Ministar zdravstva Vili Beroš još uvijek ne zna što se točno dogodilo u Vinogradskoj bolnici neposredno prije nego što je na koronavirus postao pozitivan njen ravnatelj Mario Zovak. Beroš još uvijek čeka odgovore koji bi mogli pomoći da se rasvijetli ta neugodna afera, a javnost još uvijek čeka odgovore na brojna pitanja, među ostalim i na ono koliko je dodatnih zaposlenika te bolnice zbog kontakata sa Zovakom moralo završiti u samoizolaciji nakon što je Zovak postao pozitivan na koronavirus.

Beroš je za Nacional o toj aferi u ponedjeljak izjavio sljedeće: „Vezano uz Vaša pitanja koja ste poslali 13. travnja 2020. godine glede ravnatelja KBC Sestre milosrdnice dr. Marija Zovaka, njegova zdravstvenog statusa i trenutne samoizolacije, obavještavam Vas da je od Znanstvenog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u Zagrebu, koje je provelo testiranja dr. Marija Zovaka na virus covid-19, zatraženo izvješće o provedenim testiranjima zdravstvenog stanja dr. Marija Zovaka i rezultatima tih testiranja, kao i stručno mišljenje o poduzetim radnjama i provedenim mjerama. Po dobivanju zatraženih izvještaja i stručnih mišljenja epidemiologa moći ćemo Vas izvijestiti o stvarnom stanju stvari kao i ocjeni da li je u tim postupanjima bilo sve u skladu s pravilima ili je bilo kakvih odstupanja.“

Sukus je to uopćenog odgovora Vilija Beroša na više pitanja, među ostalim i na ona na koja ministar nije trebao čekati odgovore nekih drugih institucija, nego je na njih morao i sam znati odgovoriti. Primjerice, na pitanje je li točno da je i zašto je odlučeno da više ne postoji institucija samoizolacije liječnika kao obavezne mjere za sve teoretske kontakte. Beroša je Nacional suočio i s pitanjima je li došao do nekog zaključka vezano za Zovakovo postupanje sa samoizolacijom te je li se to Zovak vadio na njega kao člana Nacionalnog stožera, a onda i na sam Stožer kada je tvrdio da su mu postupanje sugerirali epidemiolozi i Nacionalni stožer.

Osim toga, teško je povjerovati da Beroš tijekom cijelog proteklog tjedna nije mogao doznati koliko je ljudi u bolnici nakon što se Zovak razbolio dodatno moralo otići u samoizolaciju. Drugim riječima, može se sumnjati da se u Zovakovu slučaju nešto pokušava zataškati.

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na Uskrs je među ostalim izjavio:

“Broj zaraženih zdravstvenih djelatnika polako raste, ukupno ih je 212 pozitivnih. Tehničari i sestre 101, magistri farmacije 11, 11 stomatologa i 75 doktora medicine. Pritom se 660 zdravstvenih djelatnika nalazi u samoizolaciji od čega 331 medicinska sestra i 156 doktora.”

Koncem ožujka iz javno dostupnih podataka vidjelo se da otprilike trećina spomenutih brojki otpada na osoblje Vinogradske bolnice. Prema nekim neslužbenim tvrdnjama, taj se broj dodatno povećao za između dvadeset i trideset osoba koje su završile u samoizolaciji nakon što se Zovak razbolio.

I dok ministar zdravstva Vili Beroš još uvijek čeka rezultate službene istrage oko Zovaka, Nacional je na uvid dobio dokumente koji jasno ukazuju na postojanje Zovakove odgovornosti u tom slučaju.

Ministar Beroš nije odgovorio na pitanje je li odlučeno da više ne postoji institucija samoizolacije liječnika kao obavezne mjere za sve teoretske kontakte i je li se Zovak ‘vadio’ na njega kao člana Stožera

Mario Zovak, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, trenutno najvažnije zagrebačke bolnice za prijem hitnih i životno ugroženih pacijenata, koji je otprije nekoliko dana pozitivan na covid-19, definitivno je prekršio postojeća pravila i naputke Nacionalnog stožera za borbu protiv koronavirusa. I to zato što je odbijao otići u samoizolaciju nakon što je desetak dana prije nego što je i sam postao pozitivan doznao da je na covid-19 bilo pozitivno nekoliko njegovih bliskih suradnika.

