Otvara se Banka hrane! Crveni križ Zagreba pozvao građane da doniraju

U sklopu projekta ‘Infrastrukturno opremanje GDCK Zagreb’ koji završava 1. listopada 2023. godine, Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb nabavilo je tri nova gospodarska vozila kako bi ojačalo svoje infrastrukturne kapacitete i stvorilo osnovne preduvjete za povećanje količine donirane hrane na području Zagreba, a time i izravno doprinijelo smanjenju otpada od hrane i povećanju prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina glavnog grada Hrvatske.

Kombi Mercedes Benz Sprinter, kombi hladnjača Fiat Ducato i kamion MAN nadograđen sandukom sa stranicama, ceradom na bočni pomak i utovarnom rampom 1.5 tone koristit će se za prikupljanje i distribuciju donacija prehrambenih i higijenskih proizvoda od donatora do Banke hrane Crvenog križa Zagreb gdje će se skladištiti i dalje raspodjeljivati socijalno ugroženim građanima Zagreba, direktno ili putem posrednika. Banka hrane Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, inače, počinje s radom 1. listopada.

GDCK Zagreb raspolaže skladištem za hranu i socijalnom samoposlugom kapaciteta 352 m² te rashladnom komorom za hranu kapaciteta 25 m² u Heinzelovoj ulici u Zagrebu.

“Ovakav uređeni sustav Banke hrane nije od koristi samo za krajnje korisnike, građane ispod praga siromaštva i ostale socijalno osjetljive skupine stanovništva, već i za državu te društvo u cjelini. Postojanje Banke hrane značajno je za više ekonomskih i društvenih skupina. Prvo treba istaknuti koristi u kontekstu oblika posredništva između donatora i potencijalnih donatora s registriranim posrednicima. Bacanje hrane predstavlja velik ekološki problem pa će se pridonijeti smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, a samim time i unapređenju kvalitete života i zdravlja građana. Značajne su i materijalne uštede, čime će se omogućiti financiranje drugih potreba. Internacionalno, projekt Crvenog križa Zagreb doprinosi ostvarivanju nekoliko ciljeva UN-ove Agende 2030: iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti”, poručuju.

Iz gradskog Crvenog križa pozvali su sve donatore i posrednike u doniranju hrane da se jave Gradskom društvu Crvenog križa Zagreb ako imaju potrebu donirati hranu ili potrebu za doniranom hranom. Doniranje hrane, ističu, oslobođeno je plaćanja PDV-a.

“U Europi i svijetu, pa i u Hrvatskoj sve je razvijenija svijest o problematici vezanoj za otpad od hrane i neracionalnom trošenju resursa za proizvodnju hrane, posebice jer nije riječ samo o okolišnom, već i o pitanju socijalno-ekonomske i etičke prirode. Aktivnosti u sprječavanju nastanka otpada od hrane trebale bi biti primarno usmjerene na izvor nastanka viška hrane, a to je u svakoj fazi lanca opskrbe, od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije. U zemljama Europske unije godišnje se baci oko 88 milijuna tona hrane i to najviše u domaćinstvima (53%). Istovremeno je četvrtina građana izložena riziku od siromaštva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se godišnje baci približno 400 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane, odnosno 75 kilograma po osobi”, naglašavaju.

Objašnjavaju da u poljoprivrednom sektoru i proizvodnji viškovi hrane mogu nastati zbog niza razloga poput neispunjavanja specifikacije proizvođača i/ili kupca (npr. razlike u boji, veličini, obliku proizvoda) te pogrešaka u proizvodnji i označavanju.

Neadekvatno upravljanje ponudom i potražnjom može dovesti do viškova hrane uslijed prevelikog broja narudžbi i/ili otkazivanja narudžbi i slično. Kada se ti viškovi ne mogu spriječiti, aktivnosti treba usmjeriti na doniranje viškova hrane, čime se ne daje samo podrška borbi protiv siromaštva uslijed nedostatka hrane, već to predstavlja i učinkoviti alat za smanjenje otpada od hrane. Upravo u tom smjeru kreće se Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb kroz projekt „Infrastrukturno opremanje GDCK Zagreb“ koji je financiran iz fonda EU Next Generation u iznosu 238.901,06 eura. Uz velike količine bačene i ne redistribuirane hrane na zagrebačkom području, postotak rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti dodatni razlog za razvijanje ovog projekta bila nam je i trenutna rastuća inflacija te povećanje cijena hrane”, navode.

Smanjenju otpada od hrane osobno može doprinijeti svaki pojedinac primjenjujući sljedeće savjete:

Pažljivo planirajte kupovinu namirnica, kupujte racionalno i bez stvaranja nepotrebnih zaliha
Organizirajte hladnjak i smočnicu – pravilno skladištena hrana sigurna je za korištenje i dulje ostaje svježa
Ne pripremajte prevelike količine hrane, a na tanjure uzimajte manje količine kako bi smanjili ostatke na tanjurima
Ostatke obroka pohranite u hladnjak i zamrznite – u hladnjak spremajte samo ohlađenu hranu. Odmrznutu hranu potrošite unutar 24 sata od zamrzavanja
Budite inovativni i praktični – potražite recepte za viškove hrane za nove ideje. Korištenjem ostataka sprječavate bacanje hrane te skraćujete vrijeme pripreme sljedećih obroka
Razlikujte označavanje roka trajanja hrane („najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“ datum) – nerazumijevanje razlika smatra se jednim od razloga nepotrebnog bacanja hrane