Na Trgu bana Jelačića organizirano je u subotu besplatno mjerenje tlaka, glukoze, kolesterola i indeksa mase, a na javnozdravstvenu akciju došao je i ministar zdravstva Vili Beroš upozoriti da je 23 posto prijevremenih smrti mlađih od 65 godina uzrokovano kardiovaskularnim bolestima.

Toga smo bolno svjesni i iz tog razloga je ova Vlada i zdravstvena administracija uvela preventivne zdravstvene preglede kojima pozivamo naše sugrađane da na vrijeme spriječimo i uspješnije liječimo bolesti, uključujući i kardiovaskularne, istaknuo je ministar Beroš.

Dosadašnji rezultati u pet županija pokazuju da 77 posto sugrađana koji su se odazvali na preventivne zdravstvene preglede imaju neki od faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, od visokog tlaka, poremećaja lipida, prekomjerne tjelesne težine do pušenja.

Dovoljan unos magnezija izrazito važan za osobe s kardiovaskularnim bolestima

“Djelujući na sve te rizike, možemo smanjiti učestalost i u konačnici  brojne smrti od kardiovaskularnih bolesti. I zato nastavljamo dalje s provođenjem preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini. I zato sam danas ovdje da podržim sve građane koji su posvetili život promicanju zdravih navika i kardiovaskularnog zdravlja”, istaknuo je ministar Beroš na glavnom zagrebačkom trgu gdje je Hrvatska kuća srca obilježila Svjetski dan srca.

Javnozdravstvena akcija u subotu traje od 10 do 13 sati, a građani imaju priliku naučiti postupak kardio-pulmonalnog oživljavanja ili se informirati o navikama zdrave prehrane.

U obilježavanju Svjetskog dana srca 2023. pod motom „Koristi srce i upoznaj srce“, uz Zakladu Hrvatska kuća srca, sudjeluju i Hrvatsko kardiološko društvo, Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara, Hrvatsko zavod za javno zdravstvo, StEPP, Studentska sekcija za kardiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruga za prevenciju prekomjerne težine.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Procjenjuje se da će do 2030.  taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje, ako se ne zaustave sadašnji trendovi.