Saborska zastupnica Možemo, Sandra Bečić, gostovala je u Newsroomu N1 televizije gdje je komentirala odlazak bivše ravnateljice Uskoka, Vanje Marušić.

Benčić kaže da su još prošli tjedan postavili zahtjev da glavna državna odvjetnica i ravnateljica Uskoka dođu na saborski Odbor za pravosuđe jer priča koja se pojavila u medijima ostavlja prostor za sumnju. “Prvo je bio razlog osobne naravi, a zatim prometni prekršaj, pa na kraju tvrdnja da je Marušić propustila naplatiti regres za štetu. To ne može biti razlog ostavke, zato smatram da trebaju doći na Odbor za pravosuđe i mislim da se svatko mora odazvati na poziv saborskog odbora”, rekla je.

“Imamo dvije opcije, jedna je da je Andrej Plenković to naložio, a drugi je da je Zlata Hrvoj Šipek sama odlučila da se Marušić mora maknuti jer je previše žuljala premijera. To znači da premijer više ne mora ni nalagati da se maknu osobe koje mu smetaju”, dodala je za N1.

“Nije cilj takvog micanja da se makne netko da ne radi više nego da se drugi uplaše. To se događa u nizu neovisnih institucija, kao sa predsjednicama Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa pa do pravobraniteljica”, smatra Benčić.

Podsjetila je kako je premijer reagirao na uhićenje ministra Darka Horvata. “To je bio najveći napad na pravosuđe otkad ja pratim politiku. Prozvao je DORH da se to na taj način ne može raditi i da se njemu ne mogu uhićivati ministri u subotu ujutro i da on to ne zna”, rekla je dodajući da tu griješi i predsjednik Zoran Milanović.

“Ne shvaćaju ozbiljno neovisnost institucija i zato građani imaju takvo povjerenje u pravosuđe”, dodala je.

“Oni se bave bagatelnim djelima kao da smo mi imali previše žena na listama, pa smo to dobili, ali oni su se žalili. Pa do toga što se Katarina Peović slikala na izborima i brojanjem potpisa na izbornim listama. To su stvari s kojima se ne bavi Uskok nego se bavi velikim korupcijskim aferama”, rekla je.

Smatra da za bolje funkcioniranje pravosuđa treba povećati plaće, zaposliti nove ljude i osigurati im bolje uvjete.

Benčić tvrdi da je u Hrvatskoj rasla nominalna plaća, ali ne i realna jer je inflacija bila ogromna. “Zato smo na dnu EU po realnim plaćama i taj je pad bio prošle godine oko 2 posto. Realno su plaće padale. Imamo visoku stopu inflacije u onom dijelu koji je najbitniji za građane, a to je u području hrane i pića. Tu smo najviše pogođeni u cijeloj EU”, rekla je.

“Dizale su se cijene jer su trgovci koristili i inflaciju i euro kako bi pokrili gubitke iz doba pandemije. To su veliki trgovački lanci i telekomi. Moja obitelj nabavlja hranu od uzgajivača i ona je skuplja, ali nama cijena nije rasla i ista je od 2020.. Više je razloga jer nema umjetnih gnojiva čija je cijena rasla. To pokazuje da su neprerađeni proizvodi daleko manje rasli o prerađenih. To nije samo kod nas, to je u čitavoj istočnoj Europi. Moguće je da se radi o prelijevanju inflacijskog šoka sa zapada na na istok Europe. Moguće je”, tvrdi Benčić.

“No mi imamo oligopole, nemamo čistu tržišnu utakmicu kao na zapadu Europe”, dodala je.