Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose u subotu je komentirao izjavu austrijskog ministra unutarnjih poslova koji je u petak izjavio kako smatra da nije trenutak za proširenje Schengena. Dotaknuo se i rata Ukrajini, pada projektila u Poljskoj i izbora u SAD-u.

Gerhard Karner, austrijski ministar unutarnjih poslova u petak je za domaći dnevni list Kurier izjavio kako je Austrija protiv ulaska Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor i ukidanja kontrola na granicama Europske unije, odnosno kako smatra da nije trenutak za proširenje Schengena kad sustav vanjske granice EU-a ne funkcionira.

“Austrija zapravo od 2015. konstantno govori da vanjska granica EU-a nije dovoljno osigurana i zato je uvela kontrole na svojoj granici. Ona je te kontrole stalno produžavala, imamo i presude europskih institucija koje su utvrdile da to nije dobro što Austrija radi, da to treba drugačije riješiti. Očito u smislu te politike je ta izjava, to je konstanta austrijske politike. Novo je da je Austrija prvi put spomenula neslužbeno da smatra da nije vrijeme za proširenje Schengena”, rekao je za N1.

Hrvatska kao kolateralna žrtva

“Prvenstveno su mislili sigurno na Bugarsku i Rumunjsku, a Hrvatska dolazi kao kolateralna žrtva. Vidjet ćemo tek što će se događati. Kanali diplomacije su otvoreni, traže se rješenja. Jedno od rješenja da ne idu sve tri države u blok, nego odvojena glasanja. U tom trenutku bi Hrvatska bila u povoljnijoj situaciji. Kod Bugarske i Rumunjske je još niz pitanja, korupcija, vladavina prava. Za Hrvatsku već dugo postoji suglasnost europskih država da Hrvatska prolazi”, objasnio je.

Tehničke zamjerke

“Ovo su tehničke, sigurnosne zamjerke. Ključno je prolaze li ljudi i gdje, i je li nedostatna zaštita. Ako je pitanje propusnosti granice, onda je i pitanje Slovenije, Italije, to ne govori o propusnosti Hrvatske, nego da je sustav Schengena propustan čim ti ljudi mogu dolaziti. Oko 100.000 ljudi je ilegalno ulazilo u EU, sustav nije idealan”, naglasio je te je nadodao kako Austrija sad pokušava ojačati policijsku strukturu u državama koje ulaze te da se traže načini kroz edukaciju s ciljem jačanja schengenske granice.

Ukrajina i potpora

“Dok ima potporu država Zapada, Ukrajina će imati snagu za napretke. Kad tog ne bude, teško će napredovati samostalno. Samo zemlja koja samostalno može osloboditi teritorij, može očekivati da joj teritorij bude cjelovit. Ukrajina sad na vojnom planu može osloboditi ono što bi u pregovorima dobila kompromisom. Kompromisom ćete teško dobiti ono što netko smatra da ne možete dobiti na vojnom polju. Ako Ukrajina bude u narednom periodu nastavila vojno napredovati, ne vidim razlog da ne sjedne i ne pregovara.

Sumnjam da će Rusija ako ne bude potpuno poražena, pristati na zahtjeve Ukrajine. Rusija zahtijeva pak četiri regije gdje recimo Herson ni nema većinu ruskog stanovništva. Rusija za razliku od Ukrajine konstantno revidira svoje ratne ciljeve. Analize pokazuju iracionalnosti u koracima Rusije. Javno poznati ciljevi obje strane onemogućuju stvarne pregovore. Razgovori sigurno postoje, ali to nisu pregovori”, istaknuo je za N1.

Poljska i incident

“Nisam siguran da ćemo dobiti sve informacije. Nekad je i dobro da nemamo sve informacije javno, građani bi se uplašili, a ne bi od toga imali ništa. Sve reakcije, zapadne države i Rusije, bile su na tragu smirivanja i to je dobro. Pristupilo se racionalno, nije bilo nijedne izjave koja je usmjerena eskalaciji. Što se zapravo dogodilo, teško ćemo saznati, možda za 30 ili 50 godina. Često ne znamo što stoji iza nečega, a onda se nakon niza godina ispostavi da je bilo drugačije. Za građane je bitnije da su svi djelovali racionalno”, izjavio je te je dodao kako je deklaracija G20 kompromisno rješenje te da ovo nije trenutak da se hrana koristi kao oružje kao i energija koje ne smije biti oružje.

Velika podrška demokratima

“Analize su pokazivale crveni val koji se nije dogodio. Kad očekujete pobjedu, a ne dobijete očekivanu poziciju, osjećate se gubitnikom iako ste zapravo dobili izbore. Mislim da je Trump idealna žrtva koju bi republikanci mogli uzeti kao glavni razlog što nisu dobili sve što su očekivali. Mnogi kandidati iza kojih se stajao Trump nisu prošli. U SAD-u se nije osjetila tema Ukrajine, vanjske politike. Bila je velika izlaznost i značajna podrška demokratskoj stranci premda građani ne podupiru predsjednika Bidena. DeSantis je finija verzija Donalda Trumpa”, zaključio je za N1.

Slijedi li hladni tuš? Austrija smatra ulazak Bugarske i Rumunjske, ali i Hrvatske u Schengen, preranim zbog migranata