Ministar zdravstva Vili Beroš za N1 televiziju je komentirao epidemiju koronavirusa, sastanak ministara zdravstva Europske unije koji će u četvrtak u Bruxellesu donijeti zajedničke mjere prevencije, probleme u hrvatskom zdravstvu te planove do kraja mandata.

Ministar je naglasio kako treba biti oprezan oko koronavirusa jer još uvijek nije poznato kako će se epidemiološki ponašati epidemija.

“Ukoliko bude sličnosti s ranijim sličnim epidemijama, ona bi u roku od dva do tri mjeseca trebala jenjavati. Međutim, to je upitno, stoga trebamo biti pripravni”, kazao je Beroš, dodavši kako je Hrvatska “apsolutno pripravna”.

“Pokrenut je krizni stožer Ministarstva zdravstva, odnosno njegova ekspertna skupina koja se sastaje već duže vrijeme i dala je detaljne upute prilagođene ovoj vrsti virusa. Važe za sve službe koje djeluju u detekciji putnika koji nam dolaze iz zaraženih područja svijeta”, naglasio je ministar.

Ministar će zbog globalne epidemije koronavirusa u četvrtak predsjedavati izvanrednim sastankom u Bruxellesu na kojem će se okupiti ministri zdravstva Europske unije. Najavio je da će razgovarati prvenstveno o zdravstvenim mjerama.

“Zadaća i uloga Hrvatske je da inicira i koordinira sve aktivnosti među državama članicama. Sprečavanje progresije eventualne epidemije bit će tema razgovora na izvanrednom vijeću”, izjavio je ministar koji smatra kako je Hrvatska reagirala na vrijeme.

“Tijekom prošlog vikenda razgovarao sam s 24 ministara zemalja članica Europske unije, od njih samo Talijani i Francuzi tražili su zasjedanje izvanrednog vijeća. U ovom trenutku u Europi ima 43 zaražene osobe, nema smrtnih slučajeva. Ako bi to komprarirali sa stanjem gripe, ima puno više oboljelih i smrti”, pojasnio je ministar Beroš, istaknuvši kako je medijska histerija oko koronavirusa pozitivna jer smo zahvaljujući tome spremniji i promišljeniji.

“Nastala je histerija, ali to nije tipično samo za pojavu bolesti, to je obrazac ponašanja u današnjem modernom vremenu. Bolje je da je nastala histerija i da smo spremniji i promišljeniji”, smatra Beroš.

Ministar zdravstva je otkrio kako ukupni dugovi zdravstva iznose 9,4 milijarde kuna te kako rastu, a slaže se kako je potrebna radikalna reforma zdravstva.

“Do kraja mandata je malo vremena. Moramo utemeljiti pretpostavke za reformu u sljedećem mandatu, ukoliko ga dobijemo. Iskreno vjerujem da će ljudi prepoznati napore koje ćemo poduzeti u rješavanju problema. Reforme su doista opsežne. Cijeli bolnički sustav moramo prilagoditi modernoj medicini. Bolnički sustav u Hrvatskoj sa 63 bolnice je naslijeđen iz prošlih vremena. Koncept liječenja se mijenja. Ljudi više ne leže u bolnici, koncept liječenja se ubrzao. Koncept dnevne bolnice je aktualan i nastojimo se prilagoditi tome”, naglasio je ministar.

Ministar zdravstva pojasnio je i na što je mislio kada je rekao da je potrebna kombinacija javnog i privatnog zdravstva.

“Niti jedna država nije dovoljno bogata da ima sve svoje resurse u javnom zdravstvu. Kada je riječ o privatnom, to ne znači nužno da korisnici plaćaju uslugu. Plaća je njegov osiguravatelj. Liste čekanja su doista veliki problem… Centralizacija popisa sigurno će smanjiti problem, ali samo u slučaju kada se dupliraju pojedina naručivanja. Uskoro ćemo uvesti centralni upravljački sustav. To je informatički sustav koji će u svakom trenutku u svakoj zdravstvenoj ustanovi pokazati učinak svakog liječnika – broj pregleda, broj magneta… Razgovarat ćemo s onima koji učine manje od prosjeka, pitati ih za razloge. Ne mislim da je riječ o neradu, mislim da je riječ o neorganizaciji”, kazao je Beroš, dodavši da dopunsko osiguranje neće poskupjeti.

“Ova vlada je socijalno osjetljiva”, tvrdi Beroš.

Ministar je izjavio i kako nije zabrinut za manjak liječnika u bolničkom sustavu te je naveo kako se problem može riješiti na više načina.

“Apelirat ćemo na liječnike koji žele raditi nakon vremena koje je predviđeno za odlazak u mirovinu da ostanu u sustavu. Angažirat ćemo liječnike koji trenutno rade u bolničkom zdravstvenom sustavu da se ugovoro o djelu doprinesu funkcioniranju primarne zdravstvene zaštite, a u konačnici možemo razmišljati i o uvozu radne snage”, rekao je ministar koji je komentirao i Zakon o pobačaju.

“Osobno nemam nikakav problem s time. Imamo zakon koji je stupio na snagu 1988. godine. Potrebno je naglasiti da taj zakon nije restriktivan, dapače. Međutim, mi nismo u nekakvom pravnom vakuumu da bi žurili izraditi zakon. S druge strane, postojao je rok koji nije ispoštovan jer je to doista dilema koja postoji. Međutim, iz rješenja Ustavnoga suda može se iščitati da je većina otvorenih pitanja predefinirana”, naglasio je ministar koji želi “moderan zakon”.

“Mislim da to rješenje postoji u mnogim europskim zemljama i da nije loše kao ideja. Povjerenstvo trenutno, zbog svega ostaloga, nije bilo aktivno, međutim, kada dobijemo signal da trebamo početi raditi na izradi toga zakona, mislim da neće biti problema”, smatra Beroš.