava

Osvrnuo se na kritike da se reformom želi obogaćivati privatne džepove. “To vam, dame i gospodo, nije tako. Država će se osloniti i na privatni sustav jer to razumne vlade rade, bila bi greška ne koristiti resurse koje imamo”, objasnio je.

“Hrvatska može i mora napraviti više. Neke stvari više jednostavno ne idu, osobito kad je riječ o debljini ili slučajevima nekih bolesti, kao narod moramo početi brinuti o zdravlju”, izjavio je.

“Ovaj zakon i ova administracija nije represivna, ne želi penalizaciju, ne želi nikog kažnjavati. Neće biti većih sankcija u novim zakonima nego su one samo preračunate u eure i iste su kao i ranije”, pojasnio je.

Govorio je o Imunološkom zavodu rekavši da se on seli u Rugvicu te da se sada radi dokumentacija za tvornicu zmijskog antitoksina. “To je prvi korak u revitalizaciji Imunološkog”, izjavio je.

“Što se tiče dječje sveučilišne bolnice, trenutno smo u pripreme objave natječaja za idejno rješenje, s Gradom Zagrebom radimo na nekim problemima koji su se pojavili oko zemljišta. Postoji volja i Grada i države da se to riješi”, naglasio je.

Sofisticirano liječenje i jačanje primarne zdravstvene zaštite

“Želimo promijeniti paradigmu. Sada smo orijentirani prema sofisticiranom liječenju terminalnih bolesti. Rezultati nisu dobri, a trošak je golem. Želim da nasljeđe ove administracije bude okrenuto prema preventivi, prema ranom otkrivanju bolesti”, objasnio je.

“Osnovni specifični cilj je jačanje primarne zdravstvene zaštite. Primarna zaštita sad ne vrši svoju ulogu onako kako bi trebala, tome nisu krivi liječnici obiteljske medicine koji su često pretrpani poslom. Naglasak je na preventivi i ranom otkrivanju bolesti, obiteljska medicina mora biti naš adut. Drugo je reorganizacija bolnica. Ovo je prevelik broj bolnica na naš broj stanovnika. Važno je pitanje ljudskih resursa, treba nadoknaditi broj potrebnih specijalista iako to nije ni brzo ni jednostavno”, izjavio je.

Zamolio je sve da se okane politikanstva, kritika i da se okrenemo budućnosti.

Javno savjetovanje se produžuje do 5. studenoga, rekao je ministar, i pozvao sve koji imaju nešto za reći da to i kažu.

Mogućnosti ograničene a traži se optimalno rješenje

“Cilj nam je postići ravnotežu između želja i očekivanja pacijenata i objektivne mogućnosti države i društva, računajući na raspoložive resurse”, rekao je te je nadodao da kao aktualni ministar ne želi da budući ministri dožive da im stanovništvo odbija cijepljenje u jeku aktualne pandemije i da je zbog toga razvoj zdravstvene pismenosti jedan od prioriteta. Naglasio je kako želi da se građani aktivnije uključe pa će ih zbog toga u anketama ispitivati što misle o zdravstvenom sustavu.

Ministar je spomenuo i uvđenje eKartona koje nas stavlja u red vodećih zemalja u Europi, isključujući nordijske zemlje, prema implementaciji digitalnih sustava u zdravstvo.

“Na razini primarne zdravstvene zaštite mora se pružati najveći broj usluga i mora raditi najveći broj stručnjaka i oni moraju biti na raspolaganju građanima”, zaključio je.

Mora se okrenuti paradigma

Pričao je o odrastanju u Jelsi i rekao da je tamo bio prvi izvanbolnički ultrazvuk u bivšoj državi, a danas ga nema. “U prvoj fazi reforme, specijalisti iz bolničkih ustanova moraju pomoći i za to će biti valorizirani, da ne kažemo plaćeni. Moraju nam pomoći jer će i njima biti lakše”, napomenuo je.

Rano otkrivanje bolesti

“Cilj je rano otkrivanje bolesti jer na taj način su neke u potpunosti izlječive. Okret ka preventivi je nužnost. Zato se mora razvijati zdravstvena pismenost od najranije dobi”, pojasnio je.

Reorganizacija zdravstvenog sustava

“Reorganizacija zdravstvenog sustava je ključni element koji ovom reformom želimo postići. Na razini primarne zaštite treba se pružati najveći opseg zdravstvenih usluga, u njoj treba raditi najveći broj profesionalaca, trebaju biti dostupni pacijentima. Sekundarne su bolnice, tercijarni klinički bolnički centar”, izjavio je te je naglasio kako se ne bi trebalo toliko oslanjati na bolnice i bolničke krevete.

Radi se na uspostavljanju hitne helikopterske medicinske pomoći. Ministar je naglasio da je iz EK-a stigla pomoć za realizaciju toga te da je tijeku ugovaranje civilnog operatera i to bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a o punoj operativnost se razmišlja do kraja 2024. godine.

“Jasno je da ćemo do uspostave vlastitog sustava morati angažirati stranog providera, a EK nam je ponudio pomoć u tome kako raspisati međunarodni tender”, objasnio je.

“Vrlo vjerojatno 11. studenog će se održati veliki skup zdravstvenog sustava na kojemu će se izvijestiti o rezultatima javne rasprave”, rekao je.