Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić potpisao je na samom kraju prošloga tjedna dugoročni ugovor o kupovini električne energije iz uvoza za potrebe domaćeg tržišta vrijedan oko 454 milijuna eura, no odredbe ugovora su, kako doznaje Nacional, vrlo rizične po HEP i mogle bi mu nanijeti golemu financijsku štetu. Naime, ugovor o kupovini električne energije Uprava HEP-a potpisala je u trenutku kada cijene električne energije na europskom tržištu zbog posljedica pandemije, upitne nabave energenata i ruske agresije na Ukrajinu, dostižu iznose od 180 pa do 230 eura za megavatsat (MWh).

Prema neslužbenoj informaciji koja je Nacionalu potvrđena iz izvora vrlo bliskih HEP-u, ugovorena cijena po kojoj će HEP narednih pet godina plaćati MWh električne energije iznosi između 130 i 161 euro, ovisno o LOT-u, odnosno ponudi proizvoda. Dodatni rizik za HEP mogla bi nanijeti činjenica da upravo potpisani petogodišnji ugovor predviđa fiksnu cijenu energije, što drugim riječima znači da će ugovorena cijena od 130, 145 i 160 eura vrijediti do isteka ugovora, odnosno do srpnja 2027. godine bez obzira na to kako će se cijena električne energije kretati na referentnim burzama za pet mjeseci, godinu ili dvije i hoće li – a vrlo je vjerojatno da hoće – ta cijena padati nakon što se uzavrelo europsko tržište energentima smiri i ustabili.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić u društvu ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, iz čijeg su ministarstva poručili da se za sve detalje oko novog ugovora treba obratiti direktno HEP-u. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Prema Smjernicama za upravljanje energetskim portfeljem HEP Grupe u narednom razdoblju, dokumentu koji je temelj za skoro potpisivanje ugovora o kupnji, HEP je otkupio LOT 1 proizvod (isporuka električne energije) od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2027. od tvrtke Holding Slovenske elektrarne i tvrtke Axpo Solutions AG 40 megavata (MW) snage po prosječnoj cijeni od 144 eura za megavatsat. Ta je ponuda vrijedna 252,8 milijuna eura. Potom je kupljen i LOT 2 (isporuka od 1. lipnja 2022. do 31. prosinca 2025.) ukupno 20 megavata po cijeni od 160 eura za megavatsat također od tvrtke Holding Slovenske elektrarne za ukupni iznos od 50,3 milijuna eura. Nadalje kupljen je i tzv. LOT EFT snage 15 megavata za razdoblje isporuke od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2027. po prosječnoj cijeni od 129 eura za megavatsat ukupno vrijedan 76,6 milijuna eura.

Ovaj je LOT kupljen od švicarske tvrtke Energy Financing Team (EFT), iza koje stoji kontroverzni srpski poduzetnik Vuk Hamović koji je još 2009. bio upleten u proces nabave električne energije za HEP koji je HEP-u nanio gubitak od oko 120 milijuna eura. Kao posljednji kupljen je i LOT AS-B snage 20 megavata od tvrtke Slovenske elektrarne i po prosječnoj cijeni od 106,5 eura za megavatsat. Vrijednost tog LOT-a je 74,7 milijuna eura. Iako su direktor tvrtke HEP Trgovina Ante Ćurić i direktor HEP Opskrbe Davor Guttert, prema neslužbenim izvorima, sugerirali da se nabavljaju samo manje snage po nižim cijenama kako se poslovanje HEP-a ne bi opteretilo visokim cijenama energije, isti izvor tvrdi da su se predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić i član Uprave Petar Sprčić, inače kum ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, neposredno prije glasanja povukli u zasebnu prostoriju, a nakon izlaska ostalim članovima povjerenstva priopćili da je odluka donesena i da se ide u kupovinu svih ponuđenih LOT-ova po ukupnoj cijeni od 454 milijuna eura.

Ugovorena cijena po kojoj će HEP narednih pet godina plaćati MWh električne energije iznosi između 130 i 161 euro, ovisno o LOT-u, odnosno ponudi proizvoda. FOTO: Nacional

HEP je zbog sklapanja rizičnog ugovora prije 13 godina pretrpio štetu, kada je tadašnja Uprava na čelu s bivšim predsjednikom Ivanom Mravkom, u prvoj polovini 2009. raspisala natječaj za sklapanje jednogodišnjeg ugovora za kupovinu električne energije iz uvoza, i to u trenutku kada je cijena struje na međunarodnoj burzi bila oko 83 eura za MWh. Mravkova Uprava je u lipnju iste godine potpisala ugovor s tvrtkom ETF (Energy Financing Team) sa sjedištem u Londonu te s tvrtkama Rudnap i Korlea.

