Erste banka od 1. veljače povećava dio svojih naknada u poslovanju s građanima, izvijestili su iz te banke odgovarajući na upit Novog lista. Dodaju da to čine “u skladu s trenutačnim tržišnim uvjetima i okolnostima”, a o svemu su, kažu, klijente obavijestili još u studenom prošle godine.

Tako se od 1. veljače povećava naknada za vođenje tekućeg i žiroračuna s 1,59 eura na 2 eura te naknada za korištenje računa od strane opunomoćenika s 0,27 eura na 0,40 eura, po svakom opunomoćeniku mjesečno.

Naknada za vođenje računa umirovljenika neće se mijenjati, dok se naknada za vođenje računa za mlade do 25 godina ne naplaćuje, kao ni naknada za korištenje računa od strane opunomoćenika.

Ima i smanjenja

Nešto se od 1. veljače, međutim, i smanjuje, poput naknade za vođenje osnovnog računa s 3,98 na 3 eura. No, povećana je i naknada za nacionalne i prekogranične kreditne transfere u eurima te gotovinske uplate u poslovnici u korist građana i pravnih osoba izvan Erste banke.

Nova naknada iznosit će 1,5 posto, minimalno 1,60, a maksimalno 16 eura, umjesto dosadašnjih 1,5 posto, minimalno 1,33, a maksimalno 13,27 eura.

Uz navedeno, nabrajaju dalje u Erste banci, nacionalni kreditni transferi u eurima unutar banke putem Georgea i KEKS Pay usluge od 1. veljače iznosit će 0,20, umjesto 0,17 eura, dok će naknada za nacionalne i prekogranične naloge na račune klijenata izvan banke preko Georgea i KEKS Pay usluge iznositi 0,35 eura, umjesto 0,30 eura.

Povećava se i naknada za reklamacije u međunarodnom platnom prometu u stranoj valuti, s 13,27 eura plus trošak inobanke na 20 eura, plus trošak inobanke.

Ista naknada naplaćivat će se i za reklamacije u prekograničnom i nacionalnom platnom prometu u stranoj valuti te za potvrdu inozemne banke primatelja plaćanja o izvršenju kreditnog transfera, zatražena na zahtjev platitelja.

No, naknada za izdavanje raznih potvrda i ovjera vezanih uz poslovanje klijenata u Erste banci smanjuje se sa 6,64 eura na 4 eura.

U Ersteu kažu da su svjesni da povećanje naknada izaziva interes javnosti te da prilikom donošenja odluka vode računa da se one temelje na povećanju troškova poslovanja, unaprjeđenju proizvoda i usluga i objektivnim tržišnim okolnostima.

“Nažalost, ponekad su korekcije visine naknada nužne, a banka pritom nastoji primijeniti balansirani pristup koji ujedno uvažava potrebe i interes svojih klijenata”, tvrde iz Erste.

HUB: Nisu dugo povećavali

Na upit o rastu naknada u 2024., evo što je odgovorila Hrvatska udruga banaka.

“Svaka banka ima vlastitu poslovnu politiku na temelju koje određuje visinu naknade za pojedinu uslugu, a koja ovisi o raznim tržišnim okolnostima te zakonskom i regulatornom okviru.

U Hrvatskoj postoji snažna konkurencija na bankarskom tržištu, što u konačnici utječe na kvalitetnu ponudu za klijente banaka.

Prema javno dostupnim podacima moguće je primijetiti da većina banaka u protekle dvije godine nije povećavala iznose naknada i provizija.

U prilog tome ukazuju i zadnji podaci HNB-a na temelju kojih je moguće primijetiti da ukupni prihodi od provizija i naknada nisu davali doprinos rezultatu banaka.

Krajem rujna 2023. ukupni prihodi od provizija i naknada smanjeni su za 1,68 posto u odnosu na isto razdoblje u 2022., tumači HUB.

Konkurencija države

Dakle, Erste banka otvara godinu povećanjem naknada, a pitanje je što će druge banke činiti.

Potez Erstea potvrdio je očekivanja da bi 2024. mogla biti upravo godina podizanja naknada, koje banke jedno vrijeme nisu dizale, temeljeći rast svojih prihoda mahom na za njih povoljnim kamatnim trendovima.

Već u prvih devet mjeseci 2023. banke u Hrvatskoj ostvarile su 1,1 milijardu eura dobiti. Najviše su dakle zarađivale na kamatama, prvo onim koje im plaća Hrvatska narodna banka zato što novčane viškove drže na računu kod HNB-a.

