Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je u utorak nakon sastanka s predstavnicima primarne zdravstvene zaštite da će Vladi predložiti centralno financiranje specijalizacija liječnika, s obzirom na sve veći odljev liječnika i nedostatak novca na lokalnoj razini.

“Iz dana u dan imamo sve manji boj liječnika obiteljske medicine jer oni odlaze u mirovinu. U genezi tog nedostatka je problem financiranja specijalizacija. Česmo smo svjedoci da lokalna i regionalna razina nema dovoljno sredstava za financiranje specijalizacija, što rezultira manjim brojem liječnika koji specijaliziraju to područje”, izjavio je Beroš novinarima.

“Prethodna administracija pokušala je riješiti problem povlačenjem sredstava iz EU fondova, međutim mišljenja sam da to nije sustavno rješenje već potez koji je malo pomogao. Većina kolega smatra da je novi petogodišnji plan specijalizacija dobar okvir, ali ne rješava mogućnost financiranja, stoga ću predložiti vladi centralno financiranje specijalizacija”, rekao je Beroš nakon sastanka s udrugama liječnika u primarnoj zaštiti

Istaknuo je kako su tijekom koronakrize uočene disfunkcionalnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. “Treba biti vrlo promišljen i mudar da nađemo adekvatan okvir za funkcioniranje primarne zaštite u kontekstu ‘novog normalnog'”, rekao je Beroš.

Današnji sastanak je početak dijaloga i prvi u nizu o problemima primarne zdravstvene zaštite kako bi došli do zajedničkih rješenja, a primarna zaštita bila temelj zdravstvene zaštite i rasteretila bolnički sustav.

Nedostatak kadrova u obiteljskoj medicini

Predsjednica KoHOM-a i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Viikica Krolo rekla je da su sastanak inicirali zbog gorućih problema koji su došli do izražaja tijekom pandemije koronavirusa, prije svega zbog nedostatka kadrova uslijed dugogodišnje devastacije primarne.

Upozorila je da se u zadnje četiri godine broj liječnika obiteljske medicine smanjio sa 2400 na 2200, a u sustavu trenutno radi 30 posto liječnika starijih od 60 godina, koji su pred mirovinom, te 160 umirovljenika.

Interes mladih je slab, u tijeku je svega 175 specijalizacija, a plan specijalizacija  do 2025. godine predviđa raspisivanje 504 specijalizacija iz obiteljske medicine. Istodobno broj specijalizanata je povećan u bolnicama, gdje ih trenutno ima 3000.

Krolo je ustvrdila da je velika većina liječnika poslušala preporuke struke u koronakrizi i otvorila sve komunikacijske kanale prema pacijentima. Smanjen je broj osobnih dolazaka u ambulante, ali je zato porastao broj kontakata, koji se dnevno kreće između 100 i 200 po liječniku.

“Ja osobno imam uz redovni telefonsku sekretaricu za naručivanje kronične terapije dva maila, otvorene mobitele mene i sestre”, rekla je i upozorila da bi na jesen prvi puta zbog manjka liječnika mogle nastati liste čekanja i u obiteljskoj medicini.