Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu u utorak je komentirao najavljenu reformu zdravstvenog sustava.

Kritizirao je zdravstvenu reformu, nije kompletna i neće puno napraviti za pacijente

“Osnovna stvar koju bih zamjerio je što se cijelo vrijeme govori da je pacijent u fokusu, a to nije istina jer se reforma bavi mjerama reorganizacije sustava i prihodovnom stranom HZZO-a, što se ne može smatrati kompletnom reformom zdravstva niti će napraviti više za pacijente”, rekao je.

Najviše nedostaje istraživanje potreba

“Ne može se generalizirati i reći da svima treba jednaka razina zdravstvene zaštite. Na primjer, priča o domovima zdravlja koja je vrlo dobra ideja, nije nova, to smo imali pa smo 30 godina radili na tome da to ugasimo pa sad pokušavamo revitalizirati. Mislim da je to značajno za ruralne krajeve, ali mislim da u gradovima neće imati efekta. S druge strane, mislim da se nije gledalo dovoljno na potrebe samih pacijenata i pojedinih skupina oboljelih da bi dobili pravovremenu dijagnostiku i liječenje, a najviše nedostaje i uvođenje sustava kvalitete i sustava sigurnosti pacijenata u zdravstveni sustav”, izjavio je za N1.

Objasnio je i što to znači

“To znači da bismo zapravo trebali imati sustav po kojem ćemo mjeriti najbolje zdravstvene ustanove i djelatnike i mjeriti ishode liječenja, a sustav sigunosti pacijenata je dio toga, da se sprečavaju koliko je moguće neželjeni događaji za pacijente u sustavu zdravstva”, pojasnio je.

Žalbe pacijenata u dvije skupine

Čekanje i loša komunikacija su glavne stvari na koje se pacijenti žale, odnosno nedostatak adekvatnih informacija. “Iz toga proizlaze svi ostali problemi. Nije jednako u svim ustanovama, postoje razlike, a treba riješiti da imamo jedinstven sustav i informacije koje se pacientu daju kad uđe u zdravstveni sustav”, rekao je za N1.

Nije sve tako crno, Belina je naveo i uspjeh bivšeg ministra Siniše Varge

“On je u svoje vrijeme, premda je bio vrlo kratko, u jednom trenutku pokazao da se liste čekanja i taj jedan produženi proces dijagnostike donošenja odluke i početka liječenja može skratiti, s obzirom da je uveo rad popodne i rad vikendom, i nakon 3 tjedna to nije bilo potrebno jer su liste riješene. Adekvatnim zahvatima i provjerom koliko i što u kojoj mjeri radi tko moglo bi riješiti puno toga”, objasnio je.

Radiološke pretrage

“Pacijenti se najviše žale na radiološke pretrage, odnosno na radioterapiju, gdje neke stvari rade, neke ne rade. Žale se da je za neke lijekove HZZO uveo praksu da ima diskrecijsko pravo uvesti provjeru kvalitete učinkovitosti lijeka pa onda jedno vrijeme primaju lijek pa moraju napraviti pauzu i brine ih koliko je to liječenje učinkovito”, izjavio je.

Nije siguran mogu li se bolnice rasteretiti do kraja s obzirom na to da se prvi pregledi mogu napraviti u primarnoj zaštiti, ali, kaže, nije siguran gdje će se naći specijalisti koji će to raditi.

Na pitanje kojeg kadra u zdravstvu najviše nedostaje, Belina je rekao da je to teško reći i da varira od ustanove do ustanove.

“Prije smo imali nedovoljno anesteziologa, sad se pojavio problem nedostatka onkologa, ali mislim da je najveći problem u primarnoj zaštiti, nema liječnika obiteljske medicine, nemamo dovoljno ginekologa i pedijatara i to je problem. Dobra je ideja da se specijalističko konzilijarna zaštita vrati u domove zdravlja, mislim da je dobra ideja ponovno uvesti sistematske preglede, međutim, cijela priča je nedorečena i ne znamo kako će se išta od toga odviti”, zaključio je.