Kraljevina Belgija, jedna od šest zemalja utemeljiteljica EU-a, od 1. siječnja 2024. preuzima od Španjolske šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije, pod sloganom “Zaštititi, ojačati, pripremiti”. Tijekom predsjedanja raspustit će se Europski parlament i započeti kampanja za europske izbore, koji će se održati diljem EU-a u razdoblju od lipnja do rujna 2024. godine. U Belgiji se sljedeće godine održavaju i parlamentarni izbori. Prioritete predsjedanja predstavio je početkom prosinca belgijski premijer Alexander De Croo.

O belgijskom predsjedanju u godini izazova za globalnu i europsku sigurnost, tjednik Nacional razgovarao je s belgijskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Williamom De Baetsom, koji je preuzeo dužnost u srpnju ove godine. Po završetku Kraljevske vojne akademije, gdje je stekao diplomu inženjera građevinarstva u telekomunikacijama, De Baets je služio u belgijskoj mornarici, a ministarstvu vanjskih poslova pridružio se 2000. godine. Obnašao je različite dužnosti u belgijskim diplomatskim predstavništvima od Obale Bjelokosti, Venezuele, Etiopije do SAD-a, gdje je bio na mandatima u konzulatu u Atlanti i veleposlanstvu u Washingtonu. U Hrvatsku je stigao s pozicije diplomatskog savjetnika belgijskog kralja.

NACIONAL: Koji su prioriteti belgijskog predsjedanja Vijećem EU-a koje preuzima 1. siječnja sljedeće godine?

Prioritete je predstavio naš premijer 8. prosinca. Belgijsko predsjedništvo dio je Trojke koju čine Španjolska, Belgija i Mađarska. Belgijsko predsjedanje bit će posebno jer se u lipnju održavaju europski izbori, što znači da će se Europski parlament raspustiti vjerojatno u travnju. Tako da će zakonodavni poslovi biti koncentrirani u prva tri mjeseca predsjedništva. Nakon izbora počet će se raspravljati o novom Parlamentu, novoj Komisiji i ostalim tijelima. Belgijska vlada je identificirala šest područja prioriteta. To je, kao prvo, obrana vladavine prava, demokracije i jedinstva, drugo je jačanje naše konkurentnosti na unutarnjem, ali i globalnom planu. Treće je provođenje zelene, digitalne i pravedne tranzicije. Prošloga tjedna potpisan je sporazum na klimatskoj konferenciji COP 28, dakle, to je pravi trenutak da EU nastavi provoditi zelenu tranziciju i primjenjivati taj sporazum. Četvrti prioritet, kojem je Belgija posebno naklonjena, jest osnaživanje socijalne i zdravstvene agende, peti je zaštita ljudi i granica, u okviru kojeg ćemo također morati raditi na Paktu o migracijama, i šesti je promoviranje jačeg EU-a diljem svijeta.

NACIONAL: Pred EU-om su ozbiljni izazovi – i dalje traje ruska agresija na Ukrajinu kao i krvavi sukob na Bliskom istoku. Oko tih pitanja i nema previše sloge. Mađarska je pristala na otvaranje pregovora Ukrajini i Moldaviji za članstvo u EU-u, ali je blokirala 50 milijardi eura pomoći dok istovremeno odbija nametnuti sankcije Rusiji, a Slovačka se također protivi slanju vojne pomoći. Viktor Orbán predstavlja konstantan problem i ucjenjuje EU, kako to belgijsko predsjedništvo namjerava prevladati? 

Krajem prošlog tjedna održan je summit Europskog vijeća i tamo su se stvari ipak pokrenule. Rasprava o pristupanju započet će s Ukrajinom i Moldavijom. Sto se tiče vojne pomoći, potrebno je dodatno raspravljati. Belgija kao predsjedavajuća mora u toj situaciji biti pošteni posrednik i ne smije zauzimati strane, nego nastojati pronaći rješenje koje je prihvatljivo svim zemljama članicama. No očuvanje pune podrške Europske unije Ukrajini dio je naših prioriteta.

