Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit u iznosu od 5,35 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje negoli 2021. godine, ali kada se tome doda podatak da se smanjio udio nenaplativih ili teško naplativih kredita (NLP), i to više od 20 posto, pa je njihov udio u ukupnim kreditima pao na svega tri posto, onda za domaće banke i njihove štediše ne bi trebalo biti straha da će se u Hrvatskoj ponoviti scenarij koji ovih dana gledamo u SAD-u i Švicarskoj. Bankrot dviju velikih banaka u SAD-u i problemi Credit Suissea protresli su svjetska tržišta, ali za sada nema naznaka ponavljanja tog scenarija u državama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj. U to su uvjereni i u HNB-u, koji je nedavno objavio rezultate poslovanja hrvatskih banaka prošle godine, a oni pokazuju stabilnost hrvatskog bankarskog sektora. Usporedba s privremenim nerevidiranim podacima za 2021. godinu pokazuje da su banke lani imale 268,8 milijuna kuna manju dobit nego godinu prije, ali je zato ukupna imovina banaka prošle godine porasla za više od 71 milijardu kuna, odnosno, preko 14 posto i iznosila je 572 milijarde kuna. Kada se tome dodaju podaci koji pokazuju da je hrvatski bankarski sustav vrlo likvidan i dobro kapitaliziran, odnosno da je prosječna stopa redovnoga osnovnoga kapitala za hrvatske banke 23,7 posto, dok se u EU-u ta brojka kreće oko 16,3 posto, postaje jasno zašto među hrvatskim bankarima nema panike nakon posljednjih turbulentnih zbivanja na svjetskom bankarskom tržištu.

Šefica Europske središnje banke Christine Lagarde izjavila je da ESB ‘pomno prati trenutačne tržišne napetosti’. FOTO: EPA/FRIEDEMANN VOGEL

Naime, potresi u sektoru bankarstva u SAD-u otvorili su mnoga pitanja, a šokantni kolaps dviju američkih banaka i gubitak povjerenja investitora u Credit Suisse doveli su do nestabilnosti na tržištu te unijeli nervozu na Wall Street. Stečaj banke iz Silicijske doline Silicon Valley Bank izazvao je šok na financijskim tržištima. Američka vlada odlučno je intervenirala proglasivši depozite klijenata sigurnima, ali ostalo je pitanje jesu li ugrožene i europske banke pa samim time i hrvatske. Nakon neuspjele dokapitalizacije, banka iz Silicijske doline Silicon Valley Bank (SVB) zatvorena je i stavljena pod kontrolu države. Američka nadzorna uprava zatim je zatvorila i Signature Bank iz New Yorka, nakon što su klijenti masovno iz nje počeli povlačiti svoj novac. U oba slučaja novac štediša je osiguran, navodi se u zajedničkoj izjavi američke ministrice financija Janett Yellen, predsjednika Američke središnje banke Jeromea Powella i Agencije za osiguranje depozita (FDIC). Iz tih poteza vidljivo je da su, kako bi spriječile mogući domino-efekt, američke vlasti odlučno intervenirale i, prije svega, naglasile da su depoziti klijenata sigurni.

‘Spremni smo poduzeti mjere kako bismo očuvali financijsku stabilnost u europodručju’, kažu iz ESB-a

Naime, noćna mora bankarskih i financijskih supervizora je takozvani juriš na bankarske šaltere. Klijenti tada masovno odlaze u banke kako bi svoju ušteđevinu sklonili na sigurno. Ako to istovremeno radi veliki broj klijenata, banke su preopterećene jer nemaju dovoljno kapitala da bi zadovoljile sva potraživanja. Banke bi, takoreći, presušile, a međusobno povjerenje bi nestalo. Posljedice toga mogle su se vidjeti tijekom svjetske financijske krize 2008. godine, kada je financijska branša bila suočena sa „slomom“.

Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW), međutim, ne očekuje novu globalnu financijsku krizu nakon zatvaranja dviju američkih banaka. „Poslovni model SVB-a kao financijera startupova bio je vrlo specifičan. Zato ne očekujem širenje u smjeru financijske krize”, kaže Friedrich Heinemann, šef istraživačkog odjela ZEW-a za korporativno oporezivanje i javne financije. Slično razmišljaju i u Europskoj središnjoj banci čija je šefica Christine Lagarde izjavila da ESB “pomno prati trenutačne tržišne napetosti” te je dodala:

“Spremni smo poduzeti mjere koje budu potrebne kako bismo očuvali stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju. Bankarski sektor europodručja otporan je jer ima dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. U svakom slučaju, raspolažemo instrumentima politike kojima možemo pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe i očuvati neometanu transmisiju monetarne politike.”

HNB na čijem je čelu Boris Vujčić je nedavno objavio rezultate poslovanja hrvatskih banaka prošle godine, a oni pokazuju stabilnost hrvatskog bankarskog sektora. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

S druge strane, dozu sigurnosti za europsko bankarsko tržište dala je i sama banka Credit Suisse nakon što je od nacionalne banke posudila 50 milijardi franaka. Ta je vijest smirila svjetska financijska tržišta, ali i dalje je ostalo otvoreno pitanje zašto je ugledna švicarska banka zapala u poteškoće.

