Predrag Bejaković s Instituta za javne financije bio je gost Dnevnika N1 i govorio je o siromaštvu u Hrvatskoj.

Bejaković je kazao da Hrvatska prije socijalnih transfera ima visoku stopu siromaštva odnosno osoba koje su u riziku od siromaštva i iznosi gotovo 40 posto.

“Kada ne bi bilo socijalnih transfera, dakle skoro svaka druga osoba u Hrvatskoj bi bila siromašna. Nakon socijalnih transfera, dakle nakon socijalnih pomoći i mirovina, stopa se znatno snižava i pada na 19 posto”, objašnjava on.

Ističe da u cjelini hrvatski sustav socijalnih transfera nije loš.

“Veliki problem hrvatskog sustava su stalne zakonske promjene koje dovode do velike pravne nesigurnosti. Trebalo bi težiti koliko toliko trajnosti sustava. Treba razbiti predrasudu da se jako bogati ljudi okoriste sustavom, takvih slučajeva vjerojatno ima. Ali pojedinačna zloupotreba prava ne znači da treba ukidati prava”, rekao je Bejaković.

Prehrana djece u školama

Govoreći o organiziranoj prehrani djece u školama, Bejaković kaže da je sigurno da su djeca ranjivija od odraslih.

“U cjelini u Hrvatskoj do 2010. i 2012. stopa siromaštva djece bila je niža od stope siromaštva odraslih, ali od tada se situacija mijenja”, rekao je.

Komentirao je i inicijativu da se svoj djeci u Hrvatskoj osigura besplatni školski obrok, kazavši da je takva inicijativa hvalevrijedna.

“Uvijek se lome koplja treba li to biti ciljano na osobe koje su siromašne ili treba davati svima. Ako se daje svima, onda je to administrativno jednostavnije. Ako je ciljano onda uvijek postoji opasnost da osobe koje su najviše ugrožene zbog stigmatizacije ne žele ostvarivati takvo pravo. Sigurno da treba biti jako oprezan, ali mislim da je takva inicijativa hvalevrijedna”, govori.

Upitan koliko takva mjera može opteretiti proračun, odgovara:

“Sigurno da su za to potrebna sredstva. Hrvatska nije bogato društvo, i u bogatim društvima uvijek postoje ograničenja javnih financija. Mislim da su tu dugoročni učinci posebno važni. Dijete koje se nedovoljno i nekvalitetno hrani, imat će ozbiljne posljedice. Mislim da Hrvatska ipak ima mali manevarski prostor, ali mislim da bi se toliko sredstava trebalo pronaći”.

Za kraj poručuje da bismo svi kao građani trebali podržati program besplatnog obroka za svu školsku djecu.