Agencija Fitch podigla je u petak rejting Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši između ostalog otpornost gospodarstva na vanjske šokove, smanjenje javnog duga i kontinuiranu integraciju u skupinu zemalja u jezgri eurozone. Ocjena Fitcha je uslijedila nakon prošlotjedne objave agencije Standard & Poor’s, koja je također rejting hrvatskih dužničkih papira podignula s ‘BBB+’ na ‘A-‘, ali uz pozitivne izglede.

Plenković je na konferenciji za medije u Banskim dvorima poručio da ocjena Fitcha predstavlja itekako snažnu poruku za hrvatsko gospodarstvo, kao i priznanje za odgovorno upravljanje javnim financijama, za gospodarski rast, rast plaća, mirovina, poduzete reforme, odličnu apsorpciju europskih sredstava, integraciju u europodručje, kao i podizanje BDP-a po stanovniku na 76 posto prosjeka EU-a do kraja 2023. godine.

S izglednim gospodarskim rastom u ovoj godini od oko 3,5 posto, to bi do kraja godine praktički trebalo značiti rast za još dva postotna boda. Tih 78 posto predstavlja rast za 16 postotnih bodova u osam godina, odnosno od početka mandata prve Vlade kojoj je bio na čelu, istaknuo je između ostalog predsjednik Vlade.

Prema Fitchu, slično kao i prema Standard & Poor’su, Hrvatska od zemalja EU-a ima veći kreditni rejting od Italije, Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Grčke, rekao je Plenković. Po obje te agencije, istaknuo je, Hrvatska je i dalje država koja najbrže podiže svoj kreditni rating “i to je itekako dobro”.

Zanimljivim u izvješću Fitcha ocijenio je i stavljanje naglaska na političku stabilnost i kontinuitet, s obzirom na već treći mandat Vlade kojoj je on predsjednik. Također, naglašavaju i značajno smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u, pri čemu i sam Fitch očekuje da on do kraja ove godine bude ispod 60 posto.

Plenković je ocijenio da ovakav iznadprosječni kreditni rejting predstavlja odličnu poruku za hrvatske građane i gospodarstvo, s obzirom da povoljniji uvjeti za zaduženje i refinanciranje dugova države u konačnici podrazumijevaju i “prelijevanje” tih uvjeta kreditiranja na gospodarstvo i građane. Također, rekao je Plenković, rejting se “prelijeva” i pozitivno utječe i na rejtinge jedinica lokalne i područne samouprave.

“Velika potvrda za kvalitetno upravljanje javnim financijama”

Pozitivni nalazi u Fitchovom izvješću, po Plenkovićevom dubokom uvjerenju, rezultat su konzistentne politike Vlade u posljednjih osam godina. “I sada se, kao što vidite, ti rezultati honoriraju, kod onih koji nemaju baš nikakve veze s nama”, zaključio je predsjednik Vlade.

Govoreći o Fitchovoj ocjeni kao velikoj potvrdi za kvalitetno upravljanje javnim financijama, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je između ostalog podsjetio da je u četiri godine razina udjela javnog duga u BDP-u smanjena za 25 postotnih bodova, pri čemu je 2020. iznosila oko 86 posto.

Istaknuo je da međunarodni ulagači prije svega, kada donose odluke o ulaganju, gledaju kvalitetu države, a ta kvaliteta se očituje i u stabilnosti i kvaliteti upravljanja javnim financijama, ali i ostalim ekonomskim politikama.

Kod analize ulaganja se služe i analizama kreditnih agencija, a po Primorčevim riječima, ulagači imaju čak i određena ograničenja, pa smiju ulagati samo u države koje su u A kategoriji.

“Tako da će nas ovaj kreditni rejting zapravo staviti na gospodarsku mapu tih stranih ulagača i svih onih koji planiraju poslovati na teritoriju RH”, istaknuo je Primorac.

Primorac: Podizanje rejtinga će pridonijeti nastavku gospodarskog rasta

Rekao je da je ovo uspjeh Vlade i cijele državne administracije, s obzirom da su ovoj razini kreditnog rejtinga doprinijeli brojni procesi, pa tako i iskorištavanje sredstava te provođenje reformi i investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Istaknuo je i da će ovo podizanje rejtinga dugoročno pridonijeti nastavku gospodarskog rasta, po većim stopama od prosjeka EU-a i eurozone.

Upitan pak o strukturi tog gospodarskog rasta, koji se dobrim dijelom temelji na potrošnji i investicijama iz europskih sredstava, Primorac je ponovio da bi bilo jako dobro da se u budućnosti sve više povećava udio neto izvoza kao komponente rasta BDP-a.

No, s obzirom da je Hrvatska po plaćama, mirovinama i ostalim primanjima građana godinama zaostajala za prosjekom EU-a, “jako veseli” rast njihovih dohodaka, što se onda prelijeva i na potrošnju.

U tom smislu, kontinuirane izmjene u poreznom sustavu idu u smjeru poreznog rasterećenja i pravednije raspodjele poreznog tereta, što jača životni standard građana u cjelini, a omogućava i veći potencijal potrošnje onih građana koji imaju najmanje, izjavio je Primorac.