Najavljene mjere uslijedile su nakon što je švicarska agencija za financijski nadzor obećala banci Credit Suisse pomoć za očuvanje likvidnosti, s obzirom na to da je vrijednost dionica te banke prošle srijede pala 30 posto. Time je Credit Suisse prva globalno sustavno relevantna banka nakon velike financijske krize koja je dobila takvu pomoć. Samo nekoliko sati nakon što je objavljeno da će Credit Suisse posuditi novac, vrijednost dionica te banke ponovno je porasla, a situacija se potpuno smirila nakon što je obajvljeno da je najveća švicarska banka – UBS – pristala kupiti Credit Suisse za više od 2 milijarde dolara. Credit Suisse je globalna švicarska banka i jedna od najvećih svjetskih banaka. Posebno je poznata po poslovanju s vrlo bogatim klijentima. Osnovana je u 19. stoljeću i igra veliku ulogu u švicarskom gospodarstvu i globalnom financijskom sustavu. No zadnjih godina je zbog raznih skandala i gubitaka poprilično izgubila na ugledu.

Banke u Hrvatskoj u 2022. su ostvarile dobit u iznosu od 5,35 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje nego 2021.

Osim toga, Credit Suisse se upravo nalazi usred opsežnog prestrukturiranja koje košta milijarde i obuhvaća ukidanje 9000 radnih mjesta. Ova banka ubuduće se želi usredotočiti prije svega na poslovanje s milijunašima i milijarderima i više se ne želi baviti rizičnim investicijskim bankarstvom. Švicarska nacionalna banka i agencija za nadzor financijskih tržišta Finma prethodno su u zajedničkom priopćenju objavile da Credit Suisse ispunjava sve uvjete za sustavno relevantne banke što se tiče kapitala i likvidnosti. Također se naglašava da trenutačno nema naznaka da bi problemi američkih banaka mogli utjecati na švicarske novčarske institute. Međutim, činjenica je da je kolaps američkih banaka izazvao nesigurnost u bankarskom sektoru, a to se posebno odrazilo na Credit Suisse, koji je već ionako bio nestabilan. Ulagači su se počeli povlačiti i zbog toga što je 15. ožujka veliki saudijski dioničar Saudi National Bank objavio da švicarskoj banci ne može staviti dodatna financijska sredstva na raspolaganje.

Stručnjaci smatraju da kriza Credit Suissea prelazi nacionalne okvire jer je njezina relevantnost znatno veća od srednje velikih američkih banaka koje su prethodno otišle u stečaj. FOTO: EPA/RONALD WITTEK, SALVATORE DI NOLFI

Credit Suisse je prošle godine zabilježio gubitak od 7,3 milijarde franaka, a klijenti su u tom razdoblju povukli uloge u vrijednosti od 123 milijarde. Nakon toga došlo je do dramatičnog pada vrijednosti dionica te banke koja je u Švicarskoj druga po veličini, a to je automatski izazvalo i pad vrijednosnica drugih europskih banaka. No stvari na burzama vrlo brzo su se vratile u normalu te je postalo jasno da nema straha od novih problema europskih banaka. Stručnjaci smatraju da kriza ove velike švicarske banke prelazi nacionalne okvire jer je njezina relevantnost znatno veća od srednje velikih američkih banaka koje su prethodno otišle u stečaj. Credit Suisse je, naime, prevelik i previše umrežen u globalnom financijskom svijetu da bi se dopustila njegova propast, a insolventnost te banke imala bi katastrofalne posljedice za svjetski financijski sustav i povukla bi za sobom i mnoge druge banke. Zato su akcije poduzete od strane drugog bankarskog diva UBS-potpuno opravdane, slažu se europski bankarski stručnjaci.

Situacija oko banke Credit Suisse se smirila tek nakon što je objavljeno da ju je pristala kupiti druga velika banka – UBS

Trenutni problemi banaka mogu se povezati i s podizanjem kamatnih stopa jer su središnje banke krenule, nakon više od desetljeća, u podizanje kamatnih stopa kako bi suzbile dvoznamenkastu inflaciju. No kako su banke veliku količinu novca plasirale u obveznice, koje u uvjetima rasta kamata gube na vrijednosti, počeli su se stvarati gubici. Paralelno su se banke suočile s povlačenjem novca klijenata i došle u neodrživu situaciju. Klijenti, s jedne strane, traže novac, a banke ga imaju plasiranog u imovini koja gubi vrijednost. Zato se može zaključiti i da cijela ova situacija komplicira borbu protiv inflacije jer otežava odluku središnjih banaka da nastave podizati referentne kamatne stope. Podizanje je glavni instrument borbe protiv inflacije, ali istodobno gura gospodarstvo u recesiju i unosi nestabilnost u financijski sektor pa zato cijela situacija može imati i dramatične posljedice na razvoj krize, koja se očekivalo da će biti blaga i kratkotrajna.