O ratu u Ukrajini, ali i situaciji na Bliskom Istoku za HRT su govorili vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević te vojni i politički analitičar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Robert Barić.

Vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević je u emisiji “U mreži Prvog” komentirao izjavu Zelenskog da je Ukrajina spremna za kraj rata u zamjenu za članstvo u NATO-u. Smatra kako je to znak da ukrajinski predsjednik polako uviđa da Zapad neće bezrezervno podržavati ambicije ukrajinskih vlasti.

Ima li šanse prijedlog ukrajinskog predsjednika Zelenskog koji nudi kompromis oko okupiranog teritorija u zamjenu za članstvo u NATO-u? Kako će se postaviti Rusija i djeluju li na nju uopće brojne sankcije uvedene još na početku invazije? Što se događa u Siriji?

SVE SKUPLJI RAT Putin odobrio novi proračun s rekordnim izdacima za obranu

Situacija u Siriji

Kovačević je, komentirajući stanje na Bliskom istoku, rekao kako je očito da je sirijski režim u krizi te da mu Iran više ne može biti potpora kao prije.

“To je eskalacija krize čije uzroke i posljedice ne možemo sagledavati, ali u središtu je politička slabost Irana“, rekao je Kovačević.

“U ovom nadmetanju s Izraelom, Iran je izložen opasnosti da se SAD intenzivnije uključi u rat”, rekao je.

Unatoč retorici da se Iran nikoga ne boji, rekao je kako je očito da su i vlastodršci u Iranu svjesni političke krize koja je za njih izvor problema.

“Velik broj mladih ljudi ima predodžbu o dobrom životu koja je sličnija zapadnim predodžbama nego onom načinu koji teokratski režim nameće cijelom društvu. Jasno je da bi, ako bi Ajatolah ubrzo umro, moglo doći do osipanja tog režima“, kaže.

“Mislim da su svi zainteresirani igrači svjesni takvih mogućnosti i slabosti Irana i odlučuju poduzeti korake za koje misle da im mogu donijeti uspjeh. Tu je i ruski angažman u Ukrajini pa se pretpostavilo da bi Rusija bila manje spremna angažirati se u Siriji radi opstanka režima Bašara al-Asada. Ali što se tiče Sirije, Moskva ne odustaje tako lako“, pojašnjava Kovačević.

Vojni i politički analitičar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Robert Barić ne smatra da će se sukob u Siriji proširiti.

Kaže kako iza svega sad stoji Ankara.

“To je slanje poruke Moskvi, Teheranu i sirijskom režimu. Bašar al-Asad odbijao je bilo kakve pregovore zadnjih godinu dana s Erdoganom tvrdeći da, dok se ne povuku iz Sirije, a turske snage jesu na sjeveru Sirije, nema pregovora”, kaže.

S druge strane, tu je problem izbjeglica koji opterećuje Tursku. I tu su kurdske snage u Siriji koje su sad u vrlo nezgodnoj situaciji. Tiho čekaju što će biti”, pojašnjava Barić.

Ističe kako je “ovo akcija koja je tiho i pažljivo organizirana”.

INTERVJU Zelenski: ‘Spreman sam za kraj rata s Rusijom u zamjenu za članstvo Ukrajine u NATO-u’

Turska glavni igrač

“Sad je Turska glavni igrač, a zašto? Erdogan šalje poruku Tel Avivu, a posebno Moskvi, i to prije dolaska Trumpove administracije. A drugo, očito su se ruska ulaganja u sirijsku vojsku pokazala kao ćorak”, kaže.

“Iranska revolucionarna garda doživjela je velik poraz, Teheran će sada morati reagirati, oni već mobiliziraju proiranske milicije u Iraku i šalju pojačanja. Ali sumnjam da će to dovesti do nekih eskalacija, Izrael to samo prati, zadovoljan je time”, pojašnjava.