No tek koji mjesec nakon potpisivanja ugovora cijena električne energije na burzi je pala na svega 40 eura za MWh, što je HEP-u, zbog činjenice da ugovor nije imao klauzulu o osiguranju od naglih promjena cijena (tzv. hedging) prouzročio više od 120 milijuna eura gubitaka. DORH je 2010. istraživao pozadinu cijele priče o milijunskom HEP-ovu gubitku i angažirao je dvije neovisne savjetničke tvrtke – Ekonerg i Energetski institut Hrvoje Požar – sa zadatkom da analiziraju potpisani ugovor i procijene njegovu štetnost. Na zaprepaštenje velikog broja energetskih stručnjaka, obje su tvrtke nakon pomne analize ustvrdile da je natječaj proveden prema zakonu i prema njihovu mišljenju ugovor koji je nanio golemu štetu HEP-u „nije bio sporan“. „Ovo je bio primjer kako institucije ne mogu doskočiti kriminalu i javašluku u državnim institucijama jer su te prljave rabote dobro prikrivene i naizgled prema zakonu, a u stvari su pomno kreirane za krađu i izvlačenje novca iz državnih tvrtki“, upozorava Nacionalov izvor.

Iza tvrtke ETF u to je vrijeme, a tako je i danas, stajao kontroverzni srpski poslovnjak Vuk Hamović, dok je Rudnap predstavljao jednako kontroverzni Crnogorac Vojin Lazarević. Iza obojice se godinama vuku repovi brojnih afera u koje su Hamović i Lazarević bili umiješani u gotovo svim zemljama regije, a zbog kojih su obojica godinama bila na meti istražitelja pravosudnih organa i tajnih službi SAD-a, Velike Britanije, Luksemburga, Njemačke, Rusije, Srbije te Bosne i Hercegovine zbog sumnje u ilegalne poslove i kreiranja balkanske švercersko-mešetarske mreže u kojoj su se vrtjele milijarde eura, ali i postavljanja ministara i šefova javnih poduzeća te indirektnog upravljanja energetskim tržištem jugoistoka Europe. O tim je mešetarenjima i likovima Hamovića i Lazarevića u to vrijeme pisao i Nacional.

Aktualna HEP-ova Uprava je, prema neslužbenim informacijama koje su Nacionalu potvrđene iz dvaju međusobno neovisnih izvora, i novi ugovor vrijedan 392 milijuna eura – daleko vrjedniji i dugotrajniji od onoga iz 2009. – potpisala također s tvrtkama istih vlasnika, ETF-om Vuka Hamovića i Rudnapom Vojislava Lazarevića.

Uprava HEP-a je početkom ožujka ove godine raspisala natječaj za nabavu električne energije u kojem se traže ponude za kupnju energije od 1. lipnja 2022. do 31. lipnja 2027., odnosno poziv za potpisivanje dugoročnog ugovora za isporuku električne energije na rok od pet godina. U natječaju, u kojem je navedeno da će kriterij za odabir najpovoljnijeg ponuditelja biti najniža cijena, između ostaloga se u stavku četvrtom od ponuditelja traži da mora navesti „fiksnu jediničnu cijenu predmeta nabave iskazanu u €/MWh s dva decimalna mjesta koja uključuje sve troškove nastale do mjesta isporuke“. Naizgled, obveza ne sadrži ništa sporno, no kratak uvid u kretanje cijena električne energije na referentnim burzama energije u EU-u tijekom prijašnjih godina i predviđanja za budućnost ukazuju na veliki rizik i potencijalno goleme gubitke koje će HEP pretrpjeti sklapanjem ovakvog ugovora.

Predsjednik Nadzornog odbora HEP-a Goran Granić rekao je da Nadzorni odbor nije bio upoznat s navedenim ugovorom. FOTO: NFOTO

Na mađarskoj burzi HUDEX (Mađarska derivativna energetska burza) za trgovanje električnom energijom i plinom, koja je referentna burza za hrvatski elektroenergetski sustav i čiji je član i HEP koji preko nje nabavlja većinu uvozne električne energije, prosječna godišnja cijena električne energije tijekom 2017., 2018. i 2019. se uz manja odstupanja kretala oko 50 eura za megavatsat (MWh). Tijekom pandemijske 2020. je zbog smanjene potražnje pala na prosječnih 39 eura, da bi se tijekom prvih sedam mjeseci 2021., kada je postepeno krenuo gospodarski oporavak u svijetu, kretala između 55 i 80 eura za MWh. No zbog poremećaja na globalnom tržištu energenata koji su se dogodili u drugoj polovini prošle godine, cijena struje je prvo premašila 100 eura za MWh tijekom kolovoza, a potom u naredna četiri mjeseca nastavila brzo rasti te je u prosincu dosegnula nevjerojatnih 245 eura za MWh. Početak ratnih operacija u Ukrajini zadržao je vrtoglave cijene iznad 250 eura za MWh, uz povremene snažne skokove koji su prelazili 400 eura za MWh.

