Stotine ljudi s područja bivše Jugoslavije odalo je u subotu u Beogradu počast nekadašnjem doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije (SFRJ) Josipu Brozu Titu u povodu 25. svibnja, Dana mladosti koji se u tadašnjoj državi slavio kao zajednički, državni praznik.

Brojni Titovi štovatelji, rijetki preživjeli članovi Saveza udruga boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), te članovi udruga koji baštine sjećanje na Tita, okupili su se i s vijencima, cvijećem, te zastavama bivše SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, u mimohodu odali počast u Kući cvijeća.

Oni su, organizirano autobusima ili osobnim atomobilima, od jutra pristizali na plato ispred Muzeja povijesti Jugoslavije na Dedinju, u okviru kojeg je i kompleks Kuća cvijeća, posljednje počivalište Josipa Broza Tita.

Mnogi od njih nosili su kape “titovke”, bedževe s Titovim likom, ordenje i odličja iz bivše SFRJ, a pojedini su došli u društvu svojih unuka, s crvenim pionirskim maramama oko vrata.

Unatoč brojnim kontroverzama i prijeporima među povjesničarima i suvremenicima Titova doba oko njegove uloge u poslijeratnim stradanjima pripadnika poraženih snaga i političkih protivnika, suvremena povijest ubraja ga među naijstaknutije vođe i državnike epohe, a tisuće ljudi iz bivše SFRJ pohodi Memorijalni centar Josip Broz Tito i Kuću cvijeća svake godine na dan njegove smrti 4. svibnja, te 25. svibnja kad se u bivšoj Jugoslaviji slavio njegov rođendan.

Titovo se ime, osim uz komunistički i partizanski pokret, te antifašističku borbu  koja je tijekom Drugog svjetskog rata presudno utjcala na ustrojstvo i postojanje bivše SFRJ, vezuje i uz osnivanje Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao zemlje trećeg svijeta i bio svojverstan balans između Istoka i Zapada. Prema službenim podacima iz Muzeja, tijekom ta dva dana okupi se – od godine do godine – 2000 do 5500 tisuća ljudi.

Titovom pogrebu u Beogradu 8. svibnja 1980. godine nazočilo je više od 200 visokih dužnosnika – šefova država ili vlada i visokih izaslanstava iz čak 127 zemalja svijeta.

Od 1980. godine Kuću cvijeća je, po službenim podacima, posjetilo više od 17 milijuna  ljudi, a tijekom cijele godine najbrojniji su turisti iz Zapadne Europe, Amerike, te sve više iz Azije – Kine, Japana i Južne Koreje.