Ministar državne imovine govori o donošenju zakona o obnovi Zagreba nakon potresa i zbrinjavanju Zagrepčana čiji su domovi oštećeni

Ministar državne imovine Mario Banožić u intervjuu za Zagreb News govorio je o zakonu o obnovi Zagreba i prvim koracima koje je Ministarstvo na čijem je čelu poduzelo u rješavanju problema Zagrepčana čiji su domovi stradali u potresu.

ZGNEWS: Koliko se ljudi javilo na Javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije?

Primili smo 245 prijava za financiranje najamnine i 51 prijavu od najmodavaca koji svoju nekretninu žele iznajmiti ljudima čije su nekretnine stradale u potresu. Do sada smo izdali 39 rješenja, 23 za ljude smještene u Cvjetnom naselju i 16 za ljude smještene izvan Cvjetnog naselja, a imamo 1100 neupotrebljivih objekata s crvenom oznakom. Također imamo 4000 privremeno upotrebljivih objekata s narančastim oznakama. Radi se najčešće o oštećenim dimnjacima, zabatnim zidovima, krovištima ili neupotrebljivim plinskim instalacijama. Prema odluci Vlade oni mogu aplicirati na pomoć, odnosno naknadu u vrijednosti najviše 20 tisuća kuna po stambenoj jedinici.

ZGNEWS: Zašto se ovako mali broj ljudi prijavio na ovu mjeru?

Dio ljudi ima drugu nekretninu u krugu od 20 kilometara, dio stanove u centru koji su bili u funkciji najma, uglavnom za turiste koji su dolazili u Zagreb, a dio ne želi napustiti svoje stanove. Naša je poruka da se ljudi smješteni u Cvjetnom, ili oni koji su privremeno kod prijatelja ili rođaka, jave na Javni poziv i država će im pomoći dok se njihovi stanovi i kuće ne obnove. Do sada nismo odbili niti jedan zahtjev, a neka rješenja čekaju nadopunu dokumentacije.

ZGNEWS: Što je s ljudima koje imaju narančastu klasifikaciju, oni nemaju pravo na najamnine, a strah ih je boraviti u svojim stanovima zbog naknadnih urušavanja i naknadnog podrhtavanja?

Sredstva iz kojih se financiraju najamnine idu iz proračunske zalihe, a sutra će se financirati iz europskog Fonda solidarnosti. Ne možete nekome istovremeno financirati i stanarinu i sanaciju dimnjaka i krovova. Upravo su zato i donesene dvije odluke Vlade kojima se izravno pomaže građanima. Osim navedene odluke za financiranje najamnine za zamjenski stan, tu je i odluka kojom je određena novčana pomoć za hitne i nužne radove te za dovođenje u funkciju onih nekretnina koje nisu najviše oštećene (hitne sanacije krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova i sl.). Građani ne mogu koristiti obje odluke. Obnova zabatnih zidova, krovova i dimnjaka na inzistiranje predsjednika Vlade krenut će ubrzo i ljudi će uskoro obnoviti svoje oštećene stanove i bez straha moći u njima živjeti.

ZGNEWS: Hoće li država podmirivati i režije u iznajmljenom stanu? Prema sadašnjem prijedlogu Zakona o obnovi država će financirati samo konstrukcijsku sanaciju, dok će sve ostalo građani morati sami – gletanje, farbanje, pločice.

Građani će sami plaćati režije, kao što su plaćali dok su živjeli u svojim stanovima.

ZGNEWS: Koliko će iznositi troškovi obnove? 

Još traju procjene koliko će trajati cjelokupna obnova, no prema prvim projekcijama radi se o četiri do sedam milijardi kuna. Tu moramo razlučiti više kategorija. Postoje različiti vlasnici i različiti nositelji prava – imamo obiteljske kuće, višestambene zgrade, višestambeno-poslovne zgrade, objekte sakralne namjene, objekte koji su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, objekte društvene namjene. Ono što je nama bilo važno je prije svega zbrinuti građane.

ZGNEWS: Financiranje najamnine za zamjenski stan osiguravat će se do obnove stana ili kuće, revizije oznake oštećenja iz preliminarnog pregleda zgrada nakon obavljanja hitnih i nužnih radova za popravak zgrada i stanova, osiguravanja adekvatnog smještaja u stanu u vlasništvu Republike Hrvatske ili do 1. rujna 2021. godine, ovisno o tome koja okolnost prije nastupi. Vjerujete li da će većina zgrada biti obnovljena do jeseni iduće godine?

Želim vjerovati da taj datum 1. rujna 2021. nećemo probiti. Najveći problem u centru grada su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, odnosno vlasnički odnosi, posebice u dijelu Gornjeg grada. Neki od tih problema vuku korijene još od prije 120 godina. Kada je riječ o državnoj imovini imamo 2810 nekretnina u zoni potresa – poslovnih objekta, stanova i garaža. U većini situacija imamo ili uzurpirane prostore ili neriješene prostore ili neetažirane zgrade, a to je sve do sada bilo rješavano zakonima koji nikada realno nisu provedeni do kraja. Imate mnoge objekte u kojima, iako je reguliran jasan odnos o plaćanju pričuve, pričuva nije plaćena, i iako postoji jasan odnos nisu izvršena ulaganja u objekte. Tako da su to puno složeniji procesi nego što su bili u obnovi u Gunji. Dolazim iz te županije i moram reći da su sela u kojima je bila obnova danas potpuno devastirana. To su bila “ušorena sela” iz doba Austro-Ugarske koja su imala svoju ljepotu, svoju formu, a danas više nemaju. Zamislite koliku bi štetu Zagrebu napravio jedan loš i ishitreno donesen zakon, posebno kada je riječ o centru grada gdje su secesijske i barokne zgrade, kulturno povijesne cjeline, gdje imate složenije imovinsko-pravne odnose, nego što je to na jednom objektu, na jednoj obiteljskoj kući. Markuševac i Čučerje su jedna posebna cjelina gdje se mogu primijeniti elementi kao što je bilo u Gunji, uz jedan puno oprezniji način izgradnje objekata, ali kada je riječ o centru Zagreba ta je priča puno složenija. Najviše me ljuti što aktivisti i oporbeni političari ovu situaciju pokušavaju iskoristiti za svoja partikularna poentiranja. Ako netko ne voli Milana Bandića neka to rješava na drugi način, a ne ljude trovati svojim nezadovoljstvom i ambicijama. Ako jednom devastirate centar grada više vam se nikada ljepota grada neće vratiti, zato je potreban kvalitetan zakon, kvalitetno rješenje i zato zakon ide u redovnu proceduru.

ZGNEWS: Kada će biti donesen zakon o obnovi?

Zakon o obnovi će na dnevnom redu biti odmah po konstituiranju Sabora. E-savjetovanje je u tijeku. Tehnička vlada može raditi na konzultacijama sa strukovnim grupama i zainteresiranim građanima na svim izmjenama i poslati zakon na prvo čitanje u Sabor. Realno je da nakon konstituiranja Sabora zakon bude izglasan u roku od mjesec i pol do najviše dva.