Nakon najnovijeg curenja više od sto tisuća osobnih podataka iz agencije za naplatu potraživanja EOS Matrix, među kojima su i podaci maloljetnika, Sandra Benčić (Možemo) i Peđa Grbin (SDP) pozvali su u ponedjeljak na zakonsko reguliranje rada tih agencija.

Podsjetili su kako su još prije mjesec i pol dana u saborsku proceduru uputili prijedlog zakona kojim bi se onemogućila prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja bez pristanka dužnika, već bi to vrijedilo samo između banaka, no prijedlog još nije na redu za raspravu.

“Država je ostavila građane potpuno nezaštićenima prema utjerivačima dugova, nije stvorila bazični okvir za zaštitu podataka građana, a riječ je o imenima i prezimenima, OIB-ovima, adresama i brojevima telefona”, izjavila je Benčić u Saboru i najavila prikupljanje potpisa bi se zakonski prijedlog pogurao na dnevni red rasprave.

“Sada svatko može vidjeti gdje ti ljude žive, da su nekome dužni a izložena su i njihova djeca mogućoj krađi identiteta, pritiscima, sramoćenju u javnosti”, dodala je.

Dok se ne stvori regulatorni okvir, Benčić apelira na guvernera HNB-a Borisa Vujčića da odmah stavi moratorij na prodaju potrošačkih dugova koji se nalaze u kreditnim institucijama. Od Hrvatske udruge banaka traži da se očituje o solidarnoj odgovornosti banaka,  koje su dugove prodale agencijama u kojima su dužnici manje zaštićeni.

“Ne samo da ne postoji zakon koji bi regulirao agencije već te agencije ne poštuju ni zakone o čuvanju osobnih podataka građana”, ustvrdio je  Peđa Grbin (SDP).

Upozorio je da netko te podatke može zloupotrijebiti, odnosno može u nečije ime sklopiti ugovor, primjerice s telekom operaterom. Agencije uz to, osim podacima maloljetnika koji su nasljednici dugova roditelja, raspolažu i podacima potencijalnih dužnika, što je protivno pravilnima o zaštiti osobnih podataka.

Nećemo stati samo na zakonu o zabrani prodaje dugova agencijama, kazao je Grbin. Najavio je da će već ovoga tjedna u saborsku proceduru biti upućen prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se reguliralo pitanje apsolutne zastare za određene potrošačke odnose, a čime bi se pomoglo žrtvama utjerivača dugova i ovršenima.

Benčić i Grbin naglašavaju da je Hrvatska dužna zaštiti građane od utjerivača dugova sukladno EU direktivi.

“Želim čuti od Vlade zašto su im važniji utjerivači dugova od njenih građana pa tu direktivu ne želi implementirati u Hrvatsku, a rok je do kraja ove godine” , rekao je Grbin.