Preimenovanje beogradske Zagorske ulice u Ulicu Blagoja Jovovića, atentatora na Antu Pavelića i četnika u Drugome svjetskom ratu, poslužilo je kao danas novi povod za nacionalističke napade na kritičare tog čina, koji su upozorili kako “ljudi nemaju pravo uzimati pravdu u svoje ruke” te kako “Beograd ne treba stati iza tog političkog principa”.
U sklopu preimenovanja ulica, u kojemu su promijenjeni mnogi toponimi iz bivše Jugoslavije, Gradsko vijeće Beograda preimenovalo je danas i Zagorsku ulicu u Ulicu Blagoja Jovovića, koji je 10. travnja 1957. u Argentini atentatom usmrtio ustaškog poglavnika Antu Pavelića.
“Imenujući ovu ulicu po njemu, Grad Beograd ukazuje počast srpskom heroju za njegov herojski čin”, izjavila je na sjednici predsjednica Komisije za spomenike i nazive trgova i ulica Andrea Radulović.
Zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, koji je predložio to imenovanje, napao je kritičare tog čina, među kojima je i povjesničarka te antinacionalistička aktivistica Dubravka Stojanović.
“Digla se klika, manjina u zemlji, a to se vidi kod povjesničara, novinara i medija koji vode hajku protiv imenovanja. To su ljudi koji ne žele poštovati svoju tradiciju”, rekao je Vesić koji smatra “bolesnim” raspravu o tome je li Jovović bio heroj ili ubojica. “Oni hoće da Srbi jedini nemaju pravo slaviti svoju povijest, da jedini nemaju pravo slaviti svoje heroje”, kazao je Vesić.
Dubravka Stojanović pojasnila je kako drži da je Ante Pavelić “počinio strašne zločine” i da je za njih “trebao odgovarati”. “Ali sam rekla i to da se protivim svakom konceptu krvne osvete, konceptu ‘zub za zub’, da se protivim da neka rulja može bilo koga kažnjavati iz političkih razloga. U našoj povijesti bilo je previše slučajeva gde su ljudi uzimali pravdu u svoje ruke”, naglasila je Stojanović.
Prema povijesnim dokumentima, podsjetila je, Jovović je u Drugom svetskom ratu sudjelovao kao borac u četničkim jedinicama, koje su se borile na strani nacista.”U tom smislu je izuzetno opasno kada glavni grad staje iza vrijednosti koje je demonstrirao Vesić”, zaključila je profesorica povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Komentari