Otkriva to novi interni dokument iz Vinogradske bolnice koji je Nacional dobio na uvid. Radi se o poruci elektronske pošte koju je desetog travnja u 15:24 Silva Jažić, voditeljica ureda Marija Zovaka, poslala na adrese više svojih kolega. U toj poruci piše:

„Poštovane/i, s obzirom da su uočene nepravilnosti u povratku zaposlenika iz samoizolacije ponovo apeliramo da obavijestite sve svoje zaposlenike koji su u samoizolaciji da se ne smiju vratiti na posao prije nego prođu 14 dana samoizolacije. Isto tako obavezno je testiranje prije povratka na posao. Neki epidemiolozi izdaju potvrde da je zaposlenik nakon testiranja negativan, ali potvrda ne znači da se može vratiti na posao prije zakonom određenog roka, a to je 14 dana.“

U poruci se, dakle, navodi kako nije bitno je li se netko testirao i na tom testiranju bio negativan. Bitno je unatoč negativnom nalazu ostati 14 dana u samoizolaciji. Upravo je nevjerojatno da ta poruka s takvim preporukama stiže iz ureda Marija Zovaka. Jer se Mario Zovak, kako je to Nacional otkrio prošli tjedan, ponašao sasvim suprotno.

Pokazale su to interne prepiske i sadržaj elektronske pošte više djelatnika te bolnice, koji su otkrili da je Zovak u duljem vremenskom periodu svjesno ignorirao okolnosti zbog kojih se još prije najmanje deset, a vjerojatno i dvadeset dana prije nego što je postao pozitivan na covid-19 trebao povući u samoizolaciju. Naročito zato što je sadržaj poruka dostavljenih na uvid Nacionalu otkrio da su neki Zovakovi bliski suradnici, s kojima je on zbog opisa svog posla u svakodnevnom kontaktu, još od 18. ožujka bili u samoizolaciji zbog vidljivih simptoma zaraze koronavirusom, a potom su postali pozitivni na koronavirus deset dana poslije, odnosno otprilike tjedan dana prije no što se i službeno pokazalo da je tim virusom zaražen i Zovak.

Zovak je u tim okolnostima nastavio svakodnevno raditi, odnosno obnašati funkciju ravnatelja bolnice koja je za vrijeme pandemije koronavirusom predviđena za primanje hitnih slučajeva, akutnih miokarda, moždanih udara i trauma. Osim toga, Zovak je nastavio operirati pacijente, ali i davati izjave za novinare. I to najčešće bez zaštitne maske.

Pravdajući se da se više puta testirao i bio negativan, sve je to radio u vrijeme kada je po svemu sudeći trebao biti u samoizolaciji, a to na koncu potvrđuje i činjenica da je odnedavno zaražen koronavirusom. Jer ne obolijeva se od koronavirusa preko noći, nego se danima može biti prijenosnik tog virusa i to zbog višetjedne inkubacije, pa čak i ako zaražena osoba ne pokazuje nikakve simptome. Osim toga, Zovak je u više navrata vješto izbjegavao odgovoriti na pitanje novinara je li u samoizolaciji i skretao je s te teme.

Tako se nastavio ponašati i kada ga je s istim pitanjem suočio Nacional. Štoviše, on je pokriće za takvo svoje ponašanje pronašao u savjetima epidemiologa, kojih se, kako navodi, izričito pridržavao.

Potpuno je izbjegao odgovoriti na pitanje je li svjestan značenja mjere samoizolacije, kao i činjenice da negativan nalaz na jednom testu ne znači da netko nije nositelj virusa, što se navodi kao jedno od obrazloženja za odlazak u samoizolaciju. Za Nacional je izjavio da nijedan njegov postupak nije bio temeljen na osobnoj odluci, nego na temelju preporuka epidemiologa i Kriznog stožera.

Međutim, čini se da je Zovak u svim tim svojim javnim istupima svjesno dezinformirao javnost kada je u pitanju njegov slučaj. Jer sadržaj e-mail poruke koja je dostavljena Nacionalu na uvid otkriva da je bio itekako svjestan pravila da negativan nalaz na covid-19 ne znači da se može skratiti ili izbjeći mjera samoizolacije. A to su očito pravila koja su uspostavili epidemiolozi i Krizni stožer, isti oni na koje se on pozivao kada je za Nacional prkosno izjavio da više ne postoji institucija samoizolacije liječnika kao obavezne mjere za sve teoretske kontakte. Nitko iz Kriznog stožera nije tijekom proteklog tjedna komentirao te Zovakove izjave. Ministar zdravstva Vili Beroš, suočen s izravnim pitanjem novinara o Nacionalovu otkriću u slučaju Zovaka, najavio je da će se slučaj temeljito istražiti.