Na dan 25. ožujka na HUDEX-u se električnom energijom trgovalo po cijeni od 248,91 euro za MWh za isporuke u travnju ove godine. Istoga je dana prosječna cijena megavatsata električne energije za ugovore s isporukom u drugom kvartalu ove godine iznosila 252,77 eura za MWh, a cijena istaknuta za ugovore s isporukom tijekom 2023. već je pala na 179,06 eura za MWh. U ugovorima s rokom isporuke tijekom 2024. cijena megavatsata električne energije snizila se na 126,76 eura, a za one s isporukom tijekom 2025. cijena je 101,06 eura za megavatsat. Preciznije kazano, cijene megavatsata električne energije tijekom 2024. i 2025. će prema prognozama već biti niže od cijene koju je HEP ugovorio do 2027.

U istim tablicama u kojima su istaknute cijene za ugovore za isporuku bazne i vršne električne energije za dugoročne ugovore može se vidjeti da su navedene samo cijene za trgovanje ugovorima za 2023., 2024. i 2025. Cijene ugovora za isporuke u 2026. i 2027. uopće nisu navedene, što drugim riječima znači da se takvi budući ugovori (tzv. futures) uopće ne traže i ne sklapaju i njima se ne trguje. I to iz jednostavnog razloga, tumači Nacionalov izvor dobro upoznat s načinom na koji funkcionira elektroenergetsko tržište, što se nitko ne želi obvezati na dugoročnu kupovinu struje u uvjetima u kojima je aktualna cijena na spot-tržištu vrlo visoka i podložna snažnim skokovima, u kojima je kretanje cijena zbog aktualne situacije vrlo neizvjesno i u kojima tržište očekuje smirivanje koje će vrlo izvjesno uslijediti za koji mjesec ili godinu dana, kada se ratne operacije Rusije smire i kada se tržište energentima vrati u normalne tokove. Kada će se ta normalizacija dogoditi, kaže isti izvor, teško je precizno predvidjeti, no nesumnjivo će do nje prije ili kasnije doći. „Opteretiti svoje poslovanje fiksnom cijenom struje na rok od pet godina, koja već za koji mjesec može biti značajno veća od prosječne cijene na burzama kakva će vladati kada se situacija smiri, potpuno je neprofesionalno i opasno“, tvrdi Nacionalov izvor i podsjeća da su nadležna tijela Europske unije svojim članicama snažno sugerirala da iz istih razloga ne sklapaju dugoročne ugovore na tržištima energije.

Predsjednik Nadzornog odbora HEP-a Goran Granić u kratkom nam je telefonskom razgovoru odbio prokomentirati potpisani ugovor i mogući rizik koji predstavlja poslovanju HEP-a. Potvrdio je tek da Nadzorni odbor nije bio upoznat s navedenim ugovorom i da se o njemu nije izjašnjavao te nas je uputio da sve informacije potražimo u Upravi HEP-a. Sličan je odgovor, odnosno sugestija da se za sve informacije obratimo HEP-u, stigao i iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića koje je nadležno za praćenje poslovanja Hrvatske elektroprivrede. No iz HEP-a na niz Nacionalovih pitanja o detaljima ugovora tek su kratko odgovorili da je natječaj bio objavljen na njihovoj internetskoj stranici i stranici Elektroničkog oglasnika javne nabave, no o detaljima ugovora odbili su govoriti, pravdajući se „poslovnom tajnom“. HEP-ovu je tajnovitost ipak teško shvatiti.

Početak ratnih operacija u Ukrajini zadržao je vrtoglave cijene iznad 250 eura za MWh, uz povremene snažne skokove koji su prelazili 400 eura za MWh. FOTO: Nacional

Članak 5. Zakona o tržištu električne energije jasno kaže da su „elektroenergetski subjekti iz stavka 5. ovoga članka (a on se odnosi na elektroenergetske subjekte kojima je zakonom određena obveza pružanja javne usluge opskrbe električnom energijom koja se obavlja kao univerzalna i kao zajamčena usluga, op.N.) prilikom kupnje električne energije za potrebe opskrbe el. energijom koja se obavlja kao javna usluga obvezni primjenjivati najbolju poslovnu praksu“. A budući da je tvrtka HEP Elektra kao članica HEP Grupe jedini zajamčeni opskrbljivač ovlašten za pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj, to znači da je HEP dužan postupati po navedenom članku i da je dužan struju kupovati tako da vlastitom poslovanju ne nanosi štetu.

No Frane Barbarić, koji je u natječaju naveden kao odgovorna osoba koja predstavlja naručitelja, ugovor je ipak potpisao, a prema Nacionalovim izvorima vrlo bliskima HEP-u, svoje neslaganje s ovakvim načinom sklapanja ugovora, gubitkom pozicije platio je Marijan Cerjan, donedavni pomoćnik direktora tvrtke HEP Trading, članice HEP Grupe zadužene za trgovanje električnom energijom koji je prije dva mjeseca smijenjen s te funkcije. Uprava HEP-a potpisivanjem spomenutog ugovora preuzima značajan rizik, ali nastavi li se rat u Ukrajini, možda se taj potez pokaže dugoročno čak i isplativim.