Ima li malena Belgija sve što je potrebno da osudi navodne počinitelje opsežnog korupcijskog skandala koji guta Europski parlament?
Ovo pitanje visjelo je nad razgovorima u hodnicima Bruxellesa nakon što su se u prosincu pojavile takozvane optužbe za Qatargate. No prošlog su tjedna belgijski tužitelji napravili veliki napredak.
Bivši talijanski zastupnik u Europskom parlamentu Pier Antonio Panzeri, jedan od četvorice osumnjičenika koji su trenutno pritvoreni u istrazi, prošlog je utorka postigao dogovor s belgijskim tužiteljima o razmjeni informacija za smanjenje kazne.
Ključni belgijski političari, uključujući premijera Alexandera De Crooa i europskog povjerenika za pravosuđe Didiera Reyndersa, hvale se neovisnim radom pravosuđa, policije i obavještajnih službi svoje zemlje, što je dovelo do uhićenja. Za njih je to znak da Belgija svoj posao kao zemlje domaćina institucija EU-a shvaća vrlo ozbiljno.
Skandal Qatargate ugrozio je vjerodostojnost tih institucija nakon što su tužitelji početkom prosinca objavili svoju istragu. Belgijska savezna policija pretresla je najmanje 20 lokacija diljem Bruxellesa, zaplijenivši mobilne telefone, računala i više od 1,5 milijuna eura u gotovini. Četiri osobe uhićene su na temelju preliminarnih optužbi, usred tvrdnji da su vlade Katara i Maroka podijelile velike svote gotovine kako bi natjerale političare iz EU-a da izvršavaju njihove naloge.
Belgijski ministar pravosuđa Vincent Van Quickenborne rekao je za POLITICO da ovom istragom ministarstvo pravosuđa “pokazuje zube”.
“Uvjeren sam da će savezno tužiteljstvo učiniti sve što je u njegovoj moći i doći do dna ovog slučaja”, rekao je, dodajući: “Nije slučajnost da je korišteni zakon ‘pentiti’, jer je ovaj zakon bio koristan alat u borba protiv talijanske mafije.”
Ministar se poziva na belgijski takozvani statut pokajnika, koji se koristi u trenutnom slučaju korupcije u EU-u tek drugi put otkako je stvoren 2018. Prvi — istraga o pranju novca, podmićivanju i namještanju utakmica u Belgiji nogomet u 2021. — također je vodio Michel Claise, belgijski istražni sudac koji je sada na čelu istrage Qatargate
Drugi put, izazov koji predstoji Claiseu — poznatom u Belgiji po borbi protiv korupcije — zapravo je ispuniti Qatargate usred rasprostranjenog curenja informacija u medije iz istrage. To znači da postoji još veći pritisak na belgijsko pravosuđe da dođe do čvrstih dokaza.
Rizična curenja
Za optužene, rasprostranjeno curenje informacija od početka uhićenja loš je znak – i dobrodošlo streljivo.
Maxim Töller, odvjetnik belgijskog socijalističkog zastupnika u Europskom parlamentu Marca Tarabelle, žestoko je kritizirao istragu. Pretresena je Tarabellina kuća i belgijski istražitelji zatražili su od Europskog parlamenta da mu se oduzme imunitet – iako još nije službeno optužen. Töller je rekao Claiseu da je “postojao veliki problem procedure” zbog curenja ključnih dokumenata u medije.
Belgijsko pravosuđe smatra curenje informacija — koje uključuje detaljne preglede istrage, sudske dokumente i informacije obavještajnih službi — potencijalnim ometanjem slučaja.
Van Quickenborne je prošlog mjeseca rekao da je višekratno curenje informacija “opasno” za osiguravanje pravde. Savezni tužitelj otvorio je zasebnu istragu o curenju informacija, iako ih to nije zaustavilo.
Odvjetnici obrane osumnjičenih mogli bi se uhvatiti za takva curenja informacija kako bi ispuhali proceduralne rupe u slučaju ili tvrdili da je povrijeđeno pravo na profesionalnu tajnu, poštivanje pretpostavke nevinosti i pravo na pristup zapečaćenim dokumentima. Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, svaki optuženik ima pravo na “pravično i javno suđenje”.
Ali u praksi, curenje informacija rijetko dovede do kraja slučaja, rekao je Raf Verstraeten, pravni stručnjak sa Sveučilišta u Leuvenu.
“Curenja su nesretna – ali ideja da bi to uništilo cijelo suđenje je vrlo, vrlo daleko. Apsolutno nismo u toj točki”, rekao je. Prema Verstraetenu, moralo bi se dogoditi mnogo više prije nego što suđenje bude odbačeno zbog nepoštenosti. “Činjenica da postoje curenja informacija je za žaljenje, ali to ne rezultira odmah odlukom da nema pravednog suđenja.”
Nema više tajni
Ono što curenje podataka može učiniti jest spriječiti suradnju s drugim policijskim snagama i pravosudnim sustavima — i obavještajnim krugovima, koji su ključni za Belgijce. Iznad svega, riskiraju potkopavanje povjerenja između različitih službi uključenih u slučaj.
Šefica belgijske obavještajne agencije, Francisca Bostyn, rekla je belgijskim medijima da nas slučaj koji je procurio “stavlja u probleme s našim stranim kolegama. Sada se čini da Belgija ne može čuvati nikakve tajne. Iskreno govoreći, mislim da je problem što se sve naše metode objavljuju.”
Obavještajni podaci belgijske državne sigurnosti i drugih tajnih službi bili su ključni u pokretanju pravne istrage. Ipak, korištenje informacija obavještajnih službi nije uvijek jednostavno u kaznenoj istrazi, rekla su dva istražitelja koji nisu uključeni u ovaj konkretan slučaj, ali su radili s obavještajnim službama na drugim dosjeima.
“Obavještajne službe često vam daju puno ključnih informacija, ali nisu sve te informacije upotrebljive na sudu”, rekao je jedan. Niti se izvori uvijek mogu otkriti, istaknuo je istražitelj. “To može predstavljati izazov za istražitelje i tužiteljstvo da izgrade čvrst slučaj.”
U Belgiji se informacije obavještajnih službi mogu koristiti kao dokaz, ali moraju biti popraćene drugim dokazima.
Analiza zaplijenjenog novca treba pomoći u dokazivanju gdje ga je izvukao i tko ga je izvukao. Iznad svega, mora pokazati može li se i kako novac doista povezati s utjecajem na donošenje političkih odluka u Europskom parlamentu. Ako ta analiza ne pruži dovoljno dokaza, istraga bi ipak mogla pasti u vodu.
Suradnja Panzerija bit će ključna za izgradnju tog slučaja. Ako Talijan podijeli informacije na koje je obećao, to bi moglo uključivati pojedinosti o financijskim aranžmanima, uključenim zemljama, tko je imao koristi i tko je još sudjelovao. Panzeri je također pristao otkriti imena onih za koje je priznao da su podmitili.
To znači da je za one koji još imaju nešto za skrivati sada vrijeme za nervozu.
Zadnja vijest: Belgijski sud povukao zahtjev za izručenje Panzerijeve obitelji nakon njegove nagodbe
Kći i supruga bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu Piera Antonija Panzerija ostat će u kućnom pritvoru u Italiji nakon što je belgijski sud povukao zahtjev za izručenje u vezi s korupcijskim slučajem Qatargate nakon nagodbe o priznanju krivnje između belgijskog tužiteljstva i talijanskog političara, piše Corriere della Sera. Utorak.
Talijanski sud odobrio je zahtjev za izručenje ranije ovog mjeseca.
Panzerijeva supruga Maria Dolores Colleoni i kći Silvia Panzeri uhićene su 9. prosinca na svom terenu u Lombardiji kao osumnjičene u opsežnoj istrazi Qatargatea i od tada su u kućnom pritvoru.
Sumnja se da su znali za navodne nezakonite aktivnosti bivšeg zastupnika EU-a koje uključuju širenje novca za utjecaj u korist Katara i Maroka, posebice kroz njegovu nevladinu organizaciju Fight Nekažnjivost.
Prošlog tjedna Panzeri je sklopio sporazum o priznanju krivnje s belgijskim tužiteljem, priznajući da je “sudjelovao u djelima korupcije”. Panzeri je obećao pružiti više informacija u zamjenu za smanjenu zatvorsku kaznu i oduzimanje milijun eura – od čega su 600.000 eura istražitelji pronašli u njegovom domu u Bruxellesu.
Michel Claise, belgijski sudac koji predsjeda istragom, putuje u srijedu u Milano kako bi se sastao s talijanskim istražiteljima, izvijestio je Corriere della Sera.
Komentari