Nacional je tijekom proteklog tjedna na uvid dobio još jednu internu e-mail poruku iz Vinogradske bolnice, koja pokazuje kako su nakon nedavnih otkrića Nacionala unaprijeđene neke interne procedure prilikom tretiranja pristiglih bolesnika. Kako za propuste, Zovak je odgovoran i za ove pozitivne pomake u postupanju. Sadržaj e-maila koji je Silva Jažić, voditeljica Zovakova ureda, poslala suradnicima i koji to ilustrira je sljedeći: „Poštovane/i, s obzirom da se dešava da pojedinci stvaraju neka nova pravila o testiranju pacijenata na COVID 19, ponovo šaljemo upute: potrebno je da shvatimo da ne možemo testirati svakoga bolesnika koji ulazi u KBC; prije ulaska nehitnih bolesnika koji dolaze na stacionarno liječenje treba dogovoriti testiranje za sljedeće kategorije: bolesnici s planiranim većim operacijskim zahvatima kod kojih predviđamo boravak u jedinici za intenzivno liječenje, bolesnici sa značajnim komorbiditetom, imunokompromitirani bolesnici, bolesnici koji dolaze iz samoizolacije ili sa anamnezom teoretskog kontakta, premještaji iz drugih bolnica ili ustanova; treba se testirati svaki hitni bolesnik koji se prima u JIL, a kod kojega nije moguće anamnestički / heteroanamnestički uzeti epidemiološku anamnezu zbog akutnog stanja / bolesti / ozljede (besvjesno stanje). Molimo vas da o ovim uputama obavijestite sve svoje liječnike!!!“

Takve upute nisu postojale u vrijeme kada se u Vinogradskoj bolnici pojavio hitni pacijent komu je žurnom operacijom spašen život, a naknadno se ispostavilo da je pozitivan na covid-19. Zbog tog slučaja veći je broj zaposlenika bolnice završio u samoizolaciji. Tada je prvi put bio testiran i Zovak, ali je on nastavio raditi. Nacional je prvi u Hrvatskoj upozorio na svu kompleksnost te situacije, koja je Hipokratovu zakletvu stavila na ultimativnu kušnju i otvorila dilemu – treba li spašavati pacijenta ili zdravstveni sustav?

Ta je situacija otvorila pitanje postupanja u takvim situacijama, dosad bez presedana. Neki su liječnici sugerirali da bi se svaki takav pacijent trebao odmah testirati na koronavirus te da ne treba igrati na povjerenje kada su u pitanju tvrdnje osoba koje su u tim trenucima često i životno ugrožene. I prema njihovim tvrdnjama, to bi se moglo izbjeći ako bi se promijenila politika testiranja i uvelo obavezno testiranje svih pacijenata na hitnom prijemu. Jer bi se tako zaštitio sustav koji se treba brinuti o takvim pacijentima, koji su zbog svojih bolesti ionako vitalno ugroženi i zahtijevaju intenzivnu skrb. Sadržaj e-maila koji je Nacionalu dan na uvid otkriva da su poduzeti neki koraci u tom pravcu.

Istodobno sa svime navedenim, sredinom proteklog tjedna raspisan je natječaj za ravnatelja Vinogradske bolnice jer Zovaku uskoro istječe mandat. Upućeni pravnički izvor za Nacional je ustvrdio da su pojedini uvjeti tog natječaja nezakoniti te da su neki uvjeti protivni Statutu ustanove i primjenjivim zakonskim propisima. Odnosno, u konkretnom su slučaju protivni odredbama članaka 39. – 41. Zakona o ustanovama (dalje: ZOU), odredbama članka 85. Zakona o zdravstvenoj zaštiti te odredbama članaka 22. – 25. Statuta ustanove, gdje su izričito i nedvojbeno kao numerus clausus utvrđene osnove i uvjeti koje kandidat za ravnatelja mora ispunjavati.
Prema tvrdnjama istog izvora, iz sadržaja natječajnih uvjeta proizlazi da su u natječaju sadržani uvjeti koji nisu predviđeni niti jednim spomenutim aktom. Zato taj izvor smatra da je natječaj nezakonit te da ga treba poništiti uz objavu novog natječaja, koji bi bio u skladu sa zakonskim i statutarnim uvjetima.