Ta je kamata jednaka depozitnoj stopi Europske središnje banke, trenutno iznosi 4 posto, što je privlačan prinos bez rizika, dok banke svojim depozitarima daju daleko manje kamate.

Uz zaradu za polog novca u HNB-u, a u čemu banke participiraju jer smo postali članica eurozone, rasli su i neto kamatni prihodi banaka, odnosno razlika između rastućih kamata na kredite, pogotovo gospodarstvu te izrazito niskih kamata na štednju.

S obzirom na to da im je država nastojala biti konkurencija izdajući vrijednosne papire za građane uz kamatu višu od one koju su mogli dobiti kao bankarski štediše, “odvukla” im je dio štednje pa su kamate na štednju u bankama ipak donekle počele rasti.

S obzirom da se u ovoj godini očekuje i preokret monetarne politike ECB-a, koji bi na ljeto 2024. ključne kamatnjake mogao početi smanjivati, nestaje polako i argument banaka da moraju dizati kamate na kredite. No vjerojatno ih neće ni spuštati.

Kamatni eldorado u 2023. godini

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je nedavno da su bankarske dobiti u 2023. rekordne, ali da će se u 2024. to ipak početi pomalo topiti jer su banke prisiljene više izdvajati za štednju koja se sve više oročava i “stišće” kamatnu maržu.

Nema sumnje da je 2023. za banke bila kamatni eldorado, no sada bi na važnosti opet mogle dobiti naknade. Prihodi od naknada drugi su izdašni izvor prihoda, povećao ih je dio banaka lani nakon ulaska u eurozonu, no nekako su ipak bile u sjeni za bankare izdašne kamatne politike.

U 2024. ponovo bi na scenu mogla stupiti povećanja bankarskih naknada, baš zato što će banke možda kroz rast naknada nastojati kompenzirati manju dobit koja se očekuje od kamata.

Banke u Hrvatskoj građanima zaračunavaju oko 400 raznih naknada za gotovo svaku svoju uslugu ili proizvod, od tekućih računa, otvaranja i vođenja, platnog prometa, internet bankarstva pa čak i pologa ili podizanja vlastitog novca na vlastiti račun.

Iako su se kanali digitalizirali pa su građani očekivali smanjivanje ili ukidanje dijela naknada, to se nije desilo već se naknade još i uvećavaju.

S obzirom na to da je uveden euro, i banke su se obvezale da ih neće neopravdano podizati, s tim da su ipak i izgubile dio prihoda od konverzije.

Međutim, teško je to razlučiti, kao i kod ostalih sektora, i zapravo jedino što ih može zaustaviti je konkurencija. Iz Novog lista su pitali i druge veće banke, jesu li od Nove godine, ili pak planiraju, skoro dizati naknade.

Što kažu u drugim bankama?

Odgovorile su OTP, HPB, Zaba, PBZ i Addiko banka: nisu mijenjale naknade. PBZ kaže i da ih zadnje dvije godine nije dizao, niti je u tijeku takva promjena, dok je Zaba naglasila da naknade nije povećavala ni cijelu 2023.

Ako bude promjena, kažu neki, na vrijeme će obavijestiti klijente. Većina navodi da politika naknada ovisi o konkurentnosti, troškovima, a spominju i regulatorni okvir.

Tiho “deranje” klijenata

Banke inače naknade obično podižu u tišini, odnosno objave jer moraju, “plahte” od tablica u kojima se teško snaći jer se obično ne prikazuje promjena, nego samo novo stanje.

No, građani na svom računu osjete da svako toliko sjedne neka naknada, pojedinačno mala, ali se kroz godinu nakupi.

HNB pak na svom webu omogućuje usporedbu naknada od banke do banke, no mnogi misle da bi trebao činiti više, odnosno ograničiti rast naknada kako bi se spriječilo jednostrano i neopravdano “deranje” klijenata.

I Europski parlament bavi se mišlju da se ograniči rast naknada u državama članicama te tako stane na kraj samovolji banaka, a u međuvremenu banke iz mjeseca u mjesec vode svoju politiku.

Iako se govori o konkurenciji, obično kada krene jedna, nadovežu se i druge. No, razlike ipak postoje pa već kod običnog vođenja tekućeg računa idu od mjesečnog iznosa manjeg od jednog eura do čak tri eura, bez obzira je li na računu bilo prometa.

Upitan o naknadama, guverner Vujčić nedavno je kazao da je visina naknada u Hrvatskoj na razini onih iz banaka u eurozoni, a o ograničavanju ni riječi.