NACIONAL: Nema sloge ni oko situacije na Bliskom istoku. EU je osudio teroristički napad Hamasa na Izrael, ali i tražio humanitarnu stanku i prestanak ubijanja civila u Gazi, dok su europske zemlje u listopadu različito glasale o Rezoluciji UN-a o humanitarnoj katastrofi. Hrvatska je bila jedna od četiriju zemalja koje su glasale protiv. U međuvremenu je izglasana nova neobvezujuća Rezolucija Opće skupštine UN-a o humanitarnom prekidu vatre. Kako je glasala Belgija i kako komentirate različito glasanje članica EU-a? 

Točno je da su 27. listopada o Rezoluciji kojom se tražio trenutačni prekid vatre zemlje članice EU-a različito glasale i bile prilično podijeljene. Belgija je bila među 121 zemljom i jedna od osam zemalja članica EU-a koje su glasale za Rezoluciju. Belgija je uvijek bila vrlo jasna u svom stavu da osuđuje teroristički napad Hamasa na Izrael i zahtijeva bezuvjetno puštanje svih talaca, od kojih je dio još uvijek zatočen, poziva na trenutačni humanitarni prekid vatre i traži zaštitu svih civila. Belgija se uvijek držala tih načela. Prošloga tjedna Opća skupština UN-a usvojila je Rezoluciju o trenutačnom prekidu vatre, a Belgija i Hrvatska bile su na istoj strani i glasale su za nju. Kriza na Bliskom istoku pogađa cijeli svijet i izazvala je rasprave unutar EU-a.

NACIONAL: Potpredsjednica belgijske vlade Petra De Sutter najavila je da će Belgija zabraniti ulazak izraelskim doseljenicima s okupirane Zapadne obale uključenima u nasilje protiv Palestinaca, a predložila je i uvođenje sankcija protiv Izraela. Kako je na to reagirao Izrael i kakav je stav belgijskih građana? 

Najava Petre De Sutter da će Belgija onemogućiti ulazak izraelskim naseljenicima koji su sudjelovali u nasilju te da će se Belgija zauzeti za zabranu ulaska u EU, logičan je nastavak vladinih odluka da rade na sankcijama protiv pojedinaca koji štete miru na Zapadnoj obali. Belgija u tome nije usamljena. Mi želimo surađivati s američkim vlastima, kao i s izraelskom vladom koja je poduzela mjere protiv onih koji su odgovorni za nasilje na Zapadnoj obali. Potpredsjednica De Sutter predložila je i druge mjere, iz svoje osobne ingerencije. Izraelske vlasti nisu na to reagirale u tom trenutku budući da se radi o prijedlogu, a ne o mjeri. Kao što sam već rekao, kao i u drugim zemljama EU-a, situacija na Bliskom istoku i posebno u Gazi izaziva rasprave među stanovnicima Belgije. A to se osjeća i u politici i vjerojatno će se zaoštravati kako se budemo približavali parlamentarnim izborima koje ćemo u Belgiji imati u lipnju sljedeće godine. Oni će se podudarati s europskim izborima.

NACIONAL: Zbog događaja na Bliskom istoku cijela Europa strahuje od novih terorističkih napada. Kako se Belgija pripremila za takve situacije, je li podignuta razina sigurnosti? 

Nakon terorističkog napada na švedske građane u Bruxellesu, jedno vrijeme je na snazi bila razina ugroze 4, jer nismo znali je li ta osoba djelovala sama ili kao dio terorističke organizacije. Razina 4 znači da je ugroza ozbiljna, a napad neizbježan i tada vlada može donijeti odluku o izvođenju vojske na ulice. A to znači i da su policija i sve službe u stanju pripravnosti. U međuvremenu je policija uhitila nekoliko ljudi koji su možda bili povezani s napadačem koji je izvršio taj napad. Sada je na snazi razina 3 diljem cijele zemlje. Čini se da je taj napad doista počinio usamljeni počinitelj, koji je za sebe tvrdio da djeluje u ime islamske države. Kada su provjerile sve informacije, belgijske vlasti spustile su razinu ugroze na 3. To je nešto što nismo imali u posljednjih pet godina, kada su se dogodili masovni teroristički napadi u Bruxellesu. Razlog za podizanje razine sigurnosti jest u tome što danas postoji dovoljno okidača za ekstremiste da poduzmu nasilne akcije. Sigurnosne službe pomno prate listu od 700 ljudi koji su ili ekstremisti ili teroristi pušteni iz zatvora. A za 90 posto tih ljudi ima naznaka se da su se priključili džihadističkoj ideologiji. Pritom ipak želim naglasiti da se radi o pojedincima.

