Saborska zastupnica Marijana Puljak (Klub Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom) ustvrdila je u srijedu da je „light” verzija Kaznenog zakona i dalje opasna referirajući se na najave da neće biti kaznenog djela curenja informacija iz istraga ako se radi o javnom interesu.

„Light” verzija izmjena zakona i dalje je opasna, nejasno je što predstavlja javni interes te tko će i na koji način određivati granice između javnog interesa i zaštite privatnosti, a bez jasnih kriterija otvaraju se vrata subjektivnom tumačenju i zloupotrebi moći, poručila je Marijana Puljak u slobodnom iznošenju stajališta i ponovila je da se želi ugušiti sloboda govora.

HDZ pokušava uspostaviti stranačku državu straha, pokušava zakonskim izmjenama zaštititi sebe od daljnjih razotkrivanja koruptivnih aktivnosti i stvara sustav u kojem su sve institucije pod kontrolom, ustvrdila je Puljak i poručila „ili HDZ ili Hrvatska, ili stranačka država straha ili demokratska država”.

I Sandra Benčić (Klub Možemo!) tvrdi da je svrha izmjena Kaznenog zakona zaštita premijera Andreja Plenkovića kojeg je optužila da je lagao kada je kazao da slična rješenja vezana uz curenje informacija iz istraga imaju i druge europske zemlje.

Bartulica (DP): U močvari smo političke nekorektnosti, treba odgovoriti: Croatia first

“Tko je stisnuo Andreja Plenkovića, tek ćemo saznati”, dodala je Benčić.

Stephen Nikola Bartulica (Klub Domovinskog pokreta) kazao je u slobodnom govoru da se pravosuđe u Hrvatskoj nalazi pred velikom krizom što, kako tvrdi, pokazuje da državne institucije nužno neće bolje funkcionirati jer se provodi ono što kaže Bruxelles. Ustvrdio je i da se Europa nalazi pred velikim promjenama spomenuvši prosvjede poljoprivrednika u Francuskoj.

Zelena tranzicija je mrtvo slovo na papiru, vlast u Bruxellesu vrše neizabrani činovnici koji trpe od vrste kobne umišljenosti, nameće se rodna ideologija, rekao je  Bartulica i poručio da odgovor na to treba biti načelo „Croatia first”, štititi prije svega svoje interese. „Nalazimo se u jednoj močvari političke korektnosti koja se nemilosrdno nameće svim zemljama i ljudima, elita nema odgovore na potrebe građana, mislim da je vrijeme da se i hrvatski narod probudi”, poručio je.

Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) iznijela je podatke o rastu broju kaznenih djela zločina iz mržnje, 2017. MUP je postupao u 28 slučajeva, 2018. u 33 slučajeva , u 2019. u 51 a u 2020. u 87 slučajeva. U 2021. MUP je najčešće postupao povodom kaznenih djela prijetnje i oštećenja tuđih stvari, a odmah iza toga kaznenog djela nanošenja teške tjelesne ozljede, dok su počinitelji najčešće bili motivirani etnicitetom žrtve.

U Kaznenom zakonu treba predvidjeti i kvalificirani oblik sudjelovanja u tučnjavi i kvalificirani oblik nasilničkog ponašanja kao poseban oblik kaznenog djela obzirom na motiv počinjenja, poručila je zastupnica.