U internom e-mailu iz Vinogradske bolnice voditeljica Zovakova ureda upozorava da se zaposlenici ne smiju vratiti na posao prije nego prođu 14 dana samoizolacije, a njen šef ponašao se suprotno

Spornim smatra odredbe natječaja u kojima se navodi da se može javiti svaki kandidat za koga je, među ostalim, ustanovljeno da ne postoji sukob interesa, odnosno da kandidat nema u vlasništvu ili suvlasništvu privatnu zdravstvenu ustanovu, da kandidat nema u pravnoj osobi vlasništvo dionica, vlasničkih uloga/udjela ili obveznica, odnosno financijski interes u trgovačkim društvima ili drugim pravnim osobama s kojima zdravstvena ustanova ima poslovni odnos, da kandidat, njegov bračni drug ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj nema financijski ili drugi interes u odlukama tijela ustanove, da protiv kandidata nije doneseno pravomoćno rješenje o provođenju istrage, da ne postoji potvrđena optužnica, da nije donijeta presuda o izdavanju kaznenog naloga te da nije donijeta presuda, da protiv kandidata nije pokrenut disciplinski postupak i da nije donesena konačna odluka disciplinskih tijela nadležnih Komore, te da zdravstvena ustanova protiv kandidata ne vodi postupak zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Pravnički izvor Nacionala navodi da su pojedine od spomenutih odredbi sročene tako da pravo na sudjelovanje na natječaju oduzimaju temeljem postupaka u tijeku prije nego što je u njima donesena konačna odluka, što smatraju protivnim kako zakonu i osnovnim ljudskim tako i ustavnim pravima. Taj izvor o tome kaže: „Osnovni postulat svakog postupka jest da pravne i stvarne posljedice istog nastupaju trenutkom konačnosti odluke, a bilo kakva suspenzija prava prije navedenog trenutka mora biti utemeljena na zakonu i valjanom aktu te razmjerna ograničenju prava pojedinca. Samo podnošenje prijave od strane bilo koje treće osobe predstavlja isključivo jednostrani akt bez bilo kakvog učinka, a mogućnosti zloupotrebe predmetne odredbe su jasne i prijeteće svakom pojedincu.“

Tako postavljene odredbe tog natječaja posredno ilustriraju teško narušene međuljudske odnose u upravi Vinogradske bolnice. Nije nikakva tajna da se Zovak i njegova zamjenica Dijana Zadravec međusobno ne podnose, iako su oboje članovi HDZ-ova odbora za zdravstvo. O tim narušenim odnosima Nacional je pisao početkom ožujka, objavivši dokumentaciju koja je bacila novo svjetlo i otkrila dotad nepoznate okolnosti povezane sa sukobom između Dijane Zadravec, zamjenice ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice i Mije Primorac, voditeljice Odjela nabave medicinskih proizvoda u istoj ustanovi. Ta dokumentacija otkrila je da je Mia Primorac u najmanju ruku bila u teškom sukobu interesa u slučaju zbog kojeg se i dogodio njen sukob s Dijanom Zadravec, što dovodi u pitanje sve ono što je Mia Primorac izjavljivala oko tog sukoba koji se zbio sredinom prosinca prošle godine i otad kontinuirano privlači pozornost javnosti.

Ti dokumenti otkrili su da je Mia Primorac, kao članica stručnog povjerenstva, odlučivala o javnom natječaju u KBC-u Sestre milosrdnice na koji se javila tvrtka Europlantaže, ali i da ju je kao voditeljicu tima za javnu nabavu angažirala zajednica ponuditelja koju su činile tvrtke Ekoesco i Europlantaže da za njih radi na jednom drugom projektu. I sve se to događalo u isto vrijeme. Doista je nevjerojatan skandal da se Mia Primorac nije izuzela iz odlučivanja o spornom natječaju. Kada je Dijana Zadravec pokušala poništiti taj natječaj, dogodio se obračun njih dvije, pod još nerazjašnjenim okolnostima. A potom je krenula agresivna medijska hajka na Dijanu Zadravec. Sve je dovelo do disciplinskog postupka, a trebalo se raspravljati i o njenoj smjeni.

Zovak do današnjih dana ignorira sukob interesa u kojem se našla Mia Primorac, koja je lagala kada je bila suočena s pitanjima Nacionala o toj situaciji. U suštini se izgleda radilo o pokušaju da se ovlada projektom koji je osmislila Dijana Zadravec, za koji je osigurala bespovratnu pomoć od oko 32 milijuna kuna. Zadravec je u više navrata upozoravala na nepravilnosti u poslovanju bolnice. Opisana afera još nije dobila svoj epilog, ali Dijana Zadravec se na ovako postavljen natječaj ne može javiti kao kandidatkinja za ravnatelja bolnice. Kako je ministar zdravstva Vili Beroš najavio istragu je li Zovak kršio preporuke Nacionalnog stožera kada je izbjegao ranije otići u samoizolaciju, upitno je može li se i Zovak javiti na taj natječaj. Sve to skupa govori o ozbiljnoj krizi odnosa u vodstvu bolnice koja u pandemiji koronavirusa ima vrlo važnu ulogu.

[adrotate banner=”19″]