Zastupnica Sandra Benčić (Klub ZLB-a), u saborskoj je raspravi o izvješću o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača od 2017. do 2020., upozorila kako bi trebalo regulirati rad agencija za naplatu potraživanja jer se na tom tržištu ostvari godišnji promet od 40 milijardi kuna.

U raspravi u srijedu založila se da se dugovi građana, bez njihove suglasnosti, ne mogu prodavati trećim osobama ako su nastali iz potrošačkih ugovora, naglasivši kako su potrošači slabija strana u odnosu na banke i teleoperatere.

Također je ocijenila i kako Hrvatska narodna banka ne ispunjava svoju ulogu u zaštiti potrošača. Podsjetila je i na slučaj viceguvernera HNB-a koji je po višestruko nižoj cijeni kupio vilu zahvaljujući povlaštenim informacijama.

Barbara Antolić Vupora (Klub SDP-a) upozorila je kako se potrošači često prisiljavaju da plaćaju ono što ne koriste, odnosno više nego je potrebno, primjerice samačka domaćinstva. Samo 12 posto građana smatra da dobro poznaju svoja potrošačka prava i po tome smo posljednji u u Europskoj uniji, ustvrdila je. Založila se za zabranu energetskih pića maloljetnicima.

Zvonimir Troskot (Klub Mosta) poručio je kako ne može podržati Izvješće također upozorivši kako je Hrvatska zadnja u EU po informiranosti i educiranosti potrošača i njihovoj zaštiti. Također je rekao kako u Izvješću nema podataka po godinama koje su udruge tražile ali ih nisu dobile. Troskot je ustvrdio kako se prava potrošača krše na nekoliko razina – ovrhe, dugovi teleoperaterima, komunalne usluge, nedostaci proizvoda i drugi.

Mrak-Taritaš: Građani inspektoratu ne vjeruju

Anka Mrak Taritaš (Klub Centar -Glas)  upozorila je na očekivani porast računa za energente koji će zbog rata u Ukrajini biti još i veći. Naglasivši važnost educiranosti i informiranosti istaknula je kako bi bilo dobro da građani mogu izračunati koliko će im računi biti veći. Govoreći o ulozi inspektorata, rekla je kako je problem što ljudi u njega nemaju povjerenja.

Erik Fabijanić  (Klub Socijaldemokrata) rekao je kako mu uši paraju tvrdnje da su građani needucirani i neinformirani te je naglasio kako bi institucije i sustav trebali zaštititi građane jer se krše zakoni i prava građana. Ustvrdio je da, što se tiče zaštite potrošača, ne postoji vizija, ciljevi ni rokovi.

Potporu Izvješću najavio je Josip Begonja (Klub HDZ-a) naglasivši potrebu jačanja povjerenja potrošača pri kupnji roba i usluga te da tome mogu pridonijeti udruge za zaštitu potrošača i stručne javnosti.

U Vladinom Izvješću o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2017. do 2020., ističe se da je unaprijeđeno nacionalno potrošačko zakonodavstvo te organizirane kampanje kako bi se sve potrebne informacije približile građanima, poduzetnicima i javnoj upravi. Navodi se kako smo se početkom 2020. suočili s pandemijom covida-19 koja je stvorila znatne probleme i poteškoće u životu potrošača te istaknula već postojeće slabosti u području zaštite njihovih prava. Iskustva stečena u pandemiji pokazala su potrebu za uspostavljenjem odgovarajućeg okvira. Aktivnosti jačanja zaštite prava potrošača, bit će potrebno provoditi i dalje, ističe se u Izvješću.

Posljedice krize dovele su do izražaja važnost digitalizacije te podizanja informatičke pismenosti potrošača. Pandemija je uvjetovala i promjenu potrošačkih navika jer potrošači puno više kupuju internetom nego prije.

Uz prilagodbu zakonodavnog okvira, nužno je osigurati i nadzor kako bi se povećalo povjerenje u kupovinu internetom kao pouzdan način kupnje te spriječila zlouporaba potrošačkih prava. U nastojanju da se iskoristi sav potencijal online trgovine, Europski parlament i Vijeće Europske unije 2019. donijeli su dvije Direktive kojima se uređuje ugovorno pravo odnosno određeni aspekti potrošačkog ugovora o kupoprodaji robe i potrošačkog ugovora o isporuci digitalnog sadržaja ili digitalne usluge.

S obzirom na veliki obuhvat politike zaštite potrošača i dalje će naglasak biti na poticanju međuresorne suradnje u okviru rada Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača, s uključivanjem svih nadležnih ministarstava, regulatornih agencija, lokalne i regionalne samouprave, nadzornih tijela te udruga za zaštitu potrošača.

U budućem razdoblju predlaže se i uspostava suradnje s Uredom za udruge Vlade RH te Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva kako bi se uspostavio održiv sustav financiranja i djelovanja udruga za zaštitu potrošača te ojačali kapaciteti za pristup natječajima kako na nacionalnoj tako i razini EU.  Također je predviđen daljnji razvoj zakonodavnog okvira te daljnje jačanje nadzora nad tržištem u području zaštite prava potrošača i daljnji razvoj alata koji omogućuju jednostavnije ostvarivanje potrošačkih prava.

Zastupnici su prethodno raspravili i  prijedlog Zakon o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije kojim se želi postići jačanje Jedinstvenog digitalnog tržišta EU, kako bi ono postalo značajniji čimbenik na globalnoj sceni i postalo otpornije na disruptivna djelovanja konkurentskih globalnih gospodarstava.