“Pokazalo se ponovno da su kopnene operacije u Libanonu, čak i protiv oslabljenog Hezbolaha, jako velik problem”, ističe.

“Bez obzira na napete odnose između Erdogana i Izraela, obje strane vide šansu da smanje utjecaj Sirije i to je sad ono što se događa”, rekao je.

“Priča nije gotova, sad ćemo vidjeti kakva će biti vojna reakcija Irana”, ističe.

ESKALACIJA Islamisti ponovno ušli u sirijski Alep

Situacija u Ukrajini

Kovačević je na izjavu Zelenskog da je Ukrajina spremna za kraj rata u zamjenu za članstvo u NATO-u rekao kako je to znak da ukrajinski predsjednik polako uviđa da Zapad neće, kao što ni dosad nije, bezrezervno podržavati ambicije ukrajinskih vlasti.

“Rat u Ukrajini s pozicije Zapada vodi se radi ostvarivanja zapadnog cilja, a to je nanijeti strateški poraz Rusiji. Ostvarivanje tog cilja ne znači u potpunosti suglasnost sa svime što Ukrajina hoće”, kaže.

“Do sada je predsjednik Zelenski ultimativno postavljao zahtjeve Europskoj uniji, NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama. U Sjedinjenim Državama je, osim u rijetkim izuzecima, uglavnom nailazio na podršku. Sad je shvatio da se raspoloženje među zapadnim političkim elitama mijenja. Predsjednik Zelenski svjestan je i činjenice da će novi američki predsjednik Trump promijeniti politiku“, pojašnjava Kovačević.

Trumpov plan predviđa odgađanje ukrajinskog članstva u NATO-u na neodređeno vrijeme, dok Zelenski obećanje o članstvu u NATO-u postavlja kao nužan preduvjet za svoj pristanak na pregovore. Mislim da će se on naći pod velikim pritiskom Trumpove administracije, osobito ako Putin pristane na pregovore, rekao je.

Zelenski pod pritiskom američke administracije

Dodao je kako je Trump i sam rekao da nije nužno da Ukrajina bude u NATO-u i zato smatra da će se Zelenski naći pod pritiskom američke administracije da odustane od zahtjeva da Ukrajina uđe odmah u NATO jer bi to značilo obvezu svih članica da izravno pomažu Ukrajini u oslobađanju okupiranih teritorija, na što najvjerojatnije nisu spremne.

Barić je rekao i kako su obje strane u takvom položaju da će samo gledati kako u 2025. godini zamrznuti sukob.

NA RUBU SLOMA Ruska valuta tone, a središnja banka najavljuje novi rast ionako enormnih kamata

‘I Rusija u teškom položaju’

“Rusija je u teškom položaju zbog gubitaka koji dosežu rekordne razine, a ekonomski više ne može voditi rat“, ističe Barić.

“S druge strane, Ukrajina je zbog pogrešaka Zelenskog i ukrajinskog političkog vrha u stanju da će također pristati na neku vrstu zamrzavanja sukoba“, dodao je.

Što se tiče o izjave Zelenskog o članstvu u NATO-u, Barić je skrenuo pozoirnost na tri ključna problema.

“Prvi, kakav bi bio status ukrajinskih teritorija koje su Rusi okupirali? Bi li Kijev rekao: u redu, mi odustajemo od vojnih operacija da ih vratimo, ali ne priznajemo rusku okupaciju, ili bi Rusiji prepustio teritorije nekim sporazumom?”, govori.

“Tu se otvara Pandorina kutija, ako se dogodi drugo rješenje, Helsinški akt odlazi u povijest. Svima se daje primjer da se granice mogu mijenjati silom”, rekao je Barić za HRT.

Pita se i, ako bi Ukrajina ušla u NATO, kakav bi status imao taj teritorij po linijama demarkacijske crte.

Rekao je i kako “Putinu uopće nisu važni teritorijalni gubici, on želi Ukrajinu ala Bjelorusija 2.0.”