Uspostava županijskih domova zdravlja, nova mreža zdravstvene zaštite te financijski održivo upravljanje bolnicama neke su od reformskih mjera koje je u subotu na konferenciji Medicina&Mediji (MedMed 2022.) predstavio ministar zdravstva Vili Beroš.

“Ide se u daljnje objedinjavanje javne nabave, reviziju liste lijekova HZZO-a, novi model ugovaranja i plaćanja, izradu strateškog okvira razvoja ljudskih resursa, aktivno upravljanje specijalizacijama te regulaciju javnog i privatnog rada”, istaknuo je Beroš u video prezentaciji zdravstvene reforme.

Jednodnevnu konferenciju, posvećenu reformi zdravstva, organizirao je Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND), a okupila je zdravstvene djelatnike i predstavnike medija.

Ciljani preventivni pregledi; bolnički specijalisti ulaze u domove zdravlja

“Vraćamo se na Štamparove postavke, fokus je na preventivnim pregledima, promicanju zdravih navika i podizanju zdravstvene pismenosti”, poručio je Beroš.

Domove zdravlja će se objediniti tako da svaka županija ima po jedan, osim Zagreba zbog velikog broja stanovnika. Ravnatelj doma zdravlja dobit će ovlasti organizacije primarne zdravstvene zaštite na svom području, uključujući i privatne ordinacije.

Uključivanjem bolničkih specijalista u domove zdravlja povećat će se dostupnost njihovih usluga, a primarnu zaštitu ojačat će se boljim uvjetima rada, većim plaćama i nagrađivanjem prema radu, odnosno uvjetima rada u ruralnim krajevima.

U sklopu primarne u planu je i pripajanje sanitetskog prijevoza hitnoj medicini, kao i jača kontrola bolovanja kako bi se smanjio iznos od tri milijarde kuna, koliko godišnje poslodavci i HZZO izdvajaju za tu stavku.

Za provedbu reforme nužne su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, što se očekuje krajem godine.

Sve bolnice postaju državne, s izuzetkom specijalnih bolnica

Na razini bolničkog sustava prenijet će se osnivačka prava sa županija na državu, tako da će sve bolnice, izuzev specijalnih, postati državne.

Time će se, kaže Beroš, omogućiti novi model upravljanja bolnicama, standardizacija bolničkih procesa i financijska održivost.

Fokus je na jačanju dnevnih bolnica, smanjenju akutnih stacionarnih kapaciteta, a povećavaju se kapaciteti za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje.

Provest će se kategorizacija bolnica, tako da će se znati koje usluge i na kojoj razini pojedina bolnica obavlja i ugovara.

Uspostavit će se nova mreža zdravstvene zaštite sa ciljem smanjenja listi čekanja i racionalizacija troškova, te će se revidirati bolnički kapaciteti sukladno potrebama gravitirajućeg stanovništva.

Funkcionalna integracija bolnica osigurat će preraspodjelu bolničkih usluga, ukloniti nepotrebno umnožavanje postupaka na malim geografskim udaljenostima.

Beroš je najavio i uspostavu jasnih granica između rada u javnom zdravstvu i privatnoj praksi, te poručio da se neće zatvarati oči pred zanemarivanjem radnih obaveza pojedinaca u matičnim ustanovama u korist dopunskog rada u privatnoj praksi.

“Odnosi se moraju urediti tako da se jasno znaju granice gdje završava jedno, a počinje drugo”, poručio je.

Nacionalni i regionalni centri izvrsnosti

Uspostavljaju se nacionalni i regionalni centri izvrsnosti, registri kvalitete i jača sustav mjerenja ishoda liječenja, a  kvalitetnu zdravstvenu uslugu vrednovat će se kroz nove modele ugovaranja i plaćanja.

Što se tiče infrastrukturnih projekata, ministar je najavio nastavak revitalizacije Imunološkog zavoda i projekta Nacionalne dječje bolnice Blato te uspostavu namjenske Helikopterske hitne medicinske službe (HEMS).

Beroš je poručio kako “ne gaji iluzije da će reformu biti lako i jednostavno ostvariti”, aludirajući na negativne reakcije, a da još nije do kraja rečeno – ni što, ni kako će se provoditi.

“Razumljivo je da svaka promjena ili najava promjena izaziva oprez, početnu rezervu i uglavnom otpor. Razumljivo je da svaka osoba ili interesna grupa traži jasan odgovor – gdje sam tu ja, gdje smo tu mi”, rekao je ministar istaknuvši da nužni reformski koraci ne smiju stajati zbog konformizma i straha od promjena.

“To što nitko prije nas nije proveo reformu zdravstva, ne znači da mi to zajednički ne možemo ostvariti”, rekao je i pozvao je na društveni i politički konsenzus jer će reformu biti puno teže provoditi uz kočenje političkih oponenata i interesnih grupa.