NACIONAL: Kako to da radikalizirani Tunižanin koji je, kao što ste spomenuli, u listopadu u Bruxellesu ubio dvojicu Šveđana, nije bio na toj listi? Naime, saznalo se da je on pobjegao iz zatvora u Tunisu 2011., a belgijske vlasti zaprimile su zahtjev za izručenjem prošle godine. Kako se mogao dogoditi takav propust?  

Doista, taj je terorist pobjegao iz Tunisa 2011. za vrijeme arapskog proljeća i bez da je odslužio kaznu. Pobjegao je u Europu i tražio azil u različitim zemljama članicama. Zatim je živio u Švedskoj, koja ga je protjerala, a potom živio u više različitih europskih zemalja. I onda je došao u Belgiju. Što se dogodilo sa zahtjevom za izručenje Tunisu iz 2022., još uvijek se istražuje, no kao što znate, naš ministar pravosuđa zbog toga je dao ostavku.

‘EUropska unija mora postati snažnija, osobito kada je u pitanju položaj na globalnoj sceni’, rekao je belgijski veleposlanik William de Baets Nacionalovoj novinarki Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Belgija ima problem s velikim brojem doseljenika arapskog porijekla, cijeli kvartovi u Bruxellesu isključivo su arapski, a većinom se ne žele integrirati…

Kao i u cijeloj Europi, integracija doseljenika može biti izazov. Nakon napada u Parizu i Bruxellesu, svi znaju za četvrt Molenbeek u Bruxellesu u kojoj postoji velika koncentracija doseljeničkog stanovništva uglavnom sjevernoafričkog porijekla. Neki od terorista stanovali su u Molenbeeku te iskoristili pogodnosti otvorenih granica unutar EU-a putujući između Francuske i Belgije kako bi organizirali napade u objema državama. Zato je Molenbeek zadobio reputaciju koju ne zaslužuje.

NACIONAL: Što je sa separatističkim idejama u Belgiji, koje su neko vrijeme imale snažnu podršku?

Još uvijek su prisutne, više na sjeveru nego na jugu. Neke stranke i dalje streme uspostavljanju Flamanske Republike. No ne mislim da te ideje imaju stvarnu potporu stanovništva. Bilo bi prilično neprirodno dijeliti zemlju dok svi stremimo jačoj Europskoj uniji. Belgija je zemlja raznolikosti – kao što znate, mi imamo germansku i romansku kulturu. Ne možete sakriti te razlike zbog jezika. No ta nas raznolikost obogaćuje i trebali bismo se više usredotočiti na ono što nam je zajedničko nego isticati razlike.

NACIONAL: Unutar EU-a zbog svih navedenih kriza jačaju desne radikalne stranke. Koliko to treba zabrinjavati? 

Naše demokracije u Europi prilično su zrele i omogućuju široki politički pluralizam. Istina jest da danas jačaju desne radikalne stranke diljem Europe, ne samo u zemljama u kojima je nedavno bila ugrožena sigurnost. Mnoge od tih stranaka su euroskeptične, barem tijekom predizbornih kampanja. No njihov uspjeh temelji se na podjeli i polarizaciji naših društava. Možemo reći da postoje različiti faktori koji utječu na polarizaciju naših društava, ali ono što je novo jest upotreba društvenih medija za širenje nepotpunih i lažnih informacija. To je nov i prilično uznemirujući fenomen i zapravo na njega nemamo odgovor. Potpuno transparentna i odgovorna vlast možda je najefikasniji odgovor na takve dezinformacije i ekstremističke ideje koje prenose. Vjerujem da bi to vratilo ljudima povjerenje u institucije.

NACIONAL: U lipnju se održavaju europski izbori. Europski parlament izglasao je rezoluciju prema kojoj bi izbor predsjednika Europske komisije morao biti transparentniji, odnosno, traži se obvezujući sporazum između Parlamenta i Europskog vijeća. Kakav je tu stav Belgije? 

Belgija nije zauzela neku snažnu poziciju u toj raspravi. I to zato što želimo biti pragmatični. Takav takozvani obvezujući sporazum ne služi ničemu ako se neće primjenjivati.

NACIONAL: Traži se i ukidanje jednoglasnog donošenja odluka u Vijeću EU-a s obzirom na to da svako malo dolazi do blokade odluka zbog samo jedne članice. Slaže li se Belgija s tim prijedlogom? 

EU mora postati snažniji, osobito kada je u pitanju položaj na globalnoj sceni. Stoga ima odgovornost preispitati način donošenja odluka na vanjskopolitičkom planu i poboljšati sposobnost jedinstvenog nastupa. Tijekom svojeg predsjedanja Belgija će biti spremna poticati rasprave o mehanizmima donošenja odluka o sigurnosnoj i obrambenoj suradnji, upravljanju krizama, instrumentima trgovinske politike i politici sankcija. Ali i proširenje EU-a trebalo bi biti faktor osnaživanja. S obzirom na pristupanja novih članica, EU treba pripremiti svoje politike, resurse i instrumente odlučivanja. Belgijsko predsjedanje želi poticati tu inicijativu čiji je cilj uravnotežiti interese svih država članica s potrebom EU-a za sposobnošću odlučnog djelovanja.

NACIONAL: Prošloga tjedna održan je i summit EU – Zapadni Balkan. Očekujete li da će tijekom belgijskog predsjedanja biti nekih novih momenata u proširenju? 

Belgijska pozicija vrlo je jednostavna – mi smatramo da proširenje EU-a jača EU. Ali ne moramo s time žuriti, samo moramo osigurati da se zemlje kandidatkinje koje žele usvojiti europske vrijednosti i žele europsku budućnost, mogu pridružiti Europskoj uniji, ali ne pod bilo kakvim uvjetima.

NACIONAL: Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, govorio je o 2030. kao godini u kojoj bi se zemlje Zapadnog Balkana trebale pridružiti EU-u?

Charles Michel govorio je to kao europski dužnosnik, a ne kao belgijski političar. On je optimističan i smatram da je jedini način da nešto ostvarite taj da vjerujete u napredak. Velika je odgovornost i na zemljama kandidatkinjama. Vjerujem da društva u zemljama Zapadnog Balkana žele postati dio Europske unije. Moramo pronaći pravu ravnotežu, kada početi s pregovorima, kao i koje uvjete pred njih staviti. Vidjeli smo da su neke nove zemlje ubrzale proces integracije nakon ruske agresije na Ukrajinu.

NACIONAL: Kako ocjenjujete belgijsko-hrvatske bilateralne odnose? Na kojem bi planu oni mogli biti bolji?

Veze između naših dviju zemalja jako su dobre iako nisu tako snažne u svim područjima. Kraljevska obitelj više puta je posjetila Hrvatsku – što službeno što neslužbeno, kada bi dolazili na praznike. Mnogi ne znaju da su diplomatski odnosi između Hrvatske i Belgije stariji nego što mislimo. Naime, u 19. stoljeću Belgija je bila industrijska i pomorska sila i tražila je nova tržišta. Zato je otvorila konzulate u različitim gradovima Hrvatske. U međuvremenu je Hrvatska proživjela turbulentnu povijest, a danas kao članice EU-a i NATO-a, dijelimo iste vrijednosti. No naša zemljopisna pozicija i povijest prilično su različite i to objašnjava razlike u našim prioritetima. Naprimjer, Hrvatska ima resurse koje mi u Belgiji nemamo, kao što su šume, sunce, vjetar, duga obala, more. S druge strane, Belgija može pružiti znanja i ekspertize na području inovacija. Naprimjer, vrlo efikasnu industriju, a to bi moglo biti i od velike koristi za hrvatsku industriju. Zato smatram da ima puno toga što možemo raditi zajedno, puno više no što je to slučaj danas, a moja je misija pokušati povećati suradnju. Predlažem da započnemo s jačanjem razmjene između naših dviju zemalja. To bi nam omogućilo otkrivanje vlastitih snaga i identifikaciju potencijalnih